DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 453 —


ui]e, i ako se može predvidjati, da se inim načinom do odštete neće
moći doći.


Pljenitba se smije ovršiti samo na g i b i v i h stvarih (iiko se oduzme sjekira,
pila, uže, lanac i ino orudje), a i na blagu tor odjelu. — Od odjela ili
obuće smiju se oduzeti samo takovi komadi, oduzećem kojih plienjena osoba
nebude izvrgnuta oštećenju zdravlja ili ogoljenju. Tako se smiju oduzeti rubci,
šeširi i kabanice (ljeti), zobunci, gunjevi, torbe, hamovi itd., — dočim nije dozvoljeno
svući rublja. — Kod pljenitbe valja paziti, da se neoduzme više
predmeta, nego li je dovoljno, da se njihovom vriednosti počinjena šteta pokriti
može.


Kod pljenitbe nesmije se upotrebiti sila, pa niti počinjati nasilja, a niti
tvorno navaljivati (gurati, udarati, tući), niti se groziti. Ako lugar nemože bez
velike sile obaviti pljenitbe, tada ju ima pi´opustiti.


Želi li pljenjeni umjesto oduzete mu stvari podati u zalog drugi predmet
iste vriednosti, ili novac, tada je lugar dužan tu zamjenu obaviti. — ko—
(Sliedi.)


Šumsko-pomoćne skrižaljke.


Sastavljene po Franji Rađej-u, kr. nadlugaru.


Kod nas se vrlo riedko objelodanjuju rezultati praktičnih iliti izkustvenih
iztraživanja. Ne možda zato, što ih mnogi naših šumara nebi manje većom
pomnjom i odanošću po stvar skupljali — već s inih razloga — kojekakvih i
temeljitih a i možda neosnovanih, pa ipak je poznavanje takvih na stečenom
izkustvu u ovoj ili onoj grani šumarstva poduzetih iztraživanja, osnivajućih se


t. z. šumarsko-pomoćnih skrižaljka vazda od stanovite vriednosti.
Kako je u ovih stranah još s\eudilj u običaju način unovčenja drva na temelju
naknadne j)remjerbe — to je po nas od manje veće važnosti takodjer i
ustanovljenje — broja piljenica, koje jelovi trupac stanovite sadržine u istinu
dati može.


Imajuć to pred očima, kušao sam sastaviti „ključ" koji bi nara mogao
služiti za ustanovljenje broja raznovrstnih u trgovini običajnih žaganica, koje iz
jelovih stupaca stanovite sadržine dobivati možemo.


Ključ taj sastavio sam jednostavnim računanjem, vadeć pri tom odnosne
brojeve dužine, širine i debljine pojedinih žaganica iz zapisnika o izdanih izkaznicah
kr. šumarije u Ogulinu. (Legitimationsschein-Protokolle), isto tako uzeo
sam i postotke odpadajuće na koru i biel — po istom onom načinu, kako to
običajno ovdje, kod t. z. certificiranja gotove robe — te koji se podatci osnivaju
na zbiljnom izkustvu — te kakove je i kr. šumsko ravnateljstvo naredbom od


1. veljače 1883. br. 222. usvojilo.
Kusci iz kojih se žaganice po ovdašnjih piljana režu i dobivaju, mjere se
ovdje na debljinu vazda u sveženi stanju i u sredini stupca, i to promjerkom.
Trupci se ti, isto tako obično i u svežem stanju režu.