DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 504 —


Knjižtvo. Primismo njeki dan knjigu „Die F ois t ei n r i eh t u n g" od Dr. P.


Judeicha. Četvrto, popravljeno i popunjeno izdanje. Sama činjenica po


sebi, da je djelo to eto ved četvrto izdanje doživilo — najboljom jest preporukom


istomu. Osobitu vriednost te prednost pred inimi sličnimi djeli pako imađe to djelo,


što se u njemu dosta obširno razpravljaju temeljna načela t. z. nauke o čistom pri


hodu. Knjiga je to strogo znanstvene naravi, ali pri tom ipak još i osobite praktične


vrieđnosti već i s toga, što je Judeich priznani autoritet baš na tom polju šumoznanstva.


Kjiga obsiže 33 arka u velikoj osmini, a ciena joj 5 for. — Budi ista ovime naj


toplije preporučena svim našim šumarom.


Jedna o krčenju šuma. Poznato jest, da § "2. šumskog zakona odredjuje, da


se nikoje šumište bez nadležne dozvole nesmije u inu vrst težatbe pretvoriti. Odluka o


tom pripada političkim oblastim. U nas medjutim kan da se slabo haje za tu zakonsku


ustanovu, a poznato je, da se godimice na hiljade i hiljade ralili, naročito seljačkog


šumskog posjeda bez svakog dalnjeg pitanja izkrčuje, te u oranice, vinograde i m. d.


vrsti težatnih zemlja pretvara. Dobro još, gdje se to čini bez znatnijih i štetnih poslje


dica po narod i zemlju, ali zlo i naopako, gdje se tim načinom šume bezrazložno


tamane na račun tobožnje kultivacije, za da se onda za koju godinu na njihovom


mjestu stvaraju bujice, goliet i krš.


Nije nam ovaj puta obširnije velevažnu tu stranu našeg šumarskog zakonarstva i


uprave i-azglabati, već ćemo u sliedećem na kratko spomenuti samo ona najvažnija pi


tanja — na koja bi politički vještaci — odnosno oblasti, kod izdavanja takovih do


zvolah krčenja, prije svega paziti morali, a to jesu sliedeća pitanja:


1. Kakov je položaj, tlo, okoliš i obrast odnosne šumske čestice, te koja joj je
površina? Sačinjava li možebiti samo osamljena pomanju sastojinu, ležeću medju zem-
Ijišti inake težatbe? i t. d.
2. Da li bi usljed izkrčenja odnosno posječenja tog sumišta možda mogla nastati
kakova pogibelj po susjedno koje šumište? (§ 5. z. š.)
3. Jesu li susjedi sa eventualnom sječom, odnosno krčenjem sporazumni?
4. Imadu li druge koje osobe na to šumište možda koje privatno-pravne zahtjeve
i koje?
5. Da li je to šumište možda prikladnije za oranice ili livade ili pako za šumski
uzgoj ?
6. Neće li se možda usljed izkrčenja te šume, koja oveća šuma načeti, te možebitnimi
zasjeci u svojih granica gorje arondirati?
7. Leži li čestica možda u području kojeg izvirišta?
8. Leži li možda u obćem interesu, da upitno zemljište ostane obrašteno šumom ?
Samo se sobom pako razumjeva, da u pojedinih slučajevih još i di´uga pitanja
nastati mogu, a svakako će biti u interesu stvari u svakom pojedinom slučaju, odnosnim
razpravnim spisom priklopiti takodjer i nacrt upitnog šumišta.


Toliko o rečenom predmetu na kratko ovdje, onim pako, koji bi se za stvar još
potanje zanimali, preporučujemo zanimivu razpravu o tom predmetu, što no ju u XI.
svezku o. g. od „Centralblatt f. d. g. Forstvvesen" na strani 495 i sliedećih, u članku
„Zur Frage der Entwaldungen" napisao šumarski nadsavjetnik Franjo Wonđrak.


Dobivanje tanina iz hrastovih ođpadaka. Poznato je, da je u Županji u
Slavoniji prije njekoliko godina sagradjena po njekoj englezkoj tvi´dki, ogromna tvornica
za proizvadjanje tanina iz ođpadaka, ostajućih svake godine po obližnjih hrasticih.
Tvornica ta sada već radi u velike, što nam ponajbolje dokazuje činjenica, što tvornica
ta danas već samo poprečno godimice do 1 milijun bukovih dužica potrebuje u
svrhu sgotavljanja potrebnih lagvića za transport izradjenog tanina.


Sam postupak kod proizvadjanja tanina u toj tvornici drži se tajnom. Znajući
ipak. da će zanimati, mi ćemo u sliedećem opisati postupak dobivanja tanina iz hrastovine
i kestenovine, kakov je običajan u francezkoj tvornici g. Luka u Nanoyu. —