DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 396 — 1. I najpusfeija mjesta dadu se ošumiti, jer je ona zemlja, što se pribraja medju razpukiine veoma plodna. To nam svjedoSi sama priroda, koja shodnim biljem sama kras oŠumljuje. Ima zato u Primorju liepib primjera, a ja ću navesti samo jedan. U Dragi dolnjoj uzdiže se kameniti, vapneni vrh Solin, a njemu sučelice vrh Podvezica. Ima osam godina što taj vrh promatram. God. 1877. tek se je na njem koji grmeČak zeleniOj nu danas zadovoljan prolazim i baŠ se nasladjnjem , kad vidim, koliko je tu grmlje uzbujalo. Po vrsti uspieva ondje grabri*^ i jasen. ^2. Yeći dio krasa pokrivaju oštećene šume i sitnogorica, a gdje ih ima, treba ih čuvati i od blaga i sjekire. Opaža se, da se današnje šume oko Bakra prilično Čuvaju, jer mora biti prieka potreba^ da bi pomorac eielo stablo posjekao. Poznato je, da posjeČe debele svrži, a kod grma samo sitnije grane, dočim najjaču pusti. Osvjedočio sam se, da Primorac mnogo stablo brižno Čuva, jer ako deblo na kojem mjestu trune, da isto kamenom pokrije, samo da ga od nagla raztvaranja sačuva. 3. Ako se dosada trud ošumljenja nije izplatio, kako bijaše za željeti, kriv je tomu postupak i preslabo izkustvo, jer se je priroda ignorirala. 4. Bura neprieči ošumljenje oko Bakra. Na mjestih, koja su buri izvržena, vegetacija je istinabog slabija, laganije se razvija, nu napokon ipak razvije. Jakost bure prieči samo pravilan rast, jer se stablo naginje prama protivnoj strani i krošnja se nepravilno razvija. Uslied toga nastaju razni oblici, deblo je obično kvrgasto, svrži kratke, debele i eielo stablo tjera više u visinu, nego li u širinu. Svima nama je ozbiljno do toga stalo, da se pusti krajevi okolice bakarske osume, te se stalno nadamo, da če nas u tom podupi´ieti i visoka zemaljska vlada. iPošto sam tako razvio svoje iz izkustva crpljeno mnienje, prelazim sada na pitanje Čim i kako da ošumimo krajeve bakarske, Kazmotriv kraj oko veloga i maloga MandraČa, vidimo, da je tu skroz ono isto tlo, na kojem je i susjedna šuma porasla. Ono tlo prija hrastu, koji je kako rekoh, glavni zastupnik bakarskih šuma, s toga nas priroda upućuje, da taj kraj ošumimo hrastom meduncem i njegovimi formami. Ona pako ki*aj tik mora, jer je tlo vlažno, neka se zasadi janjci, kojim isto prija. Želi li se doći do brza uspjeha, upotrebljuju na nekih stranah u Primorju i pajasen (Ailanthus glandulosa), koji primjerice oko Triblja, Sv. Jelene, Jelenja na Grobničkom polju krasno napreduje, nu mi vidimo, da nam i pajasen propada ili se slabo razvija, s toga sam razloga takodjer za hrast. Jer ima u našem području krajeva, koji su onakovi, kako sam to u točki prvoj iztaknno, dakle pravi kras, to i tuj sadimo bilje, koje tamo već uspieva. Za takova kamenita mjesta preporučamo klen, Šestilj, koprivić, a naročito jasen. Kako na krasah jasen napreduje, svjedoči nam kostrenski vrh, gdje ga je priroda sama u stotine eksemplara razplodila, Nu sad nastaje pitanje, kako da te krajeve ošumimo? Ja bi bio zato, da si priskrbimo mlada stabla, jer bi ošumljenje onda bilo sigurnije, jeftinije, a što je za nas najgiavnije polučili bi brzo svrhu. Nu da bismo poslie mladih stabalaca imali u zalihi, scienim, da bi dobro bilo, da uredimo razsadnik. Zna se, da se je u šumah bakarskih u oČi tielova haračilo, kad se tekom više godina za nakit ulica mnogo stotina jasenića, grabrića i hrastića posjeklo. Isto je tako propalo mnogo stablo i u oči prvoga svibnja. Tomu se je haranju putem javnosti prigovorilo i usljeđ toga sječnju zabranilo. Da se pako nasadi sačuvaju, molim, da se izvoli odrediti sliedeća: 1. Na mjeatih, gdje se osamljuje, neka se postave ploče sa napisom, kojim se nasadi pažnji obćinstva preporučuju, a ujedno neka se naznači kazan, tko bi iste oštetio. 2. Neka si. gradsko poglavarstvo i glede paše shodna odredi, a ne da pase tko blagOj gdje je njega volja. |