DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 4-2:2 - Slavoniji do takovog razvoja, da je ista kadra n svakom pogledu uspješno se Batjee^ti sa dnigiini zemljarai, koje ovakovu robu proizvadjaju. Godišnja popriečna proizvodnja rezane robe u Slavoniji, iznaša 65 — 68.000 kubičnih metara. Najveći dio tog drvlja, i to po prilici GO^o ukupne kolikoće, upravljen je u Fraiicezku. Ostatak dieli se na Belgiju, Njemačku i Austro-Ugarsku. Italija nabavlja si preko Siska i Trsta znatnih množina četverobridne tesane gradje i gradju za brodove, sve što se u toj vrsti proizvadja u slavonskoj savskoj dolini. Drugi pravac, koji vodi preko Eieke, te koji je i znatno prikladniji, nemože se jošte u trgovini sa drvom koristno, rabiti, jer manjka još uviek željeznica, spajajuća Slavoniju sa riečkom željeznicom. Isto tako nije moguće iz dravske nizine, izuzev njeke iznimke, razpošiljati veću množinu raznog drva ili liesa u Italiju, jer odpremni odnošaji na mnogobrojnih kratkih željezničkih prugah, koje su za sada jedina sveza međju Osiekom i, Riekom,, veoma prieče svaki ovakav pokus.^ . , / P. n, gg. stiradmkom lista. Molimo i opet p. n. gospodu suradnike, da sve u redni ctv a se tiČuće dopise i pošiljke izvole šiljati fianko izravno na osobu urednika, u Zagreb, Strieljačka ulica br. 7. kat, II. Samo Članci, koji se najdulje 20 dana prije no <5e izaći list uredničtva dostave , mogu jošte isti mjesec doći pod tisak. Oglasi za uvrstbu u list; primaju se ipak još i do 25. svakog mjeseca. Na znanje. Ovaj je broj ,,Šum. lista" znatno manjeg objama, od ostalih ovogodišnjih brojeva. Nije tome razlog možebitna nestašica gradiva, jer hvala BogUj list naš imade danas suradnika i udovoljnom broju, a i tako vrstnib/da se u tom pogledu slobodno ma baš sa svakim sličnim listom takmiti može. Nu uzrok s kojega smo prisiljeni ^ objam listu proti volji ograničiti, leži u nepovoljnih financijah)ih odnošajib družtva, odnosno potrebi skrajne Štednje. Kako nam se proračun kreće u najodmjerenijih granicah, nije u razmjerju sa prihodom, prošlogodišnja glavna skupština u svrhe izdanje lista, mogla veće svote od 1.000 for. opredieliti, ta pako svota žalibože uedopusta, da list onako izdajemo kako bi željeli, a drugog pokrića ove godine bar neimamo. Pomislimo li pako, da se list Baš, članovom družtva uz 1 odnosno 3 for. ili ako hoćemo napokon 2 i 5 for, dostavlja, doČim svaki slični list najmanje 8 for,, na godinu stoji, tad ćemo lasno uvidjeti materijalne potežkoće, koje nam se ograničenom i sa pruženim sjegurno u razmerju ne stojećom članarinom moradoše pojaviti. Mi ćemo o tom do sgode još i koju obširniju, za sad toliko razjašnjenja radi, ujedno pako molimo p. n. drugove našts, koji možebitno još štogod d ruž t v e no j b 1 ag aj ni duguju, da taj svoj dug u interesu stvari čim prije podmire,, a n adalje pako, neka nastoje oko čim većeg umnožauja družtvenih članova . Neka svaki nas samo još jednog novog člana družtvu privede, naše će se družtvo do mala razviti do neočekivanog uspjeha. To je pako moguće, je r u na s imad e žalibože jos danas sveudilj Hepi broj hr v a tsk ih su mara , šumskih /^ Ovdje u izvješću komore sbedeće skrižaljke, predočujuće nam najviše tražene vrsti rezane i tesane gradje, iapustismo kao poznate, a išlo tako i odnosni pregled o mehaničkom uredjenju i tehničkoj radnoj snazi u Slavoniji se nalazećih parnih pilana. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 42a — trgovaca^ i 5 u m o p o sj ed n i k a, k oj i j mu ć ni, ipak da ih zarnan medju -dlanovi ovoga družtva tra/. iuio. Sjetimo ih, gdje ih susretnerao, njihove dužnosti. i kao rodoljubab i kao strukovnjakah. ´ ´ Šumarski državni izpiti u 2agrebu. Usljed objave vis. kr. hrv,-slav. dalui: zein. vlade, odjel za unutarnje posh,)ve od ´21. kolovoza t. g., br. ,´)5.830,´ obdržavati će , s e d ne 3. i sli e d e (´ i li d a n a m j e.s e c a s t u d e n o g a 1885. kod kr. zemalj, vlade, državni izpiti za samostah.o vodjenje šumskoga gospodarstva, propisa n naredbom obstojaloga ministarstva za rudarstvo i z em 1 j o d j e 1 s t v o od 16. sieenj a 1.850. (zem. zak. vladni list za Hrvatsku i Slavoniju od ,<´-od. 1850 kom. V.)- " Nada, da bi se ipak ljetos mogla po šumarskom družtvu još g. 1882. visokoj vladi podnesena nova naredba, za polaganje vigjib šumarskih državnih izpita, u život uvest), bila je dakle izprazna. Toliko podjedno na umirenje i odgovor na odnosna pisma odnosnim kandidatom. Proslava dvadesetpetgodišnjice križoFačkog zavoda. Na strani 285. 0. 1. objelodanismo poziv, odbora za proslavu dvadesetpetgodišnjice kr. gospodarskoga i šumarskoga učilišta u Križevcih , upravljena na sve prijatelje učilišta, i hrvatskoga napređka u gospodarstvu, te sve bivše slušatelje i učenike zavoda, kojim se isti pozivlju na što mnogobrojnije sudjelovanje kod proslave te dvadesetpetgodišnjice itd. Kako smo jur prije toga u o. 1. iztaknuli važnost i potrebu dostojne proslave^ te u istinu slave i svečanosti čitavog gospodarskog svieta u Hrvatskoj , to radostno pozdravismo taj početak i prvi korak, koga u tom pogledu profesori zavoda iičiniše. Cekajuči dalnja pobližja obečana, glede utanaČenja same te svečanosti, a naročito i program^ te ustanovu samog dana proslave, nehtjedosmo nikoga preteči, niti se stoga dalje taknusmo predmeta. Od objek)danjenja navedenog poziva , do sada nije se u javnosti mnogo čulo ni čitalo, 0 načinu, kako bi se imala ta svetkovina proslaviti^ Zašto, nije nam iztraživati, za nas je dovoljno i to, što nam je iz šumarskih krugova u^ tom pogledu stiglo vise upita,, što je i opet dovoljan znak, da će i hrvatski šumari na svečanosti toj bit sjegurno dostojno zastupani.-vi tako i valja. Jer zavod, koji je tečajem 25 godina imao do ´^64 slušatelja šumara naobraziti , nemože takovom sgodom´ ostati zaboravljen od onih, koji velikim dielom svoju eksisteneiju, .a .najveći dio najlepših mladenačkih dana, i.^tomu zahvaliti imadu. , Nije nam. medjutim sada o samom zavodu, njegovoj prošlosti,, uspjehu i budućoj zadaći razpravljati, jer će nam se tomu pružiti bolja sgoda , iza same svečanosti. Ali se zato priključujemo piscu u ,,Gospodarskom´ Hstu^´ od 20. kolovoza t. g. te i mi velimo, da sa svoje strane nestrpljivo čekamo, da doznamo konačne priprave za proslavu dvadesetpetgodišnjice te želimo, da svečanost bude dostojna naroda i zavoda i da ur odi tr aj n i m, milim i koristnim p osl j e d k om. Čuli smo nadalje s više strana želju, da bi tom prilikom i naše šumarsko družtvo, svoju ovogodišnju glavnu skupštinu obdržavalo´ n starodrevnom gradu Križevcu, te-tako svoju doprinjelo k spomenutoj slavi. Neznamo što će u tom^ upravljajući odbor družtva, nu držimo, da će i za ljetos jedva uspjeti namisao svojedobno urečenog družtveuog sastanka u Novoj Gradiški, a znamo i to, daje medju razlozi, s kojih bje jur za Novu Gradišku urečena glavna skupština šumarskoga družtva, na neizvjestno vrieme odgodjena, bio baš i obzir na gori rečenu proslavu šumarskoga učilišta. U ostalom bila naša skupština u Križevcih ove godine ih ne, IBI se nadamo, da će se hrvatski šumari gori rečenom prilikom u sto većem broja u Križevcih sastati. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 24 <-- 24 --> PDF |
424 Šumske prodaje. (VIII-). Prigodom na dne 31. kolovoza t. g. kod kr. podzAipanije karlovačke obdv´/,ane dražbovne prodaje od 12.984 hrastova iz ^ume pl. oUhie Draganic, procionjenih na 121.820 for. stigk^ su ukupno 4 ponude, i to dvi e izpod prociene, zatim ponuda trgovca g. Trontla v/^ Karlovca na 122.001 for., fce napokon ponuda Tiirk i Turkovica na 185.000 for. Dne 26. kolovoza prodala je urbarna imovna obćina Letovanić (kr. podžupanija sisačka) 130 hrastova za svotu od 650 for. (bez dražbe?!) trgovcu Engelu iz Siska. Vlastelinstvo ,jTržie" (Tompa) prodalo jest 280 hrastova iz šume „Jarćev gaj" trgovcu g. H. EIsneru iz Zagreba za 1.400 for, DII e 8. I i 31 o p a d a obdržavafci će se kod ki-. nadšumarskog ureda u V i n k o v c i h dražbena prodaja, uz pismene ponude, od sliedećih drvnih gromada iz tamošnjih državnih šuma. S "^^ oo ^. .c Oi ^ oo bO lf_l Broj :;ječine 1-^ o o ^ o ^ o CP 5% đ ti o 5= p Ct! 1. o CD CD´ &2 . CD o oO Cti cl-CS1< o0Q o o CD o tV ´ g : 1— 0 CD m o 0? 1 M l rfo 4 p CD -4 CD o 0"q 0^ O . rf. o O o CD Ct 1 -i 53 h-´ bO CD ; o 00 OJ co´ . to co 1 co to oo >—1. 1—> t\0 ! l—i Ot co C Ci> CT* OT CO CD K-i o M 1—L ^ —i ^ .:3 \ 00 l>0 f—i Cn O´ Cn co c:-1 L2t vp-Oi ,_J. :?i i^^ rjo 4^ CT^ niivto o O >^ O 4i-to 1 t^:-CI^ ps o> O-;; .^ o I-~^ GO IC ´-^´ co tNil h-* to to 1—» co j__^ 00 C7" --] Ci .00 00 00 O´ 4^ o o o1—1 hrastovih CTi 00 Oi CCJ IO (7) IO CO to -J d OO Oi IT* Oi CR i4^ Ci´ lw —1 co o —´ co c; trt00 05 00 O to 1 1 jasenovih Oi M:; oo co co td 02 Ot k^ O co —1 H-´ Oi OX co on 1—1 a. h^ b3, ~— o 00 CO INO 1 o OOo Ci o co CC CO hriestovih j Cn 0:: CO 00 cor oo c; -^1 "^ _ (^ [O ^ to INC Uii., 1 CTi j 1 1 CD to bukovih i to 00 CO 1 00 1 I o Cr´ 1 inih 00 on 00 _1 ´Cn )—^ Cn IO a-^ co t>i) co f-^. to On Ci OTT p-- 3 02 1—´ o ^l -~J CO --1 00 O cc> kj^ 00 gradje o j 00 lo o O) o^ o^ l-J. 00 aj —1 OO to to CD _i O GC H-´ 1—´ t-^ H^ 00 l—l 1—^ CO 00 ~Q —1 00 CD w´ C;o tNO to O^0 00 OO --y cO> P5 -^ 2 uu 9} ^^ i SS SS M^ (—* If^ UJ C) Ci CO pr05 ZV CD oo C3 OT ^ 0( &5 o co o o s 1 lt>iJ co f-A ^ -^ 1—1-. h^ 1—1 00 OJ (N:J OT 0" ^o-( jasena CP5 . iO c_> 00 c^ - o -.J H^ !>V H^ c:j ^ o a; c^^ ^\ c;. 1t3. >^´ CD (7Q cc (-* INO 00 ´ to ^.t H^ ?)3 ´!> „i Oi O* 3$ co t--^ 7"* to o> OD 1 L^ bviest. d cc -^.J 1 oo O´ to OT >^ i—´ Oi --i -JiS o Cd bO J^ 1—1 o co o p 00 -! ^ 1 t-o Oo --J hJX \^ 1 *.! 1 1 1 CC´ to bukva i o o o 1 1 o ostalih, 1 --1 1 to \. O´ co ! oo fo oo ^ -.7 ´CC ro o o 05 li -on OC´ >-+. Frooionjena n -)Yčana; Ci 00 00 00, H co oo 00 O´ vriednost n ! -j to oo vo cc o *1 Cs |w CD on l"! CO o 1 ..._™ <^ ^ |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 425 — Na dne 80. rujn a t. g. obdržana bi kod kr, zemalj. vlade u Zagrebu, dražbena prodaja (u:^ pismene ponude; od 51.432 hrastovih, 6.465 jaaeuovih, 12.910´briestovih i 5.014 bukovih stabaia iz šuruah krajiške investicionalne zaklade, proeienjenih na 1,^09.970 for. Uspjeh dražbe nije nam poznat do zaključka lista. Pne 25. rujna t g. obdržana bi kod ravnateljstva dobara prvostolnog kaptola zagrebačkog, prodaja 3.500 bukovih i do 4000 hrastovih stabala. Uspjeh te dražbe takodjer nam još nije saobćen. Dn e 1. listopad a obdržavati će se kod kr. šumskog ravnateljstva u Zagrebu, dražbena prodaja (uz pismene ponude) od 2.561-; hrastovih, 54 jasenovih, 176 briestovih ] 776 bukovih stabala, proeienjenih na ukupno 65.256 for. to naLazećih se u erarskih suinah „Žutica" i ^^Storgina greda". N a dn e 5. listopad a obdržavati će se kod kr. podžupanije zagrebačke po novna dražbena prodaja od 1.000 hi-astova iz šume urb. imovne obćine Demerje. D n e 15. listopad a prodavati će pogl. grada Varaždina 666 hrastovah, pro eienjenih na 3115*80 for. iz gradske šume „Emerije". Dn e 15. listopad a prodavati će se kod kr. Šumskog ureda u Otočcu drvni etat iz državnih suma nagibajnćih prema državnoj parnoj pili u Stirovaći , i to z. g. 1886— 1890. Drvni etat iznaša 6.000 m.^ jelovine i smrekovine i 10.000 m.´^ bukovine sposobne za lies i 23.780 m.^ ogrievnog drva. Jamčevina 3.00O for. Konačno javljamo, da je tvrdka ,,Felix Neuberger i sin" \z Budapešte, podniela zajedničkom ministarstvu za obrt, trgovinu i gospodarstvo, ofertnu ponudu u predmetu eksploitacije šuma državnih po gornjoj Krajini u veliko, Družtvo želi raditi sa četiri velike pilane, toli jelovu koli bukovu robu. Hebi li se za to poduzeće našlo i domac-ih ljudi? Šumske prodaje u Bosnoj. Dne 30, nijna t, g. obdržana bi kod zemaljskt vlade u Sarajevu pismena dražbetia prodaja od osam hrastovih sjeČina, tialasećih se u okružju banjalučkom i to: I. a) Motajiea II. Sječina u kotaru Prnjavoru sa 6.015 stabala i 11.574 n;.*^ gradjevnog i 8.707 m.´** gorlvog drva, proeienjenih na 23.297 for. I. b) Prisjeka u kotaru banjalučkom sa 6.487 stabala, sa 11.302 m.*´* gradjevnog i 4.682 m.´´ gorivog drva, proeienjenih na 25.071 for. U okružju do Inja Tuzla. II. a) Brodovo I., u kotaru Gračanica, 6.200 stabala sa 10.870 m,^ gradjevnog i 4.473 m.´´ gorivog drva, proeienjenih na 28.070 lor. IL h) Brodovo II. 5.210 stabala sa 11.000 m.´^ gradjevnog i 1.997 m.^ gorivog đi´va, proeienjenih na 27.699 for. II. c) Gostović u kotaru Maglaju, 5.596 stabala sa 10.216 m.^ gradjevnog i 3.993 m."´* gorivog drva, proeienjenih na 21.031 for. U okružju travničkom. III. a) tri sječine kotara Zenice sa 3.925 stabala sa 9.893 m.´^ gradjevnog i 3.362 w.^ gorivog drva, procj´enjenih na 25,406 for. III. d) tri sječine kotara Žepće i sa 5.356 stabala sa 15.082 m.^ gradjevnog i 3.096 m."^ gorivog drva, proeienjenih na 38,325 for. U okružju bihaćkom. IV. Čorkovača, kotar Krupa, 1.008 stabala sa 1.389 m.´^ gradjevnog i 2.497 m.´** g rivog drva, proeienjenih na 2.396 for. Ukupno dakle 39.797 hrastovih stabala sa 81.326 m.^ gradjevnog i 32.807 m.´* gorivog drva u procienbenoj vriednosfci od 191.295 for. Koju o padanju vriednosti šišarke. U posliednjem broju ovoga lista čitasmo bilježku o ovogodišnjem unovčenju šišarke. Kako je taj nuzgrcdni užitak nekada izdašne koristi pružao, te pošto nam je poznato, da je kod ustanove nikada zaboravljene „ljestvice čista prihoda^´ za odmjerenje poreza priličnu ulogu , radi svoje nekadanje slave igrao^ držimo za vricdno sliedeće navesti : Ovogodišnji urod šišarke^ u šumah petrovaradinske in}ovne obćine jeste izvanredan. Malom razlikom bio je god. 1878. urod veći, kada je imovna obćina 20.159 for. odpolabila. Godine 1879. nije u ovogodišnjeg uroda bilo, pa je ipak dobljeno 10.000 for. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 426 — Dražba za ovogodišnji nrod obdržavana je 10, pr. n). Ponuda stigla je jedna jedita sa svotom od 1,000 for. Upravni odbor nije litio rečenu ponudu prihvatiti, vee zaključi, da putem ce dulja uz uplatu od jedne forinte sam narod kupi šisku. Ma da se i ovim i3e samo opravdan već i hvale vriedan, jer će se ovim naćinom svakako više od ponude dobiti, a pored toga odrešone su ruke sirotnom narodu od monopola, te može prodavati kome boce. ´— ć. Promet s dužicami. Tečajem mjeseca srpnja t. g. dovezlo se u Trst ukupno 1,648.063 komada dužica, i to za trgovačku kuću: J. B. M, Gairard 973.599 ko mada Gr. M, Dc Amicis . . . . . j) 455.070 Ths, Schadeloock. . . . . 54.373 h S. A. Megari ......... 41,982 n Cbristian Gaffinei , . . . 15.840 n (iriov. Pagan . . . . . .--. B.600 n A. Dreher ..,......-3.600 11 Ukupno . . 1,548.063 komada Odpravljeno bi istodobno iz Trsta 483.845 komada, od kojib bje za Francezku 339.953 komada. Ukupno se u srpnju dovezlo u Francezku 3,744.256 komada dužica, od kojib bje za samu Francezku 3;183.100 komada, 31.200 komada za Englezku, a, 46.111 komada za Italiju. Ukupno se do sada izvezlo o. g. iz Rieke oko 24,000.000 komada dužica. Tečajem mjeseca kolovoza dovezeno je u Sisak do 450.000 Ivvastovih 240.000 komada bukovih dužica. Ukupno dovezeno je ove godine u Sisak do 47,600.000 komada dužica. Izvezlo se pako u kolovozu iz Siska ukupno 7,325.500 komada dužica, od kojih 1,800.000 komada bilo bukovih dužica. K šumarskoj statistiki Hrvatske. Vadimo iz izvještaja trgovaćke komore u Osiekn : U Slavoniji bijahu popriečne godišnje ciene krzna u godini : 1878. ,1879. 1880, 1881. Zečevi po 100 komada . 38 fov. 42 fov. 43 fov. 48 for Lisice 1 par po . . 3-50 3-50 „ 4 Ti 4 „ ?´ Kurjaci „ „ „, . . 5-60 n 7 . 6-50 n e ,, Divlje mačke „ „ ^ . 2 57 2-10 „ 2-20 n 2-20 „ Tvorići ,„ „ „ . . 2-50 V 2-50 „. 3 )i 3 „ 12 13 ; 14 14 „ "^´^^^ . ^ . « « * n. V n ^""^ ,. . „ 8 10 „ 9 10 „ T> 55 Najviše se krzna iz Slavonije sakupi u Vukovaru, docim su za krzna, koja se iz Srbije uvoze, glavna, stecišta Zemun i Mitrovica. K statistiki šum. upravnog osoblja u Hrvatskoj. Na temelju pouzdanih sakupljenih podataka iznaša broj šumarsko-upravnog osoblja i to: u području županije _ A. obćinskog i gradskog B. vlastelinskog zagrebačke. . . . . . . . 12 . / . . . . ´ . . .23 križevačke . . . , ., , . , 8 . . . . . . . . . 9 varaždinske ....... 5 ......... 16 belovarske . . .... , . — ´ ´. ..... . . , — riećke 4 . .22 osieSko-virovitičke 4 ., ´3 1 ppžežke´ .,..., / 7 ......... 21 vukovarske . 3 . . . . . . 24 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 427 — Ukupno imade dakle danas u podruSju starog provincijala 43 gumara upravljajućih raznim! obćinskimi sumarni, te 146 vlastelinskib Šumarskih činovnika. Status, državnog_ žlimarsko-upravnog osoblja u Hrvatskoj iznaša 3iada"fje danas 88 činovnika, onaj krajiških imovnih občina 04, a odsjek šumarski kod kr. zemaljske vlade broji 5 činovnika, po čemu se sveukupni današnji status šumara u Hrvatskoj i Slavoniji pokazuje sa 346 činovnika! Ukupna gurnska površina naše domovine iznaša 2,083.003 hektara, doiaai dakle poprečno na svakoga šumara okruglo 6.000 hektara ili 10.000 kat. raiib šume. Pošto se ipak od gornjeg ukupnog broja šumara imade do 30 odbiti, na ime višeg nadzornog osoblja, osfcnje vanjskih upravitelja do 310, sa poprečnim šumištem od 10 —12.000 ralih šume. Da su u istinu kod urb. i bivših krajiških imovnih obćina poprečno šumarije i znatno veče, obče je poznato. Trgovina pijavieami u Slavoniji; Tadimo iz najnovijega izvještaja trgovačkoobrtničke komore u Osieku: Pijavice sačinjavahu u prijašnje vriemc znatnu i vrlo unosnu trgovačku robu u Slavoniji, čije toli često poplavljene doline velike množine odavahu. (Oko polovice ovoga stolječa izvoženo je samo´iz Slavonije preko 400 bečkih centi pijavica, a ciene su im bile po 2 do 3 for. srebra od 1 bečke funte). U blizini NuŠtara postojalo je dapače racionalno gojenje pijavica u jednoj naročito u tu svrhu priredjenoj bari. Glavni odnzimači pijavica bile su austrijske provincije, zatim Njemačka., Francezka i Euglezka. U istoj mjeri, kako je u Iječnlčkoj praksi uporaba pijavica sve više i više padala, tako je i domaća trgovina tim predmetom sve više i više na svojoj važnosti gubila, te se za sada jedva do 10 metr. centi godišnje razpošilje. Ciene bi jahu u godini 1880. for. 2.50 po kilogram, a godine 1881. naprotiv pale su ciene i postigoše jedva 2 for. po kilogram. I u Hrvatskoj u njekib stranah hvatahu i skupljahu se pijavice prije u veliko za trgovinu. Kras kao državna naselbina kažnjenika. Dočim na drugome mjestu p. 1. obŠirnije o radnjah oko pošuudjenja na KraŠu i-azpravljamo, saoboit ćemo tuj članak, što no ga pod naslovom; „Der Karst als Staatsgefangniss" donaša „Oest.-ung. Zentralblatt fiir Walderzeugnisse" u br. 35. o. g. Članak glasi u prevodu; „Danomice se mnažaju tužbe, radi štetnih posljedica, koje nastaju po mali obrt radnjami kažnjenika. Porez plaćajući, na čiji se trošak zločinci uzdržavaju, te koje uzdržavanje godimice ukupno više od jednog jnilijuna for. stoji, imadu sigurno pravo, da si trn koji ih tišti i koji se njih tiče, po mogućnosti olahkotlti nastoje. S druge strane vidimo i opet naprezanje države, oko poŠurnljenja Krasa; nebi li dakle bilo uputno, da se kod tih radnja upotrebljuju obitavaoci kaznioua? Zovimo tu vrst radničkih obitališta, pravim nazivom: kažnjeničke naseibine, jer o takovih i želimo ovdje govoriti. Porazmjerno vrlo neznatnimi troškovi za podignuće sgrada za obitavanje i nadzor kažnjenika i njihovih radnja i t. d. dalo bi se neizmjerno mnogo učiniti. Po izkustvu znamo, da se već danas nalazi na Krasu na stotine omanjih plešina, koje netrebaju inih radnja do čišćenja od-rulje i sagradjenje suhomedja, na obranu protiva buri, pa eto nam na tisuće četvornih metara kultiviranog krša. Sagradjenje cesta, cisterna, odvodnih jarka i tomu slične radnje, koje toli pošumljenje koli i uljudba krša u obće zahtievaju, mogle bi tako državi a i samim kažnjenikom od koristi |>ostati. Jer ako i jest pošumljenje po sebi cilj državne uprave, a troškovi svoje pokriće u odnosnoj investiclonalnoj zakladi nalaze, to ostaje ipak množ manjih kuiturnih površina , koje bi , da se tamošnjem žiteljstvu u zakup dadu, dosta znatnu godišnju dobit davale Zakujmlna tih kulturnih čestica, mogla bi služiti za utemeljenje reservne zaklade; da bi se takova´ reservna zaklada mogla upotrebiti takodjer i za podielivanje podpora odpustenirn kažnjenikom, razumjeva se samo po sebi. Podpuno smo uvjereni, |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 28 <-- 28 --> PDF |
da bi vlada kod takoYog pođuze^ia, naišla na obde simpatije, te neima dvojbe, da bi se tomu sličaa gakoviska osnova radostno pozdravila". Izvješće kr-gospod. i šumarskog učilišta u KrJževeih za g. I884/6. Izvješću je sadržaj: 1. Histori(lki nacrt 0 postanku i razvitku ki\ gospodarskoga i šumarskoga učilišta u Križevcih. Sastavio ravnatelj G. A. Vichodil. II. Školske i gospodarske viesti. Friob<5nje ravnateljstvo zavoda. Mi ćemo se na prvi dio izvješća, taj najnoviji literarni proizvod g. G. A. Vichodila, naročito n koliko se tiee i tamo sadržanih nazora u predmetu šumarske obuke, do sgode naposeb osvrnuti u ovome listu, za sada pako budi samo to iztaknuto, da se sadržaj izvješća odnosi prije svega ua proslavu dvadesetpetgodišujice zavoda. Izvješće dobiva se kod ravnateljstva zavoda bezplatno, netreba mu dakle preporuke. Rieđki pojav. Kako nam g. J, Šugh iz Hausela u Šlezkoj javlja, procvaše tamo na novo jarebike. Prepelica da imade na proletn mnogo, terćaka pako da je onuda bilo vrlo malo. Tetriebovi n Bosni. Njeki šumar iz Bosne, saobćuje u j,Waidmannu" sliedeće: „Prigodom službenog putovanja mjeseca svibnja t. g. sastao sam u Zenici šumarnika -iz Travnika, koji se vraćao s čekanja (Balz) prekrasnim tetriebora/ Upozoren tako, stanem odmah iztraživati, gdje li te divljači imade, te sam naŠao , da tetrieba dosti imade u gorju medju željezničkom postajom u Žepću, zatim selih Blatnici, Komučini i MoraČi iliti Smolinii (gdje i medjedi obitavaju), nadalje u okružju tešanjskom kod Očansa, u travničkom okružju po Vučjoj planini, konačno u gorju nedaleko Cerljanovića, iztočno od Vranduka prema Kosovici. Koliko sam nadalje mogao saznati, bave se i domaći lovci ovuda rado zabavom ovoga lova". Hrvatske državne šume^ njihov priho prihoprihod dd 1 razhod. Prihod hrvatskih državnih šuma iznašaše: /.o ´ Godine 1873. — 3,050.046 for. . „ 1874. , — 1,200.159 w ^:pr-´ ,^ „ ,1875. — 1,334.086 JI 1876. -. 1,433.411 J7 - ´V r «. , 1877. — 1,015.566 )1 „ ´^-1878. — 824.971 V 1879. — 1,188.922 31 ´ i´ ..; ´, ´ ,. „ 1880. — 1.362.191 » 1881. ~ ´994.8I3 « . i ´.´!´,´ ´ ) : -,. , 1882. ~~ 1,013,862 T> Izdatc i pako bijahu godine 1873. — 497.837 for. ´ /; .-´´ ´ . 1874. — 644.113 j ) 1875. — 580.136 11 „ 1876. — 573.725 ;j ,„ 1-877. — 380.962 )7 „ 1878. —r 375.417 n „ 1879. — 388.967 j) n 1880. —´ 451,445 n „ 1881. — 426.167 )5 .„ 1882. — 419.859 n Biedka lovina. Početkom srpnja t. g. ubit bi u reviru kralja srpskoga u Gleichenbergu prekrasni ekseraplar orla (Gausegeier) )), koji je imao razmak krila u duljini od 2-40 m. Ubio ga tatnošnji lovac čuvar. K statistici lova u Češkoj, Štajerskoj i Salzburžkoj. Godine 1884. ubito je u Češkoj. 1. Koristne divljači: 1.536 komada jelena, 1.587 lenjađi, U.019 srna, 533 divljih svinja,, 510.423 zeca, 27.825 kunića, 816 tetriebova, 4.617 malih |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 429 ~ tetrieba, 762 iještarke, 41,822 gnjetla, 583.430 jarebica, 9.875 prepelica, 3,487 gumskili šljuka, 1,674 bekasina, 223 divlje guske i 13,360 divljih raca. 2. Štetn e di^ vijaći : 2.757 lisica, 2.370 kuna, 8.572 iltisa, 283 vidra, 188 jazavaca, 1.197 lasica, 83 sova ugara, 44.660 kobaca, jastreba i sokola i 12,062 svrake. Ogromni ti brojevi dokazuju nam najjasnije veliko bogatstvo divljaci u Češkoj, koja uz predmnjevu minimalnih ciena vriednosti u god. 1884. najmanje vriednost od 1,500.000 for. predočuje. U Štajersko j se god. 1884. ubilo ukupno 162,446 komada koristoe i 20.430 komada štetne divljači. Od pojedinih vrstih ubito je: 2.137 komada jelena, 80 komada lanjaca, 7.462 srne, 1.944 divokoze, 70.780 zečeva, 88 kunića, 1.347 tetrieba, 886 malih tetrieba, 2.922 Iještarke, 152 sniežniee, 38 kamenih jarebica, 9.904 gnjetla, 526.851 jarebica, 4.863 prepelica, 3.385 šumskih šljuka, 645 bekasina, 124 divlje guske, 2.934 divlje patke. Od štetn e divljači: 2 vuka, 2.894 lisice, 896 kuna, 613 iltisa, 78 vidra, 360 jazavaca, 1,100 mačaka, 22 orla, 114 sova ušara, 6.303 kobca i kokoŠara i 8.048 malih sova. U Salzburžko j se g. 1884. ubilo. 1. Koristne divljači: 376 jelena, 1.831 srna, 1.754 divokoza, 4,532 zeca, 6 raznolike, 256 velikih i 230 malih tetrlebova, 246 Iještarka, 7 snežnica, 286 gnjetla, 549 jarebica, 21 prepelica, 61 šumskih šljuka, 3 bekasina, 2 divlje guske i 527 divljih patka. 2. Štetne divljači: 943 lisice, 265 kuna, 59 iltisa, 30 vidra, 11 divljih mačaka, 99 jazavaca, 6 orla, 7 ušara, 424 kobca, sokola i kokošara i 32 sove. Kad ćemo mi doći, ma samo i do približno valjane statistike lovine u Hrvatskoj?! Šumarski institut u Petrogradu. Brojio je god. 1884/85. ukupno 339 slušatelja i to: u I- tečaju 119, II. tečaju 92, III. tečaju 83 a u IV. tečaju 43 slušatelja, od kojih bijahu 3 inostranca i jedan Muhamedanac. Profesorski sboi; brojio je osim ravnatelja, osam profesora, 6 docenta, 1 lektora i 5 asistenta, uz ost-aio osoblje. Stipendista bijaše 58. Svršilo je zavod ukupno 30 slušatelja. Ukupni prihod zavoda iznašaše 135.712 rublja. Šumarstvo u Češkoj. Čitamo u ,jZentralblatt f. d. g. Forsfcwe6en" sliedec^u: Tečajem g. 1884. izdan bi od sti-ane oblasti nalog, da se 444-8 ha, občinske j 2239 ha. privatnog Šumišta ošumitv mora-, osim toga poprimiše oblasti sliodne mjere proti pustošenju šuma, na površju od ukupno 14468´18 ha., od koje površine odpada 8531*21 ha. na obćJnsko-šumski posjed. Mjere te sastojahu stranom u zabrani protupravno provedenih dioba občinskih šumiŠta, stranom u proglašenju stanovitih pješčanih šumišta zaŠtitnimi šumama, ili zabrani paše i stelarenja, a djelomice takodjer i u utanačenju šumsko-gospodarskih osnova za sume koje su prekomjerno izsječene. Iste godine izdana bi nadalje dozvola za krčenje i pretvorbu uzgoja od ukupno 69^1 9 ha. šumskog zemljišta, od koga bje 65*836 ha. občinskog a ostalo privatnog šumišta. Carski lov u Kromjerežu, Prigodom boravka ruskog cara, kod Njegovog Veličanstva našega kralja u Kromjerežu, obđržavan bi medju ostalim u tamošnjem prekrasnom zvjerinjaku lov, kojom sgodom je ubio ruski car 5 komada jelena, od kojih bje jedan šestnajsterac, car austrijanski 3 komada, carevič kraljevič Euđolf 5 komada, ostali lovci 45 komada, dakle ukupno 58 komada jelena, od kojih su bila 2 šestnajsterca, 3 četrnajsterca, 5 dvanajsterca, 6 deseterca i t. đ. Lovu tom prisustvovahu osim Njih, Veličanstvah, Njeg. Visost carevič-kraljevič Rudoll priestolouasljednik veliki knez Vladimir, grof Voronzov-Daškov, General barun Eamberg, kardinal grof Piirstenberg, markgrof Palaviciui, generali Kihter, Berhtoidsheim, Čerevin i, barun Fiiesser. Busko šumarsko družtvo. Družtvo „.liCHaro o6nj;eCTBa" u Petrogradu broji danas 12 počastuih, 22 utemeijiteljna i 186 godišnja člana. Medju počastnimi članovi jedini je ravnatelj Judeich tudjinac. Moskovski odjc! šumarskoga družtva pako broji 11 utemeljiteljnih i 117 godišnja Člana. Ukupno dakle broji rusko šumarsko družtvo 347 članova, Družtvo izdaje posebni mjesečnik „AiCHOS: ^KypHaAX´´, ure t |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 30 <-- 30 --> PDF |
-. . 43.0. -r-,, <^jwjf^ gfi profesor šumarskog instituta u Petrogradu g. Nikolaj Semenović Safranov.. Predbrojka na list iznaša 4 rublja na godinu. Osim toga izdalo je družtvo.još i posebni .sumarsko-statistićni atlas,, naputak za šumsko uredjenje i šumarski almanah za, god. 1880. Družtvo´ postoji od god. 1872, Pružtvoni list razpaean bi g.,1884. ukupno n 792 primjerka, od kuda 10 primjerka ra^paćano u inozemstvo (za Austriju 5). Prihod družtva bijaše g. 1884. ukupno 4.171 rubalj. Na izdanje „ihcH. mypHa./ia" izdano bi 8.900 rubaija, odknda nagrada urednika 400 rublja, nagrada suradnikom 1.065 rublja. Ukupni razhod družtva bijaše 4.G13 rublja. Glavna skupština obdržaua bi 12. siečnja 1885. pod predsjedništvom V. T, Sobičevskoga, neprisutnosti od 17 članova i 38 gostova. ^ U čast 40-godišnjiee službovanja g. A. Danhelovskog. Donaša „Oesfcerr. Forst-Zeitung" u br. 141. o. g, sliku i vjekopis svečara. Vjekopis izvadak, po nami svojedobno u o. 1. objelodanjenog članka. G. A. Danlaelovsky .navršio je 30. rujna t. g. Četrdesetgodišnjicu zaslužnog, službovanja, podjedno pako nastupio je stanje mira, te se oporavljenja narušenog zdravlja radi, preselio u BeČ. . , : Češko šumarsko družtvo. Družtvo obdržavaše ovogodišnju po broju 37 glavnu skupštinu dne 4. kolovoza i sliedeće dane u Pilznju, pod predsjedništvom kneza Dragutina Svarzenborga. Družtvo broji danas 1780 članova, od kojib je 13 začastnih članova. Družtvena imovina vriedi 22,373 for. 87 nove. Prihod družtva iznaša prošle godine 1883/4. 1G.756´ for. 27 nove. Družtvo razdielilo je prošle godine ukupno´ 21,942.897 komada raznovrstnih biljka. Časopis „Haj" dobivaše podporu od 600 fof. Dogodišnja glavna skupština obdržavati će se u Kraljevom gradcu. Pitome divokoze. Čitamo u ,,Neue deutsche Jagd-Zeitung", da se u kantonu Waađ u Svajcarskoj, na Mont Polly nalazi stoka od 40 divokoza, koje se neplaše Ijudih, a stanovnici tamošnjih gorskih koliba, da ih često hrane. Stvar vjerojatna, uzme li se u obzir, da je onuda već kroz godine svaki lov zabranjen. Šumarski koledar za mjesec listopad. Listopad imade 31 dan. Mjesečne miene nastaju: Trećak dne 1. u 8 s, 33 Čas. jutr. — Mladj dne 8. u 8 s. 35 čas. jutr. — Prvak dne 16. u 2 s. 24 čas. jutr. — Uštap dne 23. u 10 s-, 26 čas. več. — Trećak dne 30. u 7 s. i 1 čas, veČ, Yrieme . Zima se približuje, narav se sprema na zimski san. Lišće javora, johe^ lipe i divljeg kestena jur pada, a do malo spasti će i ono graba, bukve, hrasta, vrbe i .t, d. Po livadah cvatući mrazovac sjeća nas jeseni, . Narod naš u njekili krajevih veli:, „Što se šume", ,ili „Što mravija" . ,, , ^ ,,Puše češće", ^ „Hrpa golemija",, ,, . , ,.., . „To će zime"-´ „Bit će zima´´ „Biti žešće". ; „Ljuta svima". Šumarstvo . U pošumljenih Šestarih svršava se doznaka stabalja. Gdje nam je žir saditi^ valja se žuriti, da posao svršimo ovaj mjesec, hoćemo li postići uspjeh. Sitne šume^ koje ćemo sjeći, valja takodjer sada zasaditi žirom, za da dobijemo novi podmladak, za izmienu starih 2a pomladak nesposobnih paujeva. Sada nastaje vrleme žirenja po otvorenih šuma. ; , Ovaj mjesec dozrieva sjeme hrasta, bukve, pitomog i divljeg kestena, jela, borovke ; zrieli pako plod od omorike, bora, ariša, graba, jalse, lipe, jarebike, bagrema i m. d-, ostaje na drveću, te će se morat brati. Lov. Mjeseca listopada strieljaju se još jeleni i srnjaci; u planinah poduzimaju se hajke na divokoze. Sad je lov na divlje svinje i zečeve. Zečevi zalaze sad rado u bašća, zasadjena kupusom, zatim u trnaee i šikare^ jer se po poljih ore i radi. Koncem ovog mjeseca poČiraa već i krz;no od zvjeradi biti dobro. U močvarnih predjelih moći je najlaglje u zasjedi pod večer dovrebatt divlje patke. Droplje i, divlje guske drže so rado po usjevih, te ih je težko strieljati. Jarebice strieljaju se još sveudilj |