DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 42 <-- 42 --> PDF |
_ 394 ~ Šumski požari. Vadimo iz „Narodnih Novina". Dne 27. srpnja zapalila se guma zvana „Ivanšćiea", valjda usljed neopreznosti pastirah, te je vatra poharala 35 jutara. Suma je vlastnićtvo trgovca, Tausiga iz Ivanca kod Varaždina. Dne 24. srpnja , porodila se vatra u sumi djakovaćkoga vlastelinstva, zvanoj j,Madjareva bara", te je izgorjelo do 10 jutara šume. Fosilni hrast. Vadimo iz „Neue đeutsche Jagd-Zeitung". Nedavno izvadjen bi iz Rhone fosilni hrast, srednje duljine, imajući ipak 38 prostornih metara drva i težinu od hiljadu ceutih. Drvo da je krasno crno i vanredno tvrdo. Pitanja za pismeni konačni izpit na zavodu križevačkom. Pitanja za pismeni konačni izpit, koncem školske godine 1884/85. bijahu za Šumare sliedeća: 1. Matematička skupina. 1. Netko drži da je još 20 godina sposoban za radnju; koliko će on svake godine uz 5^2 *7„ morati ulagati, da iza ovoga vremena još kroz 25 godina uživa rentu od godišnjih 300 for.? 5 4 \ 2. , + , , =, 2 a^ == ? . V x~´2 y 2/-I-2 1 15 ,j ^ ? S. Opis, uporaba, svojstva i vrsti teodolita? II. Prirodoslovna skupina. 1. Neka se razdiele biline po naravnom sustavu pa neka se pobližje oznaće i opišu gymnospermae. 2. Kojimi je sređstvi moguće odvratiti ili bar znatno smanjiti opasnost, koja u šumah nastaje vjetrovi? 3. Što se razumieva kod kameralne taksacije pod fundus instructus, kako ga dobijemo i kako normalni prirast? Primjer k tome: Obhodnja = 120 god. fundus instructus? Popriećni prirast 3´56 m."´? Normalni prirast? Prava zaliha 30.000 m.^ ? Godišnji etat? Hrvatsko družtvo naravoslovaca. Profesori Dr. Gr. Pilar i S. Brusina, sazvaše za dne 21. kolovoza u Zagreb, dogovora radi, sve hrvatske naravoslovce, u svrhu utemeljenja hrvatskog naravoslovnog družtva. Pozivu odazvalo se do 30 naravoslovaca iz svijuh krajeva domovine, te su odnosna pravila novoga družtva jur podnesena visokoj vladi na odobrenje. Družtvo izdavati će posebni glasnik. Nadamo se, da ni liasi šumari neće ostati tudji tom družtvu. Predloži Dragutina Hiroa o ošumljenju bakarske okolice."^´ (Nastavak). Preme tlu okolice bakarske imamo dvojaka grmlja i drveća, vapnoljubna i pjeskoljubna. Pogledajmo malo u koji vapneni kraj grada Bakra, i´ecimo u Bukovo. Ovdje uspjeva koprivić, jud (Pistacio Terebinthus), šestiIj, šedrg, jasen (Praxinus Ornus) , od grmlja šmrika, diraka, crni trn, ostružica (Rubus uimifolius). Kad bi ovdje bilo samo nešto više zemlje, uzbujala bi za koju godinu liepa šuma. A da na vapnencu koprivić i sestilj krasno uspjevaju, dokazuju nam i neki drugi krajevi u Primorju. Tako je koprivić na trsatskom vrhu bujan, kao nigdje u Primorju, a k njemu se pridružuje sestilj, od kojega ima ovdje mnogo stabala od 3—4 dm promjera. A da sestilj i medju škraparni i stienami liepo napreduje, svjedoči ciela šuma izmedju Meje i Plasah, koja je već mnogoga putujućega iznenadila. Koprivić liepo uspjeva u Vinodolu, n. pr. okolo Triblja, pa i u dolini Eiećine. Kod sela Pašca izmjerio sam debljinu dvim omašnim stablom, jedno ima u objamn 4/20 m., drugo 4-15 m. Vidi: jjŠumarski list" o, g. strana 346—348. |