DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 477 ´— Eassbach Pavao, Radey F-, Starčević Martin, Šmidinger Josip, Slapničar Eduard, Stanković Jariko, Šiigh Jaroslav, Trotzer Dragutin, Todorović T. Paja, Tomić Ante, Vincetić Blaž, Vuglenović Pavle, Zickmund()vsky Ferdo, Zezuljka Josip i Žibrat Milan. List naš imao je dakle ove godine do petdese t suradnika t. j . više no što je u obće do onda članova radilo oko lista. Mi tu činjenicu koja nam medju inim ponajbolje dokazuje, kako interes hrvatskih šumara oko lista danomice raste, bilježimo osobitim veseljem, želeći, da se do godine taj broj još i znatno poveća, zaključujemo pako — još jednom se najsrdačnije zahvaljujuć odnosnoj gospodi, na prijateljskoj podpori, uz nadu na bolju budućnost šamarstva u Hrvatskoj. Fran Ž. Kesterčanek. Šumarski institut sveučilišta u Giessenu. Razpravljajući nedavna u o. 1. šumarsko naukovno pitanje, nastojali smo opravdati mogućnost i shodnost ustrojstva hrvatskoga višjega šumarskoga zavoda, u savezu sa zagrebačkim sveučilištem, pozivajuć se pri tom naročito na jur postojeće takove obstojnosti sveučilištah u Giessenu. Monakovu i Ttibingenu, te tehničke visoke škole u Karlsruhi* i /iirichu. Reflektirajući na odnosnu našu razpravu, izvolio je veleučeni g. ravnatelj križevačke gospodarske i šumarske škole Gustav V. Vichodil, u najnovijem svom djelu: „Historički nacrt kr. gosp. i šumarskoga učilišta u Križevcih", medju ostalim napisati sliedeće: „Pošto za naše domaće odnošaje nemože biti mjerodavni smjer šumarske obuke u Njemačkoj, s toga će nas uredjenja šumarskih škola u drugih zezemaljah**(´?) više zanimati, ter poučiti o tome, da nebi bilo probitačno naprečac utemeljivati šumarsku školu po sustavu, o kojem se još danas nemože izreći temeljiti sud, dotično da nemože biti u interesu naše šumarske struke prisvajati sustav obuke za višu šumarsku naobrazbu, koji nije jošte prokušan, o kojem se neznade da li svojoj svrsi podpuno odgovara." Pridržavajući si još posebice svojedobno ocieniti dotičnu radnju g. ravnatelja, mi ćemo u sliedećem, za da karakterišemo vriednost gornje tvrdnje, iztaknuti najvažnije u pogledu uredjenja šumarskoga instituta na sveučilištu Giessenskom ne samo jednoga naj starijih šumarskih zavoda u Europi u obće, * U pogledu U´redjenja šumarstva na politehnici u Karlsruhi vidi viest na straui ´248. i 229. o. 1. ** Tuj nam g. pisac ostao dužan odgovor. Opazka urednika. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 478 — no podjedno i najstarijega instituta šumarskoga prije spomenutog ustroja. Malena država Hessenska* imađe na Giessenskom sveučilištu već od g. 1788. stolicu za šumarstvo,** od g. 1824. pako sa sveučilištem u savezu stojeći šumarski institut na kojemu je do sada oko 900 slušatelja šumara svršilo svoje strukovne nauke, a medju kojima nalazimo velik broj prvaka šumarstva u Njemačkoj i Austriji kao što su to na pr. Franjo Baur sada profesor u Monakovu, Gustav Draudt, šumarski nadsavjetnik u Darmstadtu, Eduard Heyer bivši profesor šumarstva, Gustav Heyer bivši prof. šumarstva u Monakovu, Makso Kunce profesor na šumarskoj akademiji u Tharandu, Julio Lehr profesor na šumarskom institutu u Karlsruhi, Otomar Leo profesor u Proskavi, Vilim Vonhausen prof. šumarstva u Karlsruhi, Tuisko Lorey profesor šumarstva sveučilišta u Tiibingenu, Arthur Seckendorf profesor šumarstva na visokoj školi u Beču i Gustav Vagener šumarnik u Kaštelu uz mnoge ine po šumarstvo u Njemačkoj, a šumarsku znanost u obće veleznamen i te muževe. Na zavodu tom učiteljevahu nadalje najglasovitiji šumari poput. Hundeshagena, Gustava Heyera, Alexandra Hes.-5a, Klauprehta, Klipšteina, Zimmera, Eduarda Heyera, Lorey-a, StiJtzera i Schwapalia. što nam sve bezdvojbeno ponajbolje dokazuje veliku znamenitost i važnost ovoga učilišta, kao i to. da se tamošnji sustav obuke, može doista smatrati i prokušanim, kao i odgovarajućim t. j. baš protivno onomu što kako gori navedosmo, g. Vihodjl toli odrešito ali i toli neosnovano uztvrdio. Držimo bo, da se institut, koji je uzgojio muževe i učenjake poput gori spomenutih, te koji si je stekao tolike zasluge po šumarstvo kao što ie to šumarski institut Giessenski, samo po onome može označiti „nevriednim nasliedovanja" koji ili neće ili pako u istinu nepoznaje stanja razvoja šumarske obuke i šumarske znanosti u obće. Toliko smatrasmo nuždnim mimogredce ovdje iztaknuti prije, nego li što predjemo na razglabanje same si stavljene zadaće. Šumarski institut sačinjava sastavni dio sveučilišta, te je kao takov takodjer i u sveučilištnoj sgradi smješten, gdje u zapadnom krilu 7 prekrasnih prostorija zaprema, naime: jednu predavaonicu, dvie sobe za radnje docenta i asistenta, dvie dvorane za sbirke, dvie sobe za studije, a osim toga još dva odjela pod krovom, služeća za stanovite pokušaje i spremanje povećih predmeta. Čitava sveučilištna sgrada novo je sagradjena g. 1879., te su u njoj smještene * Velika vojvodina Hessenska zaprema sveukupno 76´89 četvornih miriametara, od koje površine i opet šume Sl-^^j^ zauzimlju. Žiteljstvo imade oko 900.000 duša. Prispodobimo li te odnošaje s našimi, to vidimo, da vojvodina Hessenska jedva jednu šestinu površine, sa jedva polovinom žiteljstva Hrvatske i Slavonije imađe. ** Vidi izvrstno djelce: „Der forstwissenschaftliche Unterricht an der Universitat Giessen" od Dr. B. Hessa. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 479 — takodjer i sve sveučilištne t^birke i kabineti, od kojih nam spomenuti naročito: matematički i matematičko-fizikalni, geodetični i fizikalni kabinet, lučbarnicu i tehnologični kabinet, botanički muzej i botanički vrt, miiieralogični kabinet i zoologični institut, knjižnicu i t. d. koje sve sbirke slušateljem na porabu stoje. Što se pako napose šumarskih sbirka tiče, spomenuti nam je sliedeće sbirke instituta: 1. Sbirku grančica i puplja (40).* 2. Herbarija drveća, trava i šumskog korovlja (700^ 3. Sbirka sjemenja, odnosno drveća, trava i gospodarskog bilja (220). 4. 4 Sbirke drva, naime 1 glavna sbirka u Njemačkoj rastućeg drvlja (120), 1 mala priručna sbirka (150), 1 sbirka exotičnib vrstih drveća (80) i posebna sbirka drvlja za porabu slušatelja. 5. Sbirka gljiva i gribova (60), osim toga još jedna priručna sbirka te vrsti. 6. Sbirka po šumarstvo osobito važnih sisavaca, kostura životinjskih i ptica (100). 7. Sbirka tragova divljačine (63 otiska u sadri po Louisu) sa pomagali i slikami. 8. 2 sbirke šumskih kornjaša, naime jedna obćenita (530) i 1 sbirka kukaca. !). Sbirka ličinka i čahura po šumara važnih kukaca (80). 10. 2 sbirke raznih po kukcih. sisavcili i ptica oštećenih objekta (130). 11. Sbirka okamina (785). 12. Sbirka šumarskog orudja i sprava (260). 13. Sbirka strojeva za mjerenje (70). 14. Sbirka raznih modela (45). 15. Sbirka raznih šumarsko - tehnologlčnih predmeta, medju kojima 50 vrstih ugljena i 14 vrstih treseta i t. d. Osim toga posebna priručna šumarska knjižnica — najvažnijih i najpotrebitijih šumarsko - znanstvenih knjiga za porabu slušatelja — dočim se u glavnoj knjižnici sve šumarske novine kao i šumarsko-znanstvena djela nalaze. Sa šumarskim institutom stoji nadalje u neposrednom savezu 5-7 ha. vehki šumski vrt, sa posebnim šumarskim kabinetom i sbirkom orudja providjen, koji pod nadzorom prvoga t. z. redovitoga profesora šumarstva stoji. Za da se uz teoretičnu znanstvenu obuku, osjegura još i čim podpunije praktično vježbanje slušatelja, stoje profesorom 74 do ´/a sata od Giessena, odaljene nadšumarije Giessenska i Schifi´enbergska na svrsi shodno povoljno razpolaganje. Svaki se tjedan obavljaju bud praktične vježbe, poput sjetva, sadnja, proredjivanja, klaštrenja, progala obaranja, krčenja i t. d. bud pako ekskurzije u savezu sa mjerenjem površina, procjenom sastojina, niveliranjem, izkolči * Brojevi nam ti označuju u zbirci se naiazeće vrsti. Obično se ipak od svake pojedine vrsti nalazi po više komada u zbirci. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 480 — vanjeni šumskih puteva i t. d. Osim toga se prema potrebi prave još i izleti u obližnje šume guljače, bukove i jelove šume i t. d. Slušatelji dužni su o tih radnjah i ekskuzijah izvješća podnašati, koja onda dotični profesori sa djaci razglabaju i proučavaju. Osim toga se svakoga ljeta, pravi još i po jedna veća 8—14 dana trajuća ekskurzija, u koji osobito poučni predjel Njemačke. Sve temeljne i pomoćne discipline predavaju odnosni sveučilištni profesori, te se predaje: 1. Algebra sa teorijom determinanta; analitična geometrija ravnine; diferencijalni i integralni račun, svaki po 4 sata n. t. 2. Mjeračina, 3 sata na tjedan, sa vježbami. 3. Experimentalna fizika I. dio (mehanika, akustika, optika) i II. dio (toplina, magnetizam, elektricitet, galvanizam) svaki po 5 s. n. t. 4. Experimentalna lučba, bezorganični dio 7 ´/a sata svake zime; organički dio 4 ´/2 sata n. t. u ljetnom poljeću. 5. Botanika 5 satih; fiziologije bilja sa demonstracijami 4 sata; nauka o tajnocvietkah 2 sata; tumačenje šumskih biljka 1 sat, bolesti gribova i bilja 1 sat; konversatorium o botanici 1 sat; klimatologija 1 sat, mikroskopične vježbe 5 — 6 satih; vježbe u ustanovljivanju tajnocvetka 3 sata n. t. a osim toga se prema potrebi poduzimlju još i botaničke ekskurzije. 6. Mineralogija 5 sati n. t.; lučbena i fizikalna geologija 5 satih sa ekskurzi. Nauka o postanku zemlje 2 sata; mineralogija i tloznanstvo za šumare 4 sata n. t. 7. Zoologija 6 satih, šumarska zoologija napose 3 sata uz mikroskopičnozoologične vježbe. 8. Teoretične vježbe iz narodnoga gospodarstva 5 sati, nauka financijalna 4 sata na tjedan. 9. Encyklopedija ratarstva 4 sata; povjest ratarstva 1 sat; agrarno zakonarstvo 1 sat, osim toga vježbe u gospodarskom laboratoriju. 10. Encjklopedija pravoslovja 2 sata; njemačko privatno pravo 5 sati; trgovačko i mjenbeno pravo 5 sati n. t. 10. Šumsko pravoslovje 3 sata n. t. 12. Mjerničko i graditeljsko risanje za šumare 4 sata n. t. Za strukovne predmete namještane su na sveučilištu dvie sile i to jedan redoviti i jedan vanredni profesor. Eedovitom i prvom profesoru šumarstva dodieljen je osim toga asistent. Što se razdiobe strukovnih predavanja tiče, to se predaje po redovitom profesoru Dr. Hessu: Encjklopedija i metodologija šumoznanstva 8 sati, nauka 0 sadjenju šuma 5 sati, (sa praktičnimi vježbami), nauka o čuvanju šuma (incl. nauku o šumskih zareznicih), .5 sati; nauka o uporabi šuma 5 sati (sa praktičnimi vježbami i ekskurzi); šumarska tehnologija 2 sata; uredjenje šumskih prihoda 4 sata i šumarska politika 4 sata. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 481 - Vanredni profesor Dr. Schwapach pako predaje : Nauku o gradnjih šumskih prometila 3 sata (sa ekskurzijami); dendrometriju 4 sata (sa vježbami); nauku o računanju vriednosti šuma i šumarskoj statiki 4 sata; nauku o kućan stvu 2 sata; povjest šumarstva i šumarsku statistiku 3 sata; lovstvo i ribo gojstvo 3 sata n. t. Osim toga sluša većina slušatelja još i njeka obće na obrazujuća predavanja iz mudroslovja i povjesti. Naukovanje traje kroz 6 do 7 proljeća, te su slušatelji obve/ani polagati po sebne stroge izpite. Samo se sobom pako razumjeva da su slušateli šumari — u svakom pogledu ravnopravni ostalim sveučilištnim slušateljem. Slušatelji šumari mogu postići takodjer grad doktora mudroslovlja. Osim jur spomenutih profesora šumarstva Dra. R. Hessa i Dr. A. Schva pacha — predavaju gori rečene pomoćne i temeljne nauke danas sliedeći sve učilištni profesori: Dr. Hoffman, Dr. Braun, Dr. Theer, Dr. Laspeyres, Dr. Pasch, Dr. Will, Dr. Rontgen i Dr. Gareis. Prelazimo konačno još na vrlo važno pitanje, naime pitanje troškova ovoga šumarskog instituta — i ovdje i opet vidimo shodnost ovakove vrsti organizacije šumarske obuke po malene zemlje i narode, u koliko bo troškovi uzdržavanja ovoga instituta daleko zaostaju za troškovi inih samostalnih šumarskih akademija ili visokih škola, sa odgovarajućimi profesorskimi silami i naukovnimi sredstvi. Pošto sveučiUštni profesori matematike, fizike, luebe, botanike, mineralogije, državo- i pravoznanstva i t. d. zato što takodjer i šumarom predavaju (osim običajnih naukovinskih pristojba) nikojih posebnih nagrada nedobivaju, to se čitav trošak ovoga instituta ograničuje manje više lih samo na izdatke za plaće profesora šumarstva i asistenta, na nagrade docentom, troškove za službena putovanja i sbirke zavoda. I tako vidimo, da redoviti troškovi uzdržavanja ovoga šumarskoga instituta, godimice sveukupno jedva nješto malo preko 5000 for. a. vr. iznašaju. Činjenica koja, kako to sigurno pravom profesor Dr. R. Hess veli: bezdvojbeno pozornost vlada kao i svih ostalih mjerodavnih faktora, svijuh onih zemlja zaslužuje koje si uzprkos, što već u zemlji samoj sveučilište imadu, ipak još luksus podržanja kojekakovih isoliranih šumskih škola dopuštaju. Držeć, da smo time svrsi shodno udovoljili stavljenoj si zadaći, naime čitatelju u najglavnijih točka predočili stanje organizacije šumarske obuke na sveučilištu Giessenskom, a time podjedno i opravdali u obće ustrojstvo takovih instituta— zaključujemo nadom, da se mjerodavni krugovi neće prigodom razpravljanja i riešavanja pitanja o šumarsk oj obuci, dati zavesti možda kojekakvimi neslanimi fraza mi — te neosnovanimi tvrdnjami — temeljećimi se na svemu samo ne sbiljnom poznavanju stanja stvari i potreba naše šumarske uprave, te da će naročito i organizaciju šumarske obuke u sa |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 482 — vezu sa sveučilištem — tom sgodom — čim točnije proučiti pošto bi po našemu uvjerenju, baš taj način organizacije šumarske obuke i našim odnošajem najbolje odgovarao. Šumarstvo i reorganizacija političke uprave u Hrvatskoj. Sa preustrojstvom političke uprave u zemlji, spajahu se stanovite nade takodjer i gledom na često obećano ustrojstvo šumarstva u Hrvatskoj, i s toga držimo shodnim iztaknuti u sliedećem bar najvažnije, što u pogleda šumarstva, nova zakonska osnova o preustrojstvu političke uprave sadržaje. Primjereno novo razdieljenju zemlje u osam županija, biti će u buduće u mjesto dosadanjih sedam, osam t. z. kr. žup. nadšumara. Ti županijski nadšumari, imadu u županijskih skupština pravo mjesta i glasa, te su podjedno članovi upravnoga odbora županije, te kao takovi izvjestitelji županije u grani šumarskoj. Županijskim oblastim pripada u poslovih šumarskih, riešavanje predmeta urbarskih, županijam posebnim zakonom dodieljenih, kao i stavljanje šuma pod zabranu, dočim kotarskim oblastim pripada sve rukovodjenje posala tičućih se zemaljske kulture i narodnoga gospodarstva u obće, u koliko ti poslovi ne spadaju u djelokrug sudova ili nisu pridržani višjoj vlasti, isto tako pripada u buduće županijam, u njekojih stvarih uianje važnosti kao što na pr. kod presudah o prekršajih zakona lovnoga, šumskih šteta i t. d. u slučaju suglasnog riešenja sa riešitbom kotarske oblasti, kao prvomolbene oblasti, konačno riešenje predmeta, bez prava dalnjeg utoka na visoku vladu Medju djelokrug županijskoga upravnoga odbora pako spada: 1. riešavanje urbarskih predmeta županijam posebnimi zakoni dodieljenih ; 2. pravo podieljivanja dozvola, da se šumska zemljišta preobrate u druge vrsti gojitbt,-, te izricanje odnosnih kazna; 3. izricanje kazna radi nepošumljenja novoizsječenih dielova šume kao i starijih čistina u smislu § H. šumskoga zakona, te ustanovljivanje rokova za iznovično pošumljenje; 4. stavljanje šuma pod zabranu; 5. podieljivanje dozvola za pravljenje spuzaljka preko javnih cestavoda, kroz sela pokraj tudjih sgrada ili preko njih; 6. odredjivanje mjera. koje se poprimiti imadu proti pustošenju zareznika; 7. sastavljanje i predlaganje cjenika za naknadu šumskih šteta ; 8. opredieljivanje šumsko-upravnih kotara (za urb. ob.;inske šume); 9. podieljivanje dozvola za prodaju obćinskih šumskih stabala, nalazećih se u tekućih godišnjih sječina; 10. nadizpitivanje godišnjih računa imovnih obćina. |