DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 445 — Sad nastaje pitanje: zašto djetelj pravi te kolute? Mnogi su to htjeli raztumačiti. Jedni su dokazivali, da djetelj tu insekte nalazi, drugi opet da drvo kljuje radi soka, koji da rado pije, a treći opet dokazivahu da rado jede liko. To se je pitanje tim prije nametnulo, što se opazilo da usred drugih stabala, djeteo uviek na jednom te istom zdravom stablu kuje. Dr. Altum iztraživao je koru takovih stabala, pa nije našao nigdje niti jednoga zareznika, niti samo da bi bila kora od njih nagrizena, pa ipak je djetelj cielo stablo u same kolobare obvio. A to se opazilo i na više drugih stabala. Zato su onda došli na mnienje, da djetelj to radi toga čini, da sok iz drveta liže. Kada bi to bilo, nebi djetelj pokucao pa prestao kao obično kad zareznike izkapa. Pa i drugi razlozi govore proti tomu, a najposlie šta bi djetelj sa smolom borovog drveta? Ni jezik mu nije za to udešen, jer je vrlo malen, te nebi mogao soka lizati. Sasvim je drugi razlog tomu. Kao što liečnik, nasloniv uho ili pomoćju instrumenta sluša (perkutira) da zaključi na stanje unutarnjih organa u bolestnika, tako i djetelj perkutiranjem zaključuje na šupljine i puteve insekta. ako nisu daleko u drvetu. Pa tu se on riedko kad prevari; gdje je pak ličinka insekta, to može samo perkutiranjem saznati. Pa s toga uviek i skače, kuca i lupa i prisluškuje. Neki su uzimah, da djetelj za to poslie kuckanja na drugu protivnu stranu, poskoči, da ondje dočeka insekta, koji bi uslied lupe na polje bježali. Ali to ne stoji, jer se svaki insekt onda baš unutra uvlači. Dimom ih možemo na polje iztjerati ali lupanjem o stablu ne. Neki su pisci protivno dokazivali, da djetelji samo svojim njuhom nanjuše ličinke i kukce. No kad bi to bilo, mogli bi djetelji svojim njuhom kad su u velikoj nuždi i glađu — lahko nanjušiti i razne bostrichiđe. Da oni hoće koji put i bostrichiđe jesti, dokazana je stvar. Ali baš tu ne može djetelj da se perkusijom pomogne. Time puteve insekta ne može on pravo da nasluhne i da im pravac sazna pod korom, koja je često debela, a prorovana mjesta, koja se već s polja vide, ne kažu baš točku, na kojoj je za djetelja zalogaj. Djetelj kuca sad ovdje sad ondje, nebi bi li tako odkrio točno označeni prorov insekta, a tad tek kuca on i kljuje na najdolnjoj strani toga prorova, jer tu je obično ličinka. Kad traži tako insekte i ličinke ne skače on od drveta na drvo u ludo, nego svaku granu i drvo sa sviju strana točno izpita. Je li kora na drvetu odviše debela, kao na pr. dole na deblu u bora, tad on kljuje i dubi na gornjem kraju, jer mu je za koru kljun odviše malen. Zato upravo i vidjamo da djetelj borova stabla uviek gore izdubi. Takova mjesta, na kojih je djetelj perkutiranjem insekte tražio, jesu i gore spomenuti koluti. Već smo gore spomenuli, da horizontalni razmak tih koluta sasvim odgovara djeteijevem skoku u vis. Sada bi valjalo još samo raz tumačiti odkuda toliko koluta na jednom stablu. Gdje nadjemo na stablu samo po jedan kolut, nećemo tomu tražiti dru goga razloga, nego bi ga tražili i svagdje drugdje, gdje djeteo stablo izdubi. |