DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 500 —


stave prve hiv. obrtničke zadruge) preporučio đojđudim čuvarom i nosiocem te zastave,
te Icoja deviza glasi: „Napređ radom, napređ poštenjem, napred u ljubavi
prema domovini Hrvatskoj!"


Molba. Gospodu drugove molimo, da nam u svrhe šiimarsko-statistične na dopisnici
saobcfe čim prije mjestne tržne ciene gorivili drva (po vrsti drva i razredu
vrstnoće) u sliedećih mjestih: Varaždinu, Krapini, Koprivnici, Virovitici, Osioku,
Vukovaru, Zemunu, Mitrovici, Požegi, Pakracu, Novoj Gradiški, Brodu, Sisku, Otočcu,
Petrinji, Senju, Ogulinu, Karlovcu, Rieci i Križevcih tečajem ove jeseni odnosno zime.


Natječaji. Kr. pođžupanja zlatarska razpisala je u svrhu popunjenja
izpražnjenoga mjesta kot. šumara zlatarskoga za šumski kotar zlatarski natječaj sa rokom
do 4. prosinca. Gradsko poglavarstvo u Požegi razpisalo je do 30. studena natječaj
za popunjenje izpražnjenoga mjesta gradskoga šumara sa 600 for plače i ´200 for.
putnoga paušala.


Šumarski državni izpiti u Zagrebu. Od 3. do 7. studena t. g. obdržavani
su u Zagrebu t. z. višji državni izpiti za struku šumarsku pod predsjedničtvom velemožuog
g. M. pl. Dursta kr. ravnatelja šumarstva, te povjerenikah gospode M. Vrbaniea
i P. Cordašića kr. šumarskih nadzornika kod kr. zemaljske vlade. Prijavilo se
ukupno 19 kandidata — od kojih međjutim dvojica nepristupiše izpitu. Od kandidata
svršila su četvorica šumarske nauke na c. kr. visokoj školi za zemljotežtvo u
Beču — ostali pako osim jednoga kr, šumarsko učilište u Križevcih. Za pismenu radnju
bijahu zadana slicdeća pitanja :


1. Kako se iraade bukova šuma naravskim načinom pomladjivati — u kojoj se
u vrieme sječe već mjestimice nalazi mladi naraštaj — ter koji se za buduće pomladjivanjc
šume upotrebiti može ?
Neka se navedu razne vrsti šumarskoga tla i njihove sastavino — s dodatkom
koje vrsti naših glavnih drveća na istih najbolje uspjevaju´?


2. Što je glede dugotrajnosti drva pod raznimi okolnostmi do sada izkušano ?
3. Koje taksacionalne metode su do sada rabljene kod uređjenja šuma najviše,
te koja je razlika u glavnom izmeđju pojedinih tih metoda V
Od 17 izpitu se podvrgavših kandidata, bude njih 10 osposobljeno, ii sedmorica
su reprobirani (a izmeđju ovih 2 po drugi put — a njih 6 svršilo je križevačku školu).
Šumarski državni izpiti u Ljubljani obdržavani su od 2. do 6. studenoga
ove godine. Povjerenstvo sastojaše iz p. n. gg. Vjenceslava Golla, c. k. zemalj. šum.
nadzornika, V. Hladeka, šumarnika gospoštije Gotschee, te g. Obereignera, c. k. šum.
u Schneebergu i g. M. Burberla, šum. povjerenika u Litaiu, kao zamjenika. Izpitu se
podvrglo ukupno 5 kandidata, a od ovih 2 bivša slušatelja visoke škole u Beču. Od
kandidata budu 3 osposobljena, a 2 su reprobirani.


Za pismenu radnju bijahu zadana sliedeća pitanja:


1. Imade se povući paralela medju borom i jelom, obzirom na anatomički sastav,
vanjske pogibelji, koje im priete, polag dobe starosti, gledom na njihove zaVitjeve
na stojbinsku vrstnoću, unovčivost i gospodarski uzgoj u obće ?
2. Imade se sagraditi točilo (Triftanlage) u sredogorju, uz kritiku raznih načina
gradnje, te sastav proračuna.
3. Imade se opisati postupak, kojim se dobivaju razne veličine, dolazeće u obličku
za kameralnu taksaciju, a podjedno opravdati valjanost njihova.
Hrvatski šumarski koledar za g. 1886. Velemožni g. kr. šumarski nadzornik
Mijo Vrbanić, izdat će i ove godine svoj jur medju našimi šumari omiljeli „Hrvatski
šumarski koledar" u VIII. tečaju, te ac takov, kako nam g. izdavatelj javlja, jur
dotiskuje, tako da će se ove godine svakako još za vremena razašiljati moći. Odnosne
naručbe prima izdavatelj sam. Stanoviti broj primjeraka priredjen je
po običaju za službovnik za vanjsku porabu. Ciene kao obično, kako prema vezu 1 f.
25 nč. odnosno 1 f. 70 nč.