DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 495 — izvoz mehkog drva, mnogobrojnimi ponikvami i dolinami tamošnjega kra sovitoga tla. U šumarskom pogledu pružaju šiime ovoga okružja najveću dobit po pašovinskih pristojba, pošto se posjednici čorda iz Stolca, Ljubuškog, Ljubinje i Mostara, ljeti za velike žege, dok nastane nestašica vode i paše po dolnjih strana, svojiuii čordami upućuju na alpe, na´.azeće se po visoćinah Cervanja, Morine i Uloka. Tuj si ćordaši sagrade potrebne kolibe za obitavanje preko Jjeta, plaćajući na ime paševine po 1 for. 50 nvć. Pašnja ta traje poprečno kroz 4V(! mjeseca. Od ostalih šumskih užitaka spomena su vriedni — kamenolomi, pješćenice i vapnenice, za koje se u koliko se na državnom tlu nalaze, takodjer stanovite pristojbe plaćaju. Slične stojbinske i sastojinske odnošaje, nalazimo takodjer i u političkom okružju Gackom, gdje nam osobito iztaknuti izdašne čamove šume, kao i za odnošaje hercegovačke u dobrom stanju se nalazeće pomanje hrastike. Svakako će pako još mnoga godina proći, dok će se naći poduzetnici, koji će se latiti eksploitacije tih šuma. Svakomu se medjutim trgovcu mora prije no što se odvaži na kakov posao u ovih strana, osobito preporučiti, da se nastoji prije svega čim bolje upoznati s ondašnjimi podnebnimi prometnimi kao i prodajnimi odnošaji. Okružja: IJilečko, Trebinjsko, Ljubinjsko, Mostarsko kao i Ljubuško, pokazuju i)rilično slične odnošaje, ponajsiše kraševito tlo, mjestimice ipak obraslo i šumauii listačami. Na crnogorskoj granici nalazi se takodjer i čainovine, te su u tom jjogledu spomena vriediie naročito sastojine ua Bjelojgori i Orienu u Trebinjskoni okružju — kad uebi prometni odnošaji bili toli nepovoljni — da niiilo ne svako unovčenje u obće onemogućuju. Osim toga su tamošnje jele kao i bori još i kratkog debla, šiljnti te granati. U posliednje doba stavljene su u ovom okružju poveće površine sriednjih hrastovih, jasenovih, javorovih i briestovih sastojirui pod zabranu, te je u tom pogledu spomena vriedna naročito mlada hrastova sastojina, steruća se medju Trebitijeni i Ljubinjem, kao i mnogo obećavajuće „Dubrave" u Stolačkom i Mostarskom okružju Ostalo tlo tih predjela, obraslo je čbunjom, grabom, trnom, glogom i t. d., služeće obično žiteljstvu pašnjakom. Nn/gi´edni šumski užitci, ograničuju se izuzam okružja Bilečkog, koje znatne travnike imade, na užitke kamenja, pieska, vapna, ugljena, žira, šišarice, a u Mostarskom okružju takodjer i na dobivanje ruja. Ogromna razlika, postojeća medju Bosnom i Hercegovinom u pogledu l)oložaja, j)odneblja i stojbinskih odnošaja iztiče se ponajbolje u romantičnom i krasnom predjelu Konjičkom. Konjica leži na glavnoj cesti, vodećoj iz Sarajeva u Mostar, i to 8 sati od Mostara, a 10 od Sarajeva, dakle na njeki način u sriedini izmedju oba ta glavna grada zaposjednutih zemalja. Miestom samim protiče Nei´etva, a zaokružuju ga visoke planine. Prekrasne poljane i vinogradi graniče na brežuljcih |