DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 434 — Novi zakon o umirovljenju državnih činovnika i zakon o imovnih obćinah. Razpravlja Gjuro Koča, nadšumar. Za državne činovnike vriedi od mjeseca svibnja o. g. novi zakon o umirovljenju i mirovinah. Uzakonjen je pako u XI. zak. čl. od god 1885. Taj se zakon proteže na sve državne činovnike, dakle i na šumare. Nu on se tiče donjekle i nas imovinskih šumara, pa ćemo za to ovdje o njem da progovorimo šnjime se upoznamo. Neka nam se ne zamjeri, što mislimo govoriti samo o imovinskih šumarih, jer samo imovne obćine i njezini činovnici uplaćuju prinose u zajedničku mirovinsku zakladu, iz koje se imadu kašnje mirovine podmirivati i jer mislimo razpravljati o onoj točki našeg zakona, koja o mirovini imovinskih šumara govori. Kad je zakonom od 8. lipnja 1871. ustanovljeno mjerilo o odkupu (izlučenju) prava krajiških obitelji na šume, i kad se je na temelju toga zakona segregacija šuma provela, valjalo se pobrinuti i za činovnike strukovnjake, pa im odrediti plaće i ostala beriva. Čl. 20. zakona o imovnih obćinah od 15, lip. 1873. u alineji drugoj ovako veli: „Pristojbe šum. činovnika nesmiju biti manje od pristojba državnih u području vojne krajine postavljenih šumarskih činovnika iste česti." Najnoviji pak zakon od 11. srpnja 1881. popunjava taj članak ovako (§ 6.): „Ustanova, sadržana u čl. 20. da plaće službujućih imovno-obćinskih šumskih činovnika barem onoliko iznašati imadu, kao i plaće državnih, u području Krajine namještenih šumskih činovnika proteže se i na mirovine imovnoobćinskih šumskih činovnika, kao i na obskrbu njihovih udovica i njihove sirotčadi." Šta iz toga sliedi? Slieđi svakako da zakon o omirovljenju državnih činovnika (tu se i državni šumari razumievaju) vriedi i za šumare imovnih obćina, t.j. na iste pogodnosti koje državni šumari uživaju na temelju gore spomenutog zakona, imadu i šumari imovnih obćina pravo. To je jasno i to mi šumari sa zakonom u ruci branimo, jer je to naše pravo. Kako ćemo pak to dovesti u sklad sa našom autonomnom upravom? Uzmimo slučaj, da šumar I. razreda (sa 800 for. plaće) poslie pet godina službovanja umre i da iza njega ostane udova sa troje sirotčadi. Po gore spomenutom zak. čl. XI. (§ 36.) pripada udovi za prvih 600 for. 50"/., u ime mirovine, dakle 300 for., a za ostale 200 for. pako 20% dakle 40 for. — ukupno 340 for. Svakom djetetu pak pripada (§ 43.) ´/e od materine mirovine ili ukupno % a to je 170 for.; udova bi dakle dobila u ime mirovine i obskrbe djece svoje ukupno 510 for. i u onom slučaju kad bi pokojni joj muž samo pet godina službovanja navršio. Na kom bi temelju mi odmjerili dotičnoj udovi mirovinu i dio u ime obskrbne djece? Zar na temelju zakona, koji je izvan našeg autonomnog djelo |