DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 359 — Posto je Tp drvna zaliha na najstarijoj f^jecivoj sastojini, to nam formula kaže, da se normalna ;;alilia proraruna. ako drviiu zalihu najstarij e sjecin e sa pohjvicom obhodnje pomnožimo ili ako drvnu zalihu na jutru u sječivoj dobi pomnožimo sa polovicom površine. U našem bi primjeru imali (za 100-godišnju obhodnju i površinu od 100 jutara): 100 JVZ = 230 X —^ = 11500 k. ra. ili za površinu od 1500 jutara: 2 NZ^ 1500 X 2-3 X ^ -== 172500 k. m. ili 230 X 750 -= 172500 k. m. Iz posljednjeg primjera vidimo, da je norm. zaliha jednaka polovici one drvne zalihe, koju bi gospodarstveni (uredjajni) razred imao, kad bi bio obrasao samim sječivim drvećem. Kada bi bilo n. pr. tih 1500 jut. obraslo samim sječivim (lOO-godiš. obhodnja) drvećem, bila bi ukupna drvna zaliha 1500 X 230 = 345000, normalna pak zaliha bila bi: 345000:2 = 172500 k. m. Normalnu zalihu možemo proračunati dakle na tri načina: Prvi i najtočniji način je, ako sbrojimo sve drvne zalihe od 1 pa do obhodne godine; na drugi način (kad imamo drvne zalihe samo na deset do deset godina), koji je u praksi takodjer valjan, proračunavamo norm. zalihu po gore označenoj formuli; treći način, polag popriečnog prirasta, netočan je, jer uviek izkazuje preveliku norm. zalihu. To ćemo lahko pojmiti kad si predstavimo pogriešku toga načina što predpostavlja, da je popriečni prirast sječive sastojine jednak tekućem prirastu mlađjih sastojina. Eazlika će biti tim veća, čim sastojine u mladosti sporije rastu. Po ovom zadnjem načinu proračunava kameralna taksacija šumski dohodak, te predpostavlja, da je godišnji etat jednak normalnomu prirastu. Kad je normalno stanje i norm. zaliha, treba taj godišnji etat odmah u šumi usjeci, a kod abnormalnoga stanja šume nastoji kameralna taksacija za vrieme jedne obhodnje normalno stanje postići sravnjenjem zbiljne zalihe sa normalnom; to Zh Z — l^Z je sve izraženo u formuli E = np ±^ . Ako je zbiljna zaliha veća od normalne, valja nam svake godine više sjeći, ako je pak manja, valja nam štediti u toliko da poslie obhodnje zadobijemo normalnu zalihu; u prvom slučaju je diferencija pozitivna, u drugom pak negativna. U hrastovoj 1000 jut. velikoj šumi, koja po stojbini odgovara gore navedenoj skrižaljki prirasta, našli smo zbiljnu zalihu od 60000 k. m.; obhodnja nek bude 100-godišnja. Norm. prirast je dakle 1000 X 2´3, a norm. zalihe 1000 X 2-3 X ^. Imati ćemo: 60000 — 115000 ^^^^ 55000 ,„, ^ , E = 1000 X 2-3 -1 z-^ -= 2300 -—-= 1750 k, ra. lUO i 1)0 |