DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 10     <-- 10 -->        PDF

´^ — 410 ~


bagren jednogodišnji, crni bor dvogodišnji, smreke i ariši trogodišnji) po 21^50
for. i to:


a) troškovi uzgoja biljka u biljevištih po 1.000 komada sa . 1 for. — ne.


h) za kopanje rupa (koji se posao ipak obično po obćinah


bezplatno izvadja), 40—80, poprečno 60 rupa uz nadnicu


od 80 novč-, dakle za 1.000 13 „ 33, „


c) za sadnju 100—140, poprečno 120 biljka uz nadnicu od


50 novč., dakle za 1.000 komada, ....... . 3 „ 17 „


d) za prinašanje kulturne zemlje fl. 0—6 ili za 1.000 poprečno 3 „ — „


Ukupno . . .21 for. 50 ne.


K tomu valja pribrojiti kod mnogih kultura još i suhomedje, na koje se
poprečno 30 nov. po kurentni metar, uz visinu od 1 m. i 60 cm. poprečne debljine,
izdaje.


Popravci starijih kultura stojahu poprečno 6 for. po 1000 biljka, naime
kako gori, 4*17 for. za biljke i r83 for. za kopanje rupa, na priredjenih jur
mjestih.


Pošumilo se u to vrieme ukupno u Istri i Gorici 203 hektara spomenutim
načinom.*


Paušalovanje šumsko-upravnog osoblja imovnih obćina. *^


Visoka kr, zemaljka vlada, odjel za unutai^nje poslove, izdala je pod 28. srpnja
1885. broj 28.983 shedeću naredbu tičuću se naslovnog pitanja:


„Dosad naknadjivani su bili šumski činovnici imovnih obćina za učinjeno
službeno putovanje unutar granice njihovog službenog okružja odnosno veličini
pojedinih šumarija, ter bez obzira na tu okolnost, da bi trebalo pojedina šumska
okružja često proputovati, đočim se u drugih okružjih ovo putovanje, redje i
s manjim troškom obaviti može.


Uslied toga tužili su se šumari, osobito oni, koji imadu velika i tegotna
šumska okružja upravljati, često i ne bez razloga, da nemogu izaći sa opredieljenim
putnim paušalom.


Buduć se je pokazalo, da je spomenuto paušalovanje po dojakošnjem načinu
ne samo kod imovnih obćinah, nego takodjer kod državne šumske uprave
skroz neumjestno, ter je državna šumska uprava toga radi jur izdala shodnu
na odstranjenje ove mane, a za unapredjenje službene djelatnosti smjerajuću
reformu, nalazi kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove na temelju
članka §. 20. zakona od godine 1873. o imovnih obćinah, odrediti, da se reforma
slična onoj kod državne šumske uprave i to za sad samo pokusa
radi i kod imovnih obćinah uvesti ima, ter da imovno zastupstvo prigodom


´^ Vidi KazUćite viesti: „Kras kao državna naselbina kažnjenikah´´ str. 4^i7- o. i.


**^ Mi smo o toni predmetu nage nagore jnr potanko objeiodanih u Članku: „PauM
gumarskog osoblja" na strani 54 — 57. o. 1. UredniČtvo.