DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 437 — Pojedine te prebende — uz manje veći gospodarski i)osjed --kako već prema veličini, imadu šumište od 30—300 ralih — a i to većinom u više česticah odieljeno. Šume te ~ sa ukupnim ekonomičnim gospodarstvom, mlenjaju često posjednika — gospodara — pošto je na pr. kod kanonika običajno, da se istim po starosti dodieljivaju na uživanje unosnije ili slabije prebende. To prečesto mienjanje gospodara pako, prouzrokovale, da je današnje stanje tih šuma, obćenito govoreć, manje više zanemareno — neuredno. Svatko bo gledaše, — prije svega na časovltu korist — za budućnost šume, slabo se brinulo. Šume te — malo ne Izključlvo bijahu visoke hrastove šume, kako se medju to neprestano žirilo, a obično uz to još 1 paslo, to je pomladak tih šuma obično vrlo dvojbene naravi - a vanjština njihova u najboljem slučaju, sieča ponješto na neuredjene t. z. srednje šume. Kad čovjek u takovu šumu po prvi put zadje, težko mu je u prvi mah razabrati, kojoj vrsti uzgoja da dotična sama pripada. Dosadanje gospodarenje bilo je obično, neuredna preborna sječa. Sjeklo se po cleloj šumi — najlepše 1 za izvoz najzgodnije, bez obzira na pomlad, stanje i budućnost šume. Tako nastaše mnoge neobraštene plešlne 1 praznine, a mjestimice preoteo je 1 opet šlprak. Bezobzirna šumska paša — još je poskoravala to stanje. U mjesto sjemenjaka — ostavljahu se storge 1 truli, suhi hrastl. Na mnogih se mjestih uz to još 1 stelari — dakle, nije čudo — ako je današnje stanje tih šuma dosta žalostno — a svakako takovo, da najpreče uredjenje gospodarenja zahtieva? Pita se sada, kako da se dojduće gospodarenje s timi šumami uredi, odnosno osnuje, za da se toli obćem zadatku i važnosti tih šuma, kao i časovitlm zblljnim potrebam vlastnika odnosno uživatelja čim podpunije udovolji. Šume te po naravi svojoj, ne samo da imadu po mogućnosti p o t r aj n o podmirivati godišnje potrebe prebendara, na gorivu i gradjl (bar manjoj gospodarskoj gradji na pr. vinogradarskom kolju 1 t. d.) već one i nuzgredniml užitci, kao na pr. pašom i žlrovinom — gospodarstvo prebenda u velike uvjetuju. Uočimo 11 sve te odnošaje, to za šume prebendske nebismo mogli nipošto preporučiti uzgoj visoke šume, to nam bo nedopuštaju malene površine — kao 1 dugotrajne obhodne dobe, al još manje za uzgoj prebornom sječom 111 sitno šumski uzgoj — preborna sječa nedopušća pašu — a sitno šumski uzgoj ograničuje užitak — timi vrstini uzgoja dakle potrebi vlastnika zadovoljiti ne možemo — preostaje nam dakle jedino još srednjo-šumski uzgoj. Srednj o-šumski uzgoj na osnovu pravilnog r azšestarenja uz svrsi shodni strukovni nadzor i rukovodstvo sječe, bezdvojbeno jest najshodnljl način uživanja 1 gospodarenja za šume gore spomenute vrsti — na to nas bo upućuje uz interes uživatelja 1 samo današnje stanje tih šuma. Kod pretvorbe uzgoja u tom smislu, moći ćemo se u slučaju, da nara je sltno-šumskl uzgoj pretvoriti u srednjo-šumski, okoristiti jur u šumah se na |