DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 444 — zdravo, složeno stabalje, a sitne drvene treščice, kao piljevine, izdaju boravište tih mrava. No na takva stabla i složeno drvo riedko kad djetelj dolazi. Naprotiv na jednoj stojećoj bukvi, koju su mravi sasvim izjeli, kako se moglo poznati po sitmom drvenom prahu, kljuvao je složno djetelj (valjda P. martius), da je drvo na 17 mjesta izdubio i to na duljini od 4 metra. Drvo je u promjeru imalo jedan metar i bilo je šuplje, no po bielom drvenom brašnu ili prahu dalo se zaključiti, da mravi i u zdravom dielu drveta grizu i rade. Djetelj je za sigurno nmogo mrava proždro, ali ih je još toliko ostalo, da je sve vrvilo od mrava. Pa ako su tu mravi šumaru i štetu nanašali, to je i djetelj slabo hasnio u tom slučaju šumaru, tamaneći mrave. Neznamo, da li je šumskom gospodarstvu važniji srednji i mali šareni djetelj (Picus medius i P. minor). Znamo da srednji šareni djetelj proždere mnogo ploda sa drveća, kao oraha, žira, bukvice pa i samih trešnjivih koštica. No to nije od velike važnosti. Možda je niali djeteo najkoristniji u šumarstvu i možda imamo od njega koristi kao od mrava i puzavca zajedno, pa možda mnoge insekte tamani žderači im jaja, koja su insekti u zakutke stabala snesli, da prezime. No ta je ptica redja, pa već i s toga nije velike koristi od nje. b) Koluti na drveću, posljedica kljuvanja. Uz ceste, u drvoredih, pa i u samoj šumi opaziti se dade po koje stablo, koje je kao kolutima obvito. Često su to podpuni koluti, a često opet samo dielovi kolutića. Ti se koluti sasvim razlikuju od onih, koji nastanu nagrizom puhova. Kolute, 0 kojih govorimo, pravi djetelj i to samo na drveću sa gladkom ili na onih dielovih stabla, gdje je kora gladka. Takove kolute opazili su do sada na brezi, lipi, jašiki i topoli, a od crnogorice na boru, omoriki i jeli. Nije se znalo spočetka od čega nastaju ti koluti; jedni su govorili, da to prave ose, drugi opet stjenice i da se u starih, napravljenih iz tog drveta lahko stjenice zakote. Kašnje su opazili, da te kolute djetelj pravi kljujući drvo. Tih je koluta u nekih krajevih na drveću dosta opaziti, u drugih ih je opet neima. Sada se zna da te kolute pravi veliki šareni djetelj, koji skakajući u razmacih drvo kao obrubljuje. Još se dade i po tomu zaključiti, da to radi veliki šareni djetelj. što on obično (vrlo riedko kada jedan put samo) po dva do tri puta na drvo pokuca, pak poskoci nešto na stranu, te opet pokuca i tako okolo dok se kolut ne pravi. Opet onda poskoči višje gore te nastavi opet kovanje. To se sasvim slaže sa rupami, koje su u kolobaru u drvetu, i tu se zbilja vide izpod kore dvie tri rupice, koje je kljunom izkopao, pa i razmak koluta odgovara sasvim skoku djetela. Tomu nalično našao je Dr. Altum jednu lipu, koja doduše nije imala koluta, ali je bilo puno rupa, kao da bi je svrdlom nabušio. |