DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 27 — U dimu i na zraku sušene ribe. koje su osobito u postno doba po Slavouiji i diinas jedDa od najvažnijih hraua seljačkoga žit.oiJ8tva, predmetoui su trgovine, koja so veoma živahno tjera u ra>;nili mj(\šti]i kraj Save i Dunava (Mitrovica, Morović, Vukovar, Karlovci, Zemun i t, d,) te u Osieku i Biejombrdu kraj Drave. One se od tuda razposilju u Ugarsku sa Sedn´io(dapače i u Badimpe>tu) te Srbiju i Rumunjsku. Tako je godine 1881. došlo u trgovinu do 5000 metarskih centi svježih, a 15000 metar, centi što u dimu što na zraku sušenih riba*, dočim se iz Hrvatske godine 1880. što friških što osušenih i priredjenih riba ukupno više od 30.000 kilograma.** EibaJi u sladkoj vodi živućih imade u nas najviše u Dunavu, gdje se i do 20 centa težki somovi hvataju, zatim su Sava, Drava i Kupa prilično riboplođne, imademo pako u tih vodah svake vrsti ribe, a osobito i inače riedkih glavatica. Po planinskih potocih (Korani i Plitvičkih jezerih itd.) imade i dosta pastrva. Izmeđju dalmatinskih rieka Neretva najviše obiluje ribami, u kojoj kao što i u Cetini imade takodjer pastrva, Uočimo li pako još jednom sve spomenuto, to moramo žalibože priznati, da u nas ribarstvo, a još više naravno ribogojstvo, danas još na vrlo nizkora stepenu razvitka, dapače da ono za posljednjih decenija kud i kamo nazaduje no što bijaše n. pr. oko početka ovoga stoljeća. -- Sjetimo li se nadalje velike narodno-gospodarstvene važnosti racionalnog ribogojstva po stanovitu zemlju n. pr. Češku, Svajcarsku itd., te onih silnih napremica, koje se od strane vlada, družtva kao i privatnika u pogledu ribogojstva po svoj naprednoj Europi poduzimlju, te da nas u tom pretokoše već i u Ljubljani i Pešti, gdje takodjer već družtva za unapredjenje ribogojstva postoje a i uspješno djeluju, tada će nam sjegurno svatko odobriti, reknemo li, da bi bilo doista već vrieme, da se i mi Hrvati već jednom i na tom polju gospodarstvene djelatnosti prenemo iz mrtvila na uspješan, složan i uzajaman rad — u kojemu kolu pako ni mi šumari nebismo smjeli biti poslieđnji. Prije svega pako držimo, da bi toli koristnoj nauci, kao što je ribogojstvo, valjalo bezuvjetno posvetiti veću važnost, ne samo na domaćem nam kr. gospodarsko- šumarskom učilištu, no u njekom obsegu napose i u pučkih školah. Izdanje svrsi shodno, popularno pisanoga djela o ribogojstvu, takodjer smatramo velikom potrebom. Uputiti valja prije svega narod o koristi i važnosti racionalnog ribarstva i ribogojstva, za da onda i mi uzraognemo preći na usavršenje našega ribarenja. Ako to sve pako bezuvjetno vriedi za naše ribarstvo po kopnih voda, to ono još kud i kamo više vriedi za naše morsko inbarstvo, koje bi imalo upravo od eminentne važnosti po zemlju i piimorski naš narod biti. * Vidi izvješće osječke trgovaeko-obrtniČke komore za god. 1881 . ** Vidi izvješće trgova&ko-obrtničke komore ii Zagrebu za god. 1876—1880 . |