DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 497 — Brst se dobavlja od starog hrašća, a spravljaju ga u sušah i u šumi za zimsku krmu. Pravo ribolova u Neretvi, u kojoj u obilju pastrva i glavatica imade, daje se od godine do godine u zakup, a na dobu lovostaje se osobito strogo pazi." Toliko 0 šumarskih odnošajih u prenavedenom članku — žalimo samo, što nam nijedan tamošnjih šumara, sam neposredno o stanju šumarstva tamošnjih krajeva ništa nejavi. Šumarsko-trgovačka razmatranja. XV. Austro-ugarski erar vrlo je nerado sve do najnovijeg vremena primao za brodogradnju hrastovinu, potičuću iz hrvatsko - slavonskih nizina, sada ipak već se i u tom pogledu odnošaji i to nama u prilog promjeniše. Poprečno se danas godimice proizvaiija brodogradjevnog drva 3500—4600 m* Najobičnije dimenzije bijahu pri tom: duljine 12´3, 12´7, 13-6, 147 i 17-6 m. i t. d., širine pako 52—80 cm., debljine opet 39´5—50 cm. i to uz sliedeće ciene: I. razred 55 — 60 for, slabije vrsti pako 28—35 for. po kub. metar u Sisku. Isto tako preuze u posliednje doba u Hrvatskoj mah proiiivodnja bukovih tavoleta, te je naročito u posliednje doba podignuto po ovdašnjih bukovih šuma, više dosta znamenitih pilana, od kojih spominjemo one u Moslavini, Bistri, Opeki i t. d. Ciene poprečno lO´SO for- franco u Trst. Željezničke podvlake još se sveudilj traže, te plaćaju velike sa 1-25- 1-35 for., malene pako po 085 for. — te je naročito veći kvantum odpravljen u posliednje doba iz Rieke u Dalmaciju, za gradnju tamošnjih željezničkih pruga. Uzprkos toga da je i ovogodišnja proizvodnja dužica nadmašila tekuću potrebu (proizvodnja za g. 1884/85. iznaša do 49,000.000 komada), ipak se bilježe već i njeke nove prodaje, a i ovogodišnje dražbene prodaje hrastova obavljene su preko nade dobrim uspjehom. Tako je n. pr. tvrdka Benedikt i Tomaj jur prodala na račun nove proizvodnje jedan milijun komada dužica uz cienu za ´"´/i pro mile u Sisku od 194 for. tvrdki Gairardi u Trstu, — tvrdka Guttman pako ab Drnje 1 milijun komada uz cienu od 200 for. pro mile "´/i tršćanskoj tvrdki Pagun i Ch Gaffinelli. Viesti dolazeće iz Francezke takodjer su povoljne. Upućeni, ma sve da još ovogodišnje prodaje konačno ni dovršene nisu, ciene proizvodnju godine 1885/86 već sada na više od 50 milijuna komada, kod koje količine se proizvodnja Ugarske samo na 3, ona Bosne pako sa 4-5 milijuna u račun uzimlje, dočim sav ostatak na naše šume odpada. Gospoštijske šume vlastelinstvah Miboljac, Virovitica, Kutjevo i Vukovar, same će dati do 7 milijuna komada, najviše pako naravno i opet odpada na krajiške hrastike. |