DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 361 -Po
formuli xp, X -r- biti će dakle cjelokupni godišnji prirast:


850 X 1-832 -- 1557 ili što je svejedno 677 X 2"3 ^ 1557


a norm. zaliha 1557 X 4r ^ 77.850 k. m. ih 230 X 338-5 = 77.855


,,, , , 107.400—77.850 ,_ ^ , 29560 ,„,^ ,


i´ == 1557 + ^^ = 1557 + ^^^-= 1852 km.


Hoćemo li KZ proračunati na temelju normalnog prirasta (a ne zbiljnog) :


imah bi ´NZ = 850 X 2-3 X ^ -= 230 X 425 (pol. površine) -= 97.750


-r. -...rr . 107.400—97.750 ,,„ 9650 ,^,^,
^ == 1557 -f -= 1557 H-—-- =- 1653 k. m.
dakle za 200 k. m. godišnje manje, razlika svakako vriedna obzira.
Uzmemo li pak i JSfZ i norm. prirast, biti će:


^ = 850 X 2-.3 + 1^1:^^^^=^ = 1995 + ^ = 2091 k. ra.


dakle za 239 k. m. godišnje više nego kod prvog načina. Da je ovo najnetočniji
način, vidi se iz prve stavke jednačke, jer u zbilji naraste samo 1557


k. m., a ne 1995.
Mi smo kod dosadanjih preračunavanja sravnjivali norm. zalihu sa onom,
koju smo zbilja u šumi procienili. U svih knjigah skoro naći ćemo, da doduše
nije propis, ah da je shodnije, ako se i sadanja konkretna zaliha proračuna


t. j . da nam zbiljnu zalihu predstavlja proizvod iz površine, popriečnog konkretnog
prirasta u sječivoj dobi i broja godina.
Mi smo već gore pronašli proizvod površine i konkretnog prirasta, a sad
ćemo samo još sa brojem godina pomnožiti. Biti će dakle:


230 X 10 = 2300
414 X 70 = 28980
92 X 40 = 3680
138 X 60 = 8280
184 X 35 = 6440
322 X 200 = 64400
177 X 50 __. 8850


122930 km = zbiljna drvna zaliha.
´ ...„ , 122.930—77.850 ,,-^ . 45080 ^^^^ , i .- ,E
== 1557 -\ ~-^ = 1557 H-.^^^^-= 2007 k. m., dočim bi


1.-1 -CT .^nr 122.930—97.750 ,^^^ , 25180 ^^^ , . , -.
bilo E = 1995 -i -— == 1995 -\ ~r^ = 2246 k. m. kad bi
uzeli norm. prirast i norm. zalihu izraČunanu na temelja tog norm. prirasta.


K. Brejmann pak veli (Anleitung zur Holzmessknnst etc. 1868), da se
sadanja zaliha osim faktične procjene može uzeti kao proizvod reducirane površine
(naravno svake sekcije ih sastojine) sa drvnom zalihom na jutru; tu
zalihu treba uzeti iz skrižaljke prirasta za sadanja dobu sastojine, n. pr. u