DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 457 — komada zakretnih šlipera I., II. i III. vrsti iliti ukupno 320.200 komada raznolikih hrastovih, ali osim toga još i 160.000 komada bukovih šlipera. Ukupna duljina naših domaćih hrvatskih željezničkih pruga iznaša već danas više od 800 kilometara. Činjenice, koje nam već same po sebi dokazuju ne samo veliku važnost te vrsti trgovine — no podjedno i fakat, da je i u nas jur nastupilo vrieme, da će se kod željeznicah morat ozbiljno uzeti u pretres pitanje uporabe impregniranih bukovih šlipera — u koliko to — kako to gornji navodi dokazuju, već i sti´anom učinjeno nije. Dobavljanje željezničkih šlipera jedino od odpadaka i ovršine, koje iza unosnije gradje preostaju, neće biti dakako u stanju da pokrije već u najbližjoj budućnosti makar i djelomice samo svakim danom rastuću potrebu na toj robi. Austrijske, njemačke i francezke željeznice bile su do sada u stanju namiriti velik dio svoje potrebe željezničkih šlipera iz Štajerske i Kranjske, gdje im je komunikacija i vozarina vrlo povoljna.* Nu danas, već su tamo se nalazeće šume prikladne za proizvadjanje šliperah malo ne izsječene, te će se ta potreba u buduće svakako ponajprije iz Hrvatske, Slavonije i Bosne podmirivati. Uvaži li se nadalje, da se u Europi potroši svake godine do 40 milijuna šlipera, što za izmjenu kod starih, što pako kod gradnje novih pruga, to se može predviditi, da će nastati u dosta blizoj budućnosti gotova nestašica hrastovih željezničkih šlipera. Svakako pako smatramo, da je to pitanje u najtiesnijem savezu sa pitanjem unovčenja toli naših sada još nepristupnijih po nutarnjosti Slavonije i Hrvatske se nalazećih hrastovih, po gotovo pako bukovih šuma. xin. Kako nam iz trgovačkih krugova javljaju, to je trgovina s dtigom u posljednje doba dosta povoljna. ** Tako je u Sisku jur malo ne sva ovogodišnja zaliha, do kojih 12 milijuna komada, jur razprodana. Uspjesi netom obavljenih dražba, kod kojih se uzprkos toga, da se i ljetos opet znatno već od strane sanie šumske uprave, ciena surovini podigla, odnosno procjena ustanovila, ipak su postigli vrlo povoljni rezultati nadmašujući i tu primjereno visoku pro cjenu za 24 i više postotaka, što je i opet dovoljnim jamstvom, da se neimamo već bojati, da bi ciene dužici mogle pasti izpod sadanje normalne ciene. Vriedno je spomena nadalje, da se ove godine u nas već osobita po zornost obratila na trgovinu žirom — u svrhe tvorničarske kao i šumsko-uzgojne. Tako se sada tom trgovinom u veliko u nas bave. B. Kalina u Zagrebu, Dragutin Planer u Sisku; Griinfelđ i Majer u Zagrebu. Kako je ove godine žir u njekih strana baš obilno urodio, a bezuvjetno izrstne kakvoće, preporučuje se ta trgovina samo o sebi, i to tim više, što danas već i u Njemačkoj uvidjaju, da baš nebje najuharniji postupak ondašnjih * Vidi: „Izvješde trg. obrt. komore u Osioku" strana 83—84 . ** Vidi: Kazlifiite vješti „Šumske prodaje" — strana 463—465. |