DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 456 — Što se konačno ostalih u privitoj skiižaljci sadržanih podataka tiče, iztaknuti mi je još i sliedeće: U stupcu 2. i 3. označene širine i debljine, odnašaju se na gotove žagaiiice. Stupac 4. pokazuje nam kubični sadržaj po komadu gotovih žaganica. Stupac 5. odpadke, i to kod tanjih žaganica, odpada jedna polovica na liko i koru, druga na žaganice. Stupac 6. pokazuje nam kubični sadržaj pojedine žaganice zajedno sa odpadci. ; Sa iznosi dobivenim! u stupcu 6. dielio sam u stupcih 7 do 25. na čelu sa 0" do 1000 m* uvrštene tjelesnine, pridavajuć pri tom vazda po dvie ništice, čim sam dobivao točnije iznose. Na pr. TOG m^ = 1.0000 : 0´0494 = 20, ih 1000 m-´ = 10-000 : 0-0494 = 202 i t. d. (Vidi stupac 6, 10 i 14. I. redak). Predajuć nazočni „ključ" ovime ocjeni gospodi šumarom, želim, da gospoda, radeća u odnosnih stranah — pokušaje u tom pravcu nastave — te tako dalnje k upodpunjenju tih podataka doprinesu. Šumarsko-trgovačka razmatranja. xn. Mi smo već na ovome mjestu iztaknuh, da se u novije doba u nas sve to više razvija trgovina željezničkinii podvlakami. U istom razmjerju sa tražbora naravno da i ovdje, ma i polagano — rastu i ciene — a isto se tako i kod nas danas osim hrastovih kupuju i proizvadjaju već i bukovi šliperi. Dokazuje nam to medju ostahm i činjenica, da se iz samog Siska tečajem mjeseca travnja t. g. izvezlo do 41.250 komada, mjeseca lipnja 21.400 komada, mjeseca srpnja t. g. pako 24.500 komada, mjeseca kolovoza t. g. 11.700 komada, a mjeseca rujna t. g. 10200 komada dakle samo za ta pet mjeseca oko 110.000 komada hrastovih željezničkih podolakah i to samo iz Siska — a gdje su onda ostale postaje? Popriečno se ipak već danas iz Hrvatske i Slavonije godimice 350—400.000 komada hrastovih željezničkih šlipera proizvadja. Kojimi se pokriva ne samo domaća potreba, nu i malo neizključivo sva potreba željeznica u Algiru i južnoj Francezkoj. Ciena hrastovim danas već je i u nas takova, da se izradba šlipera — — samo kao nuzgredni posao — kod izradjivanja ine hrastove robe, a naročito dužica, smatra — a samo u najredjih slučajevih se izplaćuje nabava koje šume — u svrhe pretežne izradbe šlipera. S druge strane i opet vidimo, da se i u nas danomice duljina željezničkih pruga, a stim u savezu i sama domaća potreba šlipera u posliednje doba silno mnaža. Tako n. pr. samo godišnja potreba kr. ugar. državne željeznice na šliperih iznaša 50.000 komada sudarnih, 210.000 komada srednjih šlipera I. vrsti, zatim 8.500 komada sudarnih i 45.000 komada srednjih šlipera II. vrsti, te |l.2O0 komada sudarnih i 3.800 komada srednjih šlipera III. vrsti, te 1.700 |