DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 40 <-- 40 --> PDF |
—- 392 — , Tlastelinstvo „Lomnie a gornja " (Vernie) prodalo je trgovcu gosp. A. Berndorferu 400 komada brastovab za svotu od 2.800 for, i 800 bukovib stabala za svotu od 3-200 for. Dne 31. kolovoza t. g. obdržana je kod kr, podzupanije karlovačke, dražbena prodaja od 12.984 brastovab, iz šume poveljene obćine „Draganic" , procienjenib na 121,820 for. Uspjeb te dražbe nije nam joS poznat. Na prodaju imade prvostolni kaptol zagrebački 1.200 brastovib i više hiljada bukovib stabala. Ovom prilikom molimo i opet gospodu drugove, da nam svakiputa, sve na šumske prodaje nj i b ovog okoliŠja odriose(5e se viesti, od slučaja do slučaja običajnim načinom javiti izvole. O našoj trgovini šiškami. U savezu s onim, što ii predmetu trgovine šiške u članku ,,Šumarsko-trgvvačkib razmatranja", u o. 1. spominjemo, vadimo iz izvješća trgovačko - obrtničke komore VL Osieku, još sliedeče amo se odnoseće podatke; „Šiške se dobilo u Slavoniji u god. 1879, do 20.000 met, centi, u godini 1880. pak jedva 6—8.000 met. centi. U godini 1881, bila je godišnja doba za razvitak: šišarice nješto povoljnija, te se sakupilo do 25—30.000 metr. centi. Ciene su bile u godini 1879. 15 — 16 for., u godini 1880. 17—20 for., u godini 1881. samo 12 —16 for. za metarsku centu u dobro osušenom stanju, Siškali se ponajviše dovezlo u Osiek, Vukovar i Brod , odkuda je prodana u BuđapeŠtu, BeČ i Gradac, ŠiŠka, koja je od tvornlčara kože pripoznata kvalitativno izvrstnom, zadobila je u sa iztoka donesenoj valoneji, akoprem joj ova nije dorasla, vrlo pogibeljnog takmaca. Veliki uvoz valoneje uz nerazmjerno jeftinu cienu , uzrokom je, da je ved sada uporaba šiŠke znatno reducirana. Velik je gubitak, kog je time zadobila zemlja, obilujuča na brastovib šumab, a jos veći joj u budućnosti prieti. Bojati se moramo, da će posvema zakržljaviti ova vrst domaće produkcije i trgovine, koja je u pojedinib godinab pribavila dobođak ne doduše uviek jednako velik, nu popriečno ipak dosta znatan. Povišenjem uvozne carine na valoneju , moglo bi se znatno odmoći ovoj postojećoj i joŠ više prieteČoj nevolji". Dodajemo ovdje, da je u koliko nam do sada javljeno, ovogodišnji prirod Šiške u obće dosta slab, nješto veći pribod postigla je za Šišku jedina petrovaradinska, imovna obćina, doČim je kod države, skoro nikakvi uspjeh polučen. Bukov trud, kao šumski nuzužitak. Poznato jest, da se bukov trud (P0I7porus foraentarius) u njekib strana unovćuje. Ovaj se šumski nuzužitak medjutim kod nas podnipošto neizplaĆuje. Jer ne samo da berači truda, obilazeć po dulje vremena svojevoljno gorom, Sumu svim mogućim načinom, a ponajpače \z zlobe oštećuju, te španjenjcm stare bukve, a sječenjem drike mlade poništuju, nu oni i istu divljač proganjaju i love gdje samo mogu. Tim štetam pako, ni najrevnije lugarsko osoblje nemože doskočiti, dok više takovib od stabla do stabla se skitajućib težaka , dolazak lugara vazda nnapred susjedu dojavljlvaju. Prispodobimo li pako vriednost svib tib šteta sa pribodom kog dobivamo umovćenjem truda, to vidimo, _ da smo bezuvjetno na gubitku, te da sO unovčenje truda u nas neizplaćnje. V. Habel. Produkcija kestenja i oraha u Slavoniji. Vadimo iz izvještaja trgovačke komore u Osieku : „Kesten dolazi kao šumsko drvo jošte u požežkoj podžupaniji, dočim se inače u većem obsegu ponajviše u veleposjedib kultivira. Na bivšem državnom dobru Kutjevu nalazi se čisti kestenik od 90 jutara, osobito liepim i velikim plodom, koji godimice daje znatni Čisti dobodak. U iole povoljnib godinab urodi ovdje do 5000 met. centi kestena, koji se najviše u zemlji sami j potroši. Bolje i izabrane vrsti izvažavaju se ti Ugarsku i podunavske kneževine, te se i na svib domaćib mjestib i tržištib prodaju. Lošije vrsti rado uzimljuj kao izvrstnu svinjsku krinii slavonska i ugarska tovilišta za svinje. |