DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 403 stavila glavnom zadaćom unapređjenje narodnog blagostanja, ter ricšavanje raznih agrarnih i upravnih pitanja, uvažujuć činjenice, a naročito i veliku važnost urbarskih imovnih obćina po narod i zemlju, i to pitanje sretnom riešenju privesti. Šume i šumski pašnjaci, sačinjavajući podlogu tih urbarskih imovnih obćina, mogli bi biti uz dobru upravu i gospodarstvo, od prevelike važnosti. Naročito pako potreban je gori iztaknubi zakon već i stoga, da se ta podloga, koja se pošto po to našim urbarskim obćinarn sačuvati mora, buduć glavni uvjet njihovog razvitka i blagostanja, od posvemašnjeg zatora i sve to većma preotimajućeg razsula i u- istinu uzčnvati uzmogne. Pošumljenje hrvatskoga krasa. u svezku IX. 0. g. lista „Zentralblatt fiir das gesammte Forstwesen", nalazimo na sti-ani 358. i sliedećih, od g. kr. nadzornika E. Maibobana u Senju, članak pod naslovom: „Der Karst in dem ehemaligen Militargrenz- Litorale nnd dessen Auforstnng". iz kojeg n interesu stvaii, (i to tim radje, što o rndnjah našeg nađzornićtva za pošumljenje hrvatskog krasa, žalibože i onako vrlo riedko, na ovome mjestu koju saobćivati možemo), sliedeće podatke vadimo: Izpuštajući odnosne navode, u pogledu zagajenja površina, te ustrojstvo nadzorničtva za pošumljenje krša, g. 1878. u Senju, koji su većini naših čitalaca i ovako i onako jur poznati iz: „Izvještaja o djelovanju kr. zem. vlade, odjela zsi. poslove unutarnje od god, 1879.—1883." iztaknuti ćemo tuj samo najvažnija u pogledu samog izvedenja šumsko-uzgojnih radnja, kako no nam ih u prenaveđenoj razpravi g. Malbohan predočuje: Neograničena paša, uz znatni broj male stoke (ponajviše koza), zahtievaju, da se svaka zabrana ogradi kamenim zidom, poput ograda u zvjerinjacih. Te ograde, odnosno obranbeni zidovi, koji se u pravilu samo na suho grade, imadu visinu od 5 stopa, podnožje im je 3´/2 stope, a rub 2 stope debeo. Na vrlo strmih obroncih jest debljina tih stiena trajnosti radi, primje reno jača. Ciena tih suhomedja ili zidina, mienja se od 48 do 90 nvč. po kurentni hvat. Gradnja tih zidova, povjerava se putem javnih jeftimba poduzetniku, koji svojom jamčevinom kroz tri godine za valjanost posla jamči. Sve ostale šumsko-gojitbene radnje, obavljaju se u vlastitoj režiji, pod stalnim nadzorom kojeg lugara, te vrhovnom upravom upravitelja nadzorničtva. Kod izbora zagajit se imajućih goljeti, uzima se prije svega obzir na to, da li se regeneracija iste u obće prikazuje vjerojatnom, te da u tu svrhu izdana novčana sredstva, s uspjehom u povoljnom razmjerju budu. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 404 — Kraške goljeti sa boljom naslagom tla, zaklonjene, te obrasle cbunjem, a naročito i takove, gdje se još dovoljno živih žila i panjeva nalazi, stavljaju se pod zabranu. Naslaga vapnenca imade pri tom glavnu ulogu. Najbolje uzgoje nalazimo tamo, gdje su naslage kamenja vertikalno izprekidane. Tuj nalazimo i mnogovrstne biljke, koje se tud nemogoše tako lasno izkorieniti. Busenom obrasle ravnine, gdje je krčenje lagije bilo, najtegotnije se pošumljnju. Takove se po mogućnosti, kod izbora kulturnih površina izbjegavaju. U nijednoj branjevina na krasu, nesmije se nalaziti javni put, staza, vrielo, vođurina ili koja privatna parcela. Nemože li se ipak pođnipošto mimoići, da takov objekt u koju branjevinu dodje, to se takov duž ciele duljine ogradi dvostrukim .zidom, te tako od branjevine izluči. Takovi su slučajevi medjutim na sreću vrlo riedki. Branjevine se po mogućnosti stvaraju, odaljeno od selah i obitavalištah, u kohko izkustvo upućuje, da neposredna blizina naselbina, česte napadaje prouzrokuje. Porazmještanje branjevina slieđi i opet tako, da medjn pojedinimi branjevinami vazda u jednolikom podieljenju dovoljno pašnika ostaje za domaću stoku Krašanina. Ovdje nemožemo prešutj ti, da nadzornićtvo vazda nastoji, svim pravednim željam stanovničtva po mogućnosti čim podpunije udovoljiti, za da se tako već unapred svakoj tegobi ili zlobnoj ošteti na put stane. ´- Suhe se te zidine kroz dugo vremena uzdrže. Tako imade njekoliko branjevina, kojih ograda vse kroz 16 godina podpuno uzdržala. U višjih stranah, gdje snieži, štetuju zidine mrazom. Tako se za posliednjib 6 godina izdalo za popravke tih na stotine kilometara dugih zidina, samo L9l9 for. 28 novč. A i odtuda i opet oclpada do 62^7o ^^ popravke, nastavše usljed zlobne oštete. Naročito zimi i proljeti, za, vrieme pomanjkanja krme, znadu noćju zidine provaliti, a marvu u njeke branjevine napuštati. Pošto su kazne za takove prekršaje neznatne, te pošto se odštete od štetočinaca samo u najriedjih slučajevih utjeraju, to se žiteijstvo takovih kazna baš neplaši. Za ogradjenje branjevina u ukupnom površju od 9.104 rali 879 četvornih hvati, izdalo se za sagradjenje upitnih zidina 58.441 for. 29 novč,; nasuprot se pako za sjetvu, sadnju i sjek panjeva (Stocktriebsetzungen), ukupno izdalo 15,357 for. 81-5 novč. Nemože se tajiti, da ti izdatci u nikojem razmerju ne stoje sa radnjom. Postojeći odnošaji s jedne strane, s druge strane i opet u krieposti stojeći šumski zakon, nedadu žalibože, da stvari krenu na bolje. Tako ogradjene branjevine ostavljaju se dvie, a često i tri godine n(^-´ taknute, dok se tlo^ neoporavi. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 405 — Odmah-prve godine, pojavi se nt\ tih površinah , za tamošnje odnošaje upravo bujna trava. Već u tom razdoblju opažati je razliku medju zabranjenimi i nezabranjeninii površinami. Druge godine se već´pojavljuju i izboji iz preostalog korenja. Ponajviše se pojave zaštitne vrsti drvlja, poput: Rhus cotinus, Amelanchier vulgaris itd. u velikom nmožtvu. Do nadmorske visine 800 do 1.000 stopa, pojavljuju se uz to zaštitno ćbunje, još i Salvia officinalis, Thyinus, Lavendula itd. zaštićujuć biljke. Pojavivše hrpe stabalja, pokazuju se već koncem druge godine, koji se dielovi branjevine budu morali umjetno pomladiti, a koji će se sami i opet iz panjeva zamladiti. To je onaj čas, kad umjetno pomladjenje započeti imade. Posvema obgriženo i propalo čbunje, na kojem koze kroz decenija glodahu, koje uz starost od 30 do 80 godina, jedva visinu od jednoga metra imade, pokazujuć habitus otvorenog kišobrana, reže se posebno u tu svrhu konstruiranimi škarami, na panj. Uslied znatne polužne snage (Hebelkraft), koja se timi škarami razvija, moći je lasno i najčvršće vrsti drveća, u debljini do 8 cm. odštipnuti. Ove se škare izvrstnimi pokazuju, te su bolje od kosira, sjekira, pila i svijuh vrsti noževa. Nikojim se orudjem neda, ma samo i približni resultat polučiti. Prije no se te škare počele rabiti, stojaše rezanje na panj, („das aut" den Stock setzen") po rali poprečno 10 do 12 fon Odkađa se te škare rabe, iznašaju ti troškovi po ral 4 do 5 for. : ´ Starost, tvrdoća, sastav tla (da li je velikom ruljom, klisurami ili kamenastimi grebeni pokrito bilo), veća ili nianja gustoća grmovlja, odlučuje trošak. Osim toga imadu te škare još i tu prednost, da se panjevi ni najmanje neozledjuju, a ni plitko se nahodeće korenje neiztrgava, što kod uporabljivanja drugog orudja i uz najveću pazku bivati znade. ^Njeke vrsti drveća, kao što hrasti, jaseni, lipe, francezki javori, razvijaju jur u prvom proljeću 50 do 90 cm. dugačke izboje. Taj rast u visinu, prestaje brzo na plitkom i mršavom tlu i na exponiranih položaj ih. . Na sreću se riedko sgadja, da bi bura bujne izboje s panjeva polamala, tim više su zato zelinasti, još neodrvenjeni izboji u nižjih toplijih stranah, izvrženi grizu vskakavaca (Orthoptera saltatoria i Orthoptera gressoria), i to osobito mjeseca lipnja. Ti se skakavci na ovdašnjem krasu u velikom množtvu nahadjaju. Lieko i otočko kraško područje., koje 73*^7^ ukupnog površja zaprema, obrašteno je počamši od oOO stopa visine većim djelom, obgriženim i zakržljalim čbuitjenK Tu je pravo polje poniladjivanja iz panjeva, koje u velikoj mjeri izvedeno, be>´dvojbeno i u najkraće vrieme. kršovite i kamene te hridi, u zelene gajeve pretvoriti mora. , ^-- |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 406 — Na takovih se površinah pomladjenje iz panjeva, svakoj inoj vrsti pomladjenja predpostaviti mora. Oguhnsko pako kraško područje pusto je i golo, do kojih 800 stopa nadmorske visine- Ovdje je tlo posuto većom i manjom ruljom. Po visinah iznad 800 stopa nadmorske visine, nalazi se prihčno debela naslaga busena, a gledom na sastav, može se tlo prispodobiti onome, istarskog krasa. Kakovi se uspjesi pomladjenjem iz paujeva polučiti dadu, dokazuju mnoge branjevine na krasu, koje su još prije njekoliko godina posve puste bile, dočim sn danas već takovom guštarom obrasle, da po njih srne zaštitu i skrovišta traže. Voće plešine i praznine po braujevinah zasadjuju se, u koliko naime tlo u obće sadnju omogućuje. Sade se dvogodišnje presadjene, a i nepresadjene četinjače i jednogodišnje listače. Do kojih 1000 stopa nadmorske visine, upotrebljuju se Pinus halepensis, Pinus maritima, Ailanthus glandulosa, Acer monspesulanum, Ficus carica i Amjgdalus communis. Od 1000 do kojih 2000 stopa iznad mora Pinus austriaca, Ostrja vulgaris, a na svježem ilovastom tlu Fraxinus excelsior i Acer pseudoplatanus. U branjevinah iežećih iznad 2600 stopa visine; Abies pectinata, Larix europaea, a mjestimice Acer pseudoplatanus. Po grebenastom, kamenjem pokritom tlu, oba^´lja se sadnja nepravilno, te se samo tamo sadi, gdje imade dovoljno duboka naslaga zemlje. Kako gdje, prema sastavu tla i gustoći sadnje iznašajutroškovi kulturni po rali 10 do 16 for. Po višje Iežećih stranah, a naročito po visočinah, zatim manjih strminah, nalazimo 1 takove površine, gdje je tlo skroz dovoljne dubljine, a i površje manje posuto ruljom. Na takovom se tlu obavlja sadnja u jarcih. Tu se, naprotiv vladajućem vjetru (sjevero-iztočnjaku), u razmacih od IV^ do 2 m., 30 do 35 cm. duboki, 18 do 22 cm. široki jarci izkapaju, a osim toga se pred svakim trećim ili četvrtim jarkom, za obranu proti buri podignu suhi zidovi, i to iz onoga kamenja, što se iz jaraka kopanjem povadi. U jarcih se sadi u razmacih od 25 do 35 cm. i to tako, da vrška biljke nepremašuje rub jarka. . Ako se ti jarci nalaze izpođ 1500 stopa nadmorske visine, to se medju biljke posije i Pinus maritima. Sadnja u jarcih, u savezu sa gradnjom obranbenih zidina, imade tu prednost, da bura biljke ni najmanje neoštećuje, da iste ljeti nisu toMko izvržene žegi sunca, te što tlo u jarcih dulje podržaje nuždnu vlagu. Samo se sobom razumjeva, da su troškovi znatni, a iznašaju od 46 do 58 for. po ral Biljkam se takodjer i sjetvom, odgovarajućih vrstih trava i djeteline po okrajcih jarka, pođaje nuždna zaštita. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 7 <-- 7 --> PDF |
™ 407 — Obično se sadnjom počindje mjeseca listopada, koji se posao onda u bkižib stranah, do sredine veljače nastavlja. Po viših stranah počimlje sadnja srediiit)m veljače, te traje do konca travnja, a prema vremenu do sredine svibnja. Za trajanja jake bure iU možebitne studeni, prekida se sadnja na kratko vrieme. Pravilom valja, da se biljke na krasu duboko zasadjuju, i to 8 do 6 cm, dublje, no što stajahu u razsadmku. Presadjivanje obavlja se najvećom pomnjom i oprezom, izvježbanim osobljem. Do mjeseca lipnja samo se neznatno opaža propadanje pojedinih biljka, koje do te dobe riedko I0*^/o obsiže. Nastane li ipak vrlo vruče i suho ljeto, to tečajem mjeseca srpnja, kolovoza, do početka rujna, u koje doba na krasu vrierae kiša nastaje, propadne i do 65^0 sadjenica. Gubitak kod sadnje u jar ci h, ne iznaša više do 20^0 Kod sadnje u jarcih pokazalo se ipak, da ličinke ponajviše biljka uništuju. Povoljne bijahu za kulturu, godine 1882. i 1884. U tih godinah jedva je i polovina biljka izginulo no obično. Kod njekih iistača upotriebilo se po vrlo eks[)oniranih stranah jjriličnim uspjehom i obrezavanje. Kod četiujačah pako^ sadnja u snopićih. Po zaštićenih, zaklonjenih dolinah, pojavlja se kadkada i rosa, isto tako i po visinah iznad 1500 stopa nadmorske visine, gdje često još i suiežiti znade, čim i tlo vlažnije biva. : U obće se na krasu vrlo malo rose stvara, u koliko zimi slabi vjetri propuhuju, koji naravno svako stvaranje rose onemogućuju. Sjetva se ograničuje lih samo,, na sjetvu pod zaštitno drvlje od Juniperus oxycedrus, te mjestimice se nahodeće hrpe starog hrašća. Upotriebijuje se pri tom pako samo sjeme od Pinus madtima, Quercus sessiliflora i Q, cerris- Središnje biljevište nadzornictva n Sv. Mihalju, izpod Vratnika, 1640 stopa iznad mora, obsiže 2 rali i 1320 četvorna hvata. Iz ovoga se biljevišta povadi godimice do 9.000 komada jednogodišnjih Iistača i do 420.000 do 440.000 dvogodišnjih biljka od četinjača povadi„ Sjetva biva u prugah i na podpuuo. Neznatni se dio biljka takodjer i presadjuje, u koliko nestašica prostora, u obće presadjivanje ne ograničuje. Za višje i srednje krajeve krasa, dobavljaju se biljke iz ovoga biljevišta. Za nižje strane pako imade nadzorničtvo u Senju, neposredno do morske obale posebno biljevište. Osim toga uzgajaju se za ove strane biljke, jošte i u jednoj btanjeviui na krasu, pod zastorom stare proredjene hrastove šumice. Biljevište u Senju i ono u branjevini davaju godimice 30.000 do 40.000 dvogodišnjih biljka. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 408 — Sveukupne, navedenim načinom uzgojene biljke, upotrebljuje samo nadzorničtvo; izdanje biljka obćinam, posebnikom i t. d. bezplatno ili uz novac, kako to primjerice u Istri biva, nebiva ovdje. Veličina pojedinih lugarija obsiže od 540 do 1.100 rali. Za čuvanje branjevina imade nadzorničtvo sada 18 lugara. Povećanjem branjevina, unmaža se razmjerno takodjer i čuvarsko osoblje, i to onim časom, kad se zabrana koje površine odredi. Sveukupni troškovi oko pomladjenja šuma na krasu, inklusivno troškovi osoblja, pokrivaju se iz dohodaka t. z. krajiške investicionalne zaklade. U savezu sa gori napomenutim, saobćujemo u sliedećem, podjedno sliedeće podatke, vadjene iz izvještaja kr. županije riečke, u predmetu pošumljivanja tamošnjeg krasa za g. 1884. „Da se dobave šumske biljke za pošumljenje krasa, posijano je u obćinskih bašćah: 5 kilograma murve (Morus alba), 20 klgr. bagrena (Robinia pseudo accacia), 6 klgr. javora (Acer pseudoplatanus) i 6 klgr. bukvice. Šumskimi biljkami, što su uzrasle iz sjemena, prijašnjih godina posijana, te nabavljenimi sadjenicami vrbe, nasađjeno je u obćini novljanskoj; vrbe (Oderbruchweide) 9,500 komada, murve 1.794 kom., crne topole 160 kom., divljega kestena 18 kom,; u obćini bribirskoj crne topole 600 kom., bagrena 5.000 kom., jasena 1.000 kora., koprivića (Celtis australis) 1.200 kom., pajasena (Ailanthus glandulosa) 300 kom., bieloga bora (Pinus silvestris) 2.000 kom., crnoga bora (Pinus austriaca) 1.000 kora; u obćini Grizane-Belgrad crne topole 11.200 kom.; u obćini Hreljin - Krasica crne topole 840 kom., bieloga bora 8.260 kom., crnoga bora 26.200 kom.; u grobničkoj obćini ruske vrbe (Salix uralensis) 10.000 kom., crne topole 600 kom., bagrena 1.100 kom., pajasena 39 kora.; u crikvenicko j obćini divljega kestena 134 kom.; u gradu Bakru bagrena 1.000 kom., bieloga bora 2.000 kom., crnoga bora 2.000 kom., ukupno dakle 85.936 komada- Hrastova žira posadjeno je u obćini bribirskoj 3 vagana, a u obćini Grižane- Belgrad 7, ukupno dakle 10 vagana. Nasadjeni time prostor ima 29 jutara. Konačno saobćujemo ovime, cieline radi, još prevod članka: „Die Anforstung des Karstes*´ što no ga šumarski savjetnik g. Guttenberg objelodanio u „Oesterreichische Forst-Zeitung" od 31. srpnja t. g. pri čemu nam je opaziti, da se odnosni podatci ođnašaju na kulturnu saisonu 1884/85. Potrošilo se ukupno 2,035.000 komada biljka sadjenica, od kojih potiče 1,638.000 komada iz primorskog erarskog biljevišta, 127.000 komada iz biljevišta tršćanskog odbora za pošumljenje krasa, 200.000 komada iz c. kr. cen |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 409 — tralnog biljevišta u Ljubljani, a 70.000 komada iz inih kniuovina. Od posadjenih biljka bijaše 1,100.000 komada crnog bora, 81.760 komada morskog bora, (P. Parolinianas WebbO, 180.000 komada smreka, 24.000 Apolo jela (A. cephalonica) i 120.000 komada ariša, ili ti ukupno 1,542.760 crmigorica, zatim 450.000 komada bagrena i 42.250 komada kestena, jasena, javora i druge ili ukupno 492.250 komada -listaSa. Crni bor posađjea bi poglavito na slabijih zemljištih, izvrženih više buri, obe brzorastuće, južne vrsti bora po zaštićenijih prema moru se spuštajućih obroncih, duž željezničke pruge Grignano-Bivio, smreke i ariši po višjih sjevernih stranah, sa ne ođviš kamenim tlom. Grčke Apolo omorike zasadjene su pokusa radi na više mjestah, i to ponajviše radi toga, što se takove mogu i koljem zamlađiti, a i kresati. Bagrenove biljke upotrebljene su stranom za vezanje puzajućeg tla, a" stranom takodjer i za ošumljenje ^pašnika i težatnih zemlja po Istri, u svrhu uzgoja vinogradarskog kolja. Za ošumljenje pravog krasa, jest crni bor, polag izkustva do sada stečenog, jedina uspjehom uporabiva vrst, u koliko isti toli žegi sunca, kao i buri odoljeva, a bogatstvom stelje brzo stojbinu poboljšava. Smreke uspjevaju jedino po dubokom tlu i zaklonjenih mjestih, dočim ariš po višjih strana bolje uspjeva. Kulture poduzete listačarai, po kraškom tlu, sve su se do sada izjalovile; Listače slabo su prikladne za ošumljenje krasa već i zato, što bura brzo odnese stelju, tako, da te vrsti nepopravljaju stojbine. Što se tiče samog načina izvadjanja kultura, to se sada malo ne izključivo upotrebljava sadnja u rupah (Locherpflanzung), 1-20 m. odaljenih, 25 cm. širokih i 20 cm. dubokih, jel- Se način sadnje po jarcih (grabah), kakovi bje uveden po odboru za pošumljenje okolice tršćanske, kod kojega se načina kopaju grabe od 2 m. udaljenosti, do 30 cm. dubljine i 40 era. širine, koje se zatim osnaže od svakoga kamenja, te napune zemljom, a zatim u oda- Ijenosti od 30 cm. zasađjuju biljkom, negledeć na bezdvojbenu tehničku shodnost te metode, supocienosti radi, kao što i stoga, što uzprkos svega za trajne suše nismo sigurni uspjeha, neizvadja. Istina je doduše, da kraj gori rečenog načina sadnje, do 50*^/^ biljka propadne, te ih novimi zamjeniti valja; ali uzprkos svega toga ipak troškovi samo polovica one svote dosižu, što ju traži način sadnje po grabah, tako da se cilj ipak neznatnim troškom novca kao i materijala postigao bude. Samo se sobom razumjeva, da udaljenost pojedinih posadjenih biljka nije posvuda´točno jednaka, to bo nedopušta rulja i kamenje, uslj(5d čega na mnogih mjestih u mjesto normalnog broja od 7.000 biljka po hektar i zmtno manji broj zasadjen. Što se napokon tiče troškova kulture ošnmljenja po krasu, to iznašahu takovi popriečno za 1.000 komada biljka (P. halepensis i Parolinianus, zatim |
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 10 <-- 10 --> PDF |
´^ — 410 ~ bagren jednogodišnji, crni bor dvogodišnji, smreke i ariši trogodišnji) po 21^50 for. i to: a) troškovi uzgoja biljka u biljevištih po 1.000 komada sa . 1 for. — ne. h) za kopanje rupa (koji se posao ipak obično po obćinah bezplatno izvadja), 40—80, poprečno 60 rupa uz nadnicu od 80 novč-, dakle za 1.000 13 „ 33, „ c) za sadnju 100—140, poprečno 120 biljka uz nadnicu od 50 novč., dakle za 1.000 komada, ....... . 3 „ 17 „ d) za prinašanje kulturne zemlje fl. 0—6 ili za 1.000 poprečno 3 „ — „ Ukupno . . .21 for. 50 ne. K tomu valja pribrojiti kod mnogih kultura još i suhomedje, na koje se poprečno 30 nov. po kurentni metar, uz visinu od 1 m. i 60 cm. poprečne debljine, izdaje. Popravci starijih kultura stojahu poprečno 6 for. po 1000 biljka, naime kako gori, 4*17 for. za biljke i r83 for. za kopanje rupa, na priredjenih jur mjestih. Pošumilo se u to vrieme ukupno u Istri i Gorici 203 hektara spomenutim načinom.* Paušalovanje šumsko-upravnog osoblja imovnih obćina. *^ Visoka kr, zemaljka vlada, odjel za unutai^nje poslove, izdala je pod 28. srpnja 1885. broj 28.983 shedeću naredbu tičuću se naslovnog pitanja: „Dosad naknadjivani su bili šumski činovnici imovnih obćina za učinjeno službeno putovanje unutar granice njihovog službenog okružja odnosno veličini pojedinih šumarija, ter bez obzira na tu okolnost, da bi trebalo pojedina šumska okružja često proputovati, đočim se u drugih okružjih ovo putovanje, redje i s manjim troškom obaviti može. Uslied toga tužili su se šumari, osobito oni, koji imadu velika i tegotna šumska okružja upravljati, često i ne bez razloga, da nemogu izaći sa opredieljenim putnim paušalom. Buduć se je pokazalo, da je spomenuto paušalovanje po dojakošnjem načinu ne samo kod imovnih obćinah, nego takodjer kod državne šumske uprave skroz neumjestno, ter je državna šumska uprava toga radi jur izdala shodnu na odstranjenje ove mane, a za unapredjenje službene djelatnosti smjerajuću reformu, nalazi kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove na temelju članka §. 20. zakona od godine 1873. o imovnih obćinah, odrediti, da se reforma slična onoj kod državne šumske uprave i to za sad samo pokusa radi i kod imovnih obćinah uvesti ima, ter da imovno zastupstvo prigodom ´^ Vidi KazUćite viesti: „Kras kao državna naselbina kažnjenikah´´ str. 4^i7- o. i. **^ Mi smo o toni predmetu nage nagore jnr potanko objeiodanih u Članku: „PauM gumarskog osoblja" na strani 54 — 57. o. 1. UredniČtvo. |