DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 33 — bucov (đer Dobel), krupatka (der P15tze), šljivar (die Naše), ježevka (die Erlitze),, bezibaba ili brkica (der Grundel), klen (das Gelbauge), pior (Steinbacher), čep (Steingrundel), špicer ili košalj, čikov (Schlambeisser) i grgeš hrapavi (der Strober). Kako \z svega navedenog bezđvojbeno slieđi, to je i u nas Hrvata ribolov dobro poznati posao, a samo ribarstvo be^vojbeno vrlo važna narodno-gospodarstvena grana, koja bi svakako veću pomnju i njegu zaslužila, nego li joj do sada u istinu posvećena od strane mjerodavaili krugova. Svratiti pokornost, na tu žalibože u nas još vrlo nizko stojeću granu gospodarstva, te pridonieti prilog k spoznavanju ribarskih odnošaja u Hrvatah, bijaše svrha tih redaka, jesmo li pri tom pogodili pravi cilj, pokazati će budućnost. U Zagrebu, mjeseca prosinca 1885. F. X. K, Tvornica tanina u Županji. u posliednjem broju o. I. spomenusmo na kratko, način dobivanja tanina iz hrastovih odpadaka, običajan u tvornici g. Luke u Nancy-u — nadovezujuć na rečeno, donašamo u sliedećem izvadku prevod članka: „die Gewinnung von Eichenholzextract in Slavonien" objelodanjen u br. 148. g. 1885. u „Oesterreichische Forstzeitung". Kada se već kod onih šuma, koje imadu manje više povoljni trgovački položaj — rentabilitet, u prisbodobi sa inakim ukamaćivanjem glavnica, mora označiti vrlo umjerenim, to će biti taj slučaj jošte više tamo, gdje bud s kojih razloga — postojeći loši prometni i trgovački odnošaji, unovčivost slabijih razvrstbina drva samo težko i vrlo neznatnom dobiti, omogućuju, u koliko možda u obće te razvrstbine nebi neunovčive bile. Naravni je dakle pojav, nastojanje oko uvadjanja novih načina unovčivosti šumskih proizvoda, kojimi bi se omogućilo, iz do sada takovih malo vriednih — a moguće i bezvriednih šumskih surovina, dobivanje proizvoda — potrebnih za bud koju obrt, kojih vriednost, ne samo da jest u stanju nositi poduzetne troškove, no možebiti i koji primjereni novi prihod osjeguratL Obrt koja se pri tom poglavito uzimaše u račun, jest strojbarstvo. S jedne strane znamo, da proizvodnja treslove hrastove kore, u mnogih stranah medju najubarnije grane šumarstva spada; a s druge strane i opet došlo se je pokusi u strojbarstvu tako daleko^ daje već omogućeno za strojenje upotrebljivati i onu treslovinu, koju nalazimo i u samoj hrastovim. Naum, proizvodnje ekstrakta iz raznolikih treslom obilujućih šumskih proizvoda, poput kora^ plodova i manje vriednih razvrstbina drva (hrasta, kestena i jasena) — u strojbarske svrhe — nije nipošto novotarija, dapače poduzeća te vrsti preuzeše za posliednjih decenija — neočekivano mah. Naročito to pako vriedi za Francezku, gdje se, ponajprije udomila proizvodnja, u trgovačke svrhe 3 |