DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 3     <-- 3 -->        PDF

— 403 stavila
glavnom zadaćom unapređjenje narodnog blagostanja, ter ricšavanje
raznih agrarnih i upravnih pitanja, uvažujuć činjenice, a naročito i veliku važnost
urbarskih imovnih obćina po narod i zemlju, i to pitanje sretnom riešenju
privesti.


Šume i šumski pašnjaci, sačinjavajući podlogu tih urbarskih imovnih
obćina, mogli bi biti uz dobru upravu i gospodarstvo, od prevelike važnosti.
Naročito pako potreban je gori iztaknubi zakon već i stoga, da se ta podloga,
koja se pošto po to našim urbarskim obćinarn sačuvati mora, buduć glavni uvjet
njihovog razvitka i blagostanja, od posvemašnjeg zatora i sve to većma preotimajućeg
razsula i u- istinu uzčnvati uzmogne.


Pošumljenje hrvatskoga krasa.


u svezku IX. 0. g. lista „Zentralblatt fiir das gesammte Forstwesen", nalazimo
na sti-ani 358. i sliedećih, od g. kr. nadzornika E. Maibobana u Senju,
članak pod naslovom: „Der Karst in dem ehemaligen Militargrenz-
Litorale nnd dessen Auforstnng". iz kojeg n interesu stvaii, (i to tim
radje, što o rndnjah našeg nađzornićtva za pošumljenje hrvatskog krasa, žalibože
i onako vrlo riedko, na ovome mjestu koju saobćivati možemo), sliedeće podatke
vadimo:


Izpuštajući odnosne navode, u pogledu zagajenja površina, te ustrojstvo
nadzorničtva za pošumljenje krša, g. 1878. u Senju, koji su većini naših čitalaca
i ovako i onako jur poznati iz: „Izvještaja o djelovanju kr. zem. vlade,
odjela zsi. poslove unutarnje od god, 1879.—1883." iztaknuti ćemo tuj samo
najvažnija u pogledu samog izvedenja šumsko-uzgojnih radnja, kako no nam ih
u prenaveđenoj razpravi g. Malbohan predočuje:


Neograničena paša, uz znatni broj male stoke (ponajviše koza), zahtievaju,
da se svaka zabrana ogradi kamenim zidom, poput ograda u zvjerinjacih.


Te ograde, odnosno obranbeni zidovi, koji se u pravilu samo na suho
grade, imadu visinu od 5 stopa, podnožje im je 3´/2 stope, a rub 2 stope debeo.
Na vrlo strmih obroncih jest debljina tih stiena trajnosti radi, primje


reno jača.
Ciena tih suhomedja ili zidina, mienja se od 48 do 90 nvč. po
kurentni hvat.
Gradnja tih zidova, povjerava se putem javnih jeftimba poduzetniku, koji
svojom jamčevinom kroz tri godine za valjanost posla jamči.
Sve ostale šumsko-gojitbene radnje, obavljaju se u vlastitoj režiji, pod
stalnim nadzorom kojeg lugara, te vrhovnom upravom upravitelja nadzorničtva.


Kod izbora zagajit se imajućih goljeti, uzima se prije svega obzir na to,
da li se regeneracija iste u obće prikazuje vjerojatnom, te da u tu svrhu
izdana novčana sredstva, s uspjehom u povoljnom razmjerju budu.