DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 398 Grovoreći najprije o samom tatarskom javoru, koji se zove još i ruski i crveni javor, veli pisac da je to specifičko drvo iztočne Europe, koje se i u nekih đielovili naše monarkije „vrlo često" nalazi, tako u Galiciji, Bukovini, u cieloj IJgariskoj, Erđelju, Hrvatskoj, vojnoj Krajini i Slavoniji. Nadalje veli da je taj javor kako Kitaibel spominje u Slavoniji najčešće drvo. (,,In letztgenanntem Lande (Slavonija) soli sogar, wie Kitaibel angibt, dieser Ahorn der „haufigste liaum´´ sein)". Dalje govori pisac kako to drvo u iztočnoj poli države u velikoj množini raste i Čitave šume stvara i t. d. Mi neznamo da li ima u JztoČnora đielu naše monarkije Čitavih Šuma toga javora, ali znamo, da nije u Hrvatskoj tako često, niti je u Slavoniji najobičnije drvo. Sta više, mi možemo rečl, da je u Hrvatskoj žestika vrlo riedko drvo , a iz izkustva možemo nztvrditi da ga u podžupaniji krapinskoj, zlatarskoj , varaždinskoj i zagrebačkoj nigdje ueima, a isto ga tako neima nigdje u gornjoj Krajini. Nenalazi se taj javor ni u Slavoniji tako često da bi mogli reći daje vrlo obično drvo. Ima ga doduše u nekih ki-ajevih, ali ima i predjela gdje ga neima. U bivšoj brodskoj pukovniji n. pr. ima ga obično samo po zabrana i to kao grmlje, ali ima predjela n. pr. prema Savi, gdje ga nemožemo nači. Inače je to drvo poznato u ovom kraju; narod ga zove žest, žestika i žestikovina i pravi od njega kamiše. U bilinaru (flora exeursoria) Dr. Slossera i Lj. Vukotinovlća nalazimo iza diagnoze kao nalazišta žestike sliedeće: Hrv. Guščerovac kod Križev. Moslav. kod Vidrenjaka, Posav. kod FešČenice, Slav. Iz toga ćemo zaključiti da nemožemo reci za žestiku da je kod nas tako česta i obična kako bi to mogli reci n. pr. za glog jednopestični (Crataegus monogyna), koga ima po cieloj domovini. Mi smo smatrali svojom dužnosti izpraviti krive podatke o nalazištu žestike, pa zato napisasmo to nekoliko redaka. Gj. Koca. K statistiki hrvatsko g šumarsko g đružtva. Naše šumarsko družtvo brojilo jest glasom odnosnih izvještaja: Godine 1879. 2 počastna , 383 ina člana, ili ukupno 385 1880. 391 393 J7 2 » 7T }) J5 1881. 9 „ 387 396 » " » » n 1882. 376 384 " 8 „ » " 35 ,» 1883. 9 „ 325 334 " . )5 » » n » " » » JI 1884, 9 ,, 440 449 n 1885. 9 519 ?5 J5 )) 528 J5 Naš© imovne obćine. Glasom izvještaja * visoke kr. zemaljske vlade bilo je dobro (imovina) sviju imovnih občina ovako: Ime im. občine Površina u jut. u vriednosti for. ukupna drvna zaliha lička.. . 89.707 5,772.513 otočka . . 1.37.658 14,253.118 6,990.238 ogulinska . 105.173 18,954.306 6,837.471 slunjska . 27.846 2,296.673 1,121.173 I. Banska , 26.249 3,778.724 1,674.130 11. Banska , 89.878 4,221.010 3,462.311 ki´iževačka , . 61.739 5,415.987 2,736.791 gjurgjevačka 77.295 9,878.575 6,240,000 gradiška, 58.349 7,629.951 3,563.434 brodska . 74.036 36,065.868 7,398.782 petrovaradinska . 64.997 20,254,692 6,800.000 * Izvještaj o djelovanju kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, u promicanju narodnoga gospodarstva od god. 1879. do uključivo 1883. Zagreb 1884. |