DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 33 — bucov (đer Dobel), krupatka (der P15tze), šljivar (die Naše), ježevka (die Erlitze),, bezibaba ili brkica (der Grundel), klen (das Gelbauge), pior (Steinbacher), čep (Steingrundel), špicer ili košalj, čikov (Schlambeisser) i grgeš hrapavi (der Strober). Kako \z svega navedenog bezđvojbeno slieđi, to je i u nas Hrvata ribolov dobro poznati posao, a samo ribarstvo be^vojbeno vrlo važna narodno-gospodarstvena grana, koja bi svakako veću pomnju i njegu zaslužila, nego li joj do sada u istinu posvećena od strane mjerodavaili krugova. Svratiti pokornost, na tu žalibože u nas još vrlo nizko stojeću granu gospodarstva, te pridonieti prilog k spoznavanju ribarskih odnošaja u Hrvatah, bijaše svrha tih redaka, jesmo li pri tom pogodili pravi cilj, pokazati će budućnost. U Zagrebu, mjeseca prosinca 1885. F. X. K, Tvornica tanina u Županji. u posliednjem broju o. I. spomenusmo na kratko, način dobivanja tanina iz hrastovih odpadaka, običajan u tvornici g. Luke u Nancy-u — nadovezujuć na rečeno, donašamo u sliedećem izvadku prevod članka: „die Gewinnung von Eichenholzextract in Slavonien" objelodanjen u br. 148. g. 1885. u „Oesterreichische Forstzeitung". Kada se već kod onih šuma, koje imadu manje više povoljni trgovački položaj — rentabilitet, u prisbodobi sa inakim ukamaćivanjem glavnica, mora označiti vrlo umjerenim, to će biti taj slučaj jošte više tamo, gdje bud s kojih razloga — postojeći loši prometni i trgovački odnošaji, unovčivost slabijih razvrstbina drva samo težko i vrlo neznatnom dobiti, omogućuju, u koliko možda u obće te razvrstbine nebi neunovčive bile. Naravni je dakle pojav, nastojanje oko uvadjanja novih načina unovčivosti šumskih proizvoda, kojimi bi se omogućilo, iz do sada takovih malo vriednih — a moguće i bezvriednih šumskih surovina, dobivanje proizvoda — potrebnih za bud koju obrt, kojih vriednost, ne samo da jest u stanju nositi poduzetne troškove, no možebiti i koji primjereni novi prihod osjeguratL Obrt koja se pri tom poglavito uzimaše u račun, jest strojbarstvo. S jedne strane znamo, da proizvodnja treslove hrastove kore, u mnogih stranah medju najubarnije grane šumarstva spada; a s druge strane i opet došlo se je pokusi u strojbarstvu tako daleko^ daje već omogućeno za strojenje upotrebljivati i onu treslovinu, koju nalazimo i u samoj hrastovim. Naum, proizvodnje ekstrakta iz raznolikih treslom obilujućih šumskih proizvoda, poput kora^ plodova i manje vriednih razvrstbina drva (hrasta, kestena i jasena) — u strojbarske svrhe — nije nipošto novotarija, dapače poduzeća te vrsti preuzeše za posliednjih decenija — neočekivano mah. Naročito to pako vriedi za Francezku, gdje se, ponajprije udomila proizvodnja, u trgovačke svrhe 3 |
ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 34 <-- 34 --> PDF |
_ 34 -^ prikladnih — boja i tresloviue — te odkuda se ta obrt onda i u ostale zemlje razgranila. Za Francezkom dolaze Amerika, Englezka i Njemačka, a tek onda i Austro-Ungarija. Pojav koji je dosta čudnovat sjetimo li se, da baš u našoj monarkiji kao što na pr. u Galiciji, južnoj Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji dovoljno šumah imade, koje uslied nepovoljnih prometnih i inih odnošaja, ma bilo baš i samo prividno koristno unovčenje, za lies i gradju nesposobnog drvlja nepružaju, te baš stoga dovoljno i jeftinog materijala za obrt imadu, koja se na licu mjesta naseli, te koja iz raalovriednog, često i bezvriednog te inače u šumi propadajućeg i trulećeg drva, proizvadja za drage obrti cieni — daleki izvoz podnašajući — industrijalni proizvod. U našoj monarkiji nalazimo u Slavoniji i južnoj Ugarskoj danas već početke takovih poduzeća. Dočim se u Ugarskoj kora hrastovine i smrekovine upotreb- Ijuje, to se kod nas upotrebljuju malovrieđni hrastovi odpadci, u svrhe dobivanja treslovnih ekstraktivnih tvarih. Naročito pako — Slavonija — obiluje materijalom za takovo poduzeće. Velika i prostrana slavonska nizina sa svojimi prostranim! hrastici, obilujućimi velikim množtvom za lies i gradju nesposobnog drvlja — osobito je povoljna za takovo poduzeće. Još oko g. 1870, htjede njeko družtvo podići takovu tvornicu u Sisku, tvornicu kojoj bi imala biti svrha, iz kestenove i hrastove kore, kao i bezvriednih po šumah trulećih ođpadaka, proizvadjati trieslovni ekstrakt. Za proizvodnju potrebnog materijala bilo je dovoljno, nu poduzeće se tada ipak neoživotvori radi nesgođnih mjestnih odnošaja. Istodobno (oko g. 1870.) dade vlastelin pakrački g. Henrj L. d´Heureux, sve za proizvadjanje ekstrakta iz hrastovine nuždne strojeve u Pakrac dopremiti, zapodjenuv podjedno u velike razne pokuse u tom pogledu. Namjera mu bijaše ne samo iz hrastove kore, već i iz hrastovog drva proizvadjati tanin u ledčastom obliku. Pokusi uspješe, nu poduzeće nebi oživotvoreno radi udaljenosti šuma od svakog svjetskog prometila, kao i sbog pomanjkanja prodje dobivenog proizvoda. U najnovije doba, t. j . od kako bje otvorena željeznica Barč-Pakrac, snuju i oko novo oživotvorenja ovog poduzeća. God. 1882. i 1883., pako ustroji družtvo, pod nazivom: „Oak-Extract- Gompanj", posjedujuće u Francezkoj i Englezkoj mnogobrojne kožarnice, kraj Županja u Slavoniji tvornicu tanina, Županje bje za oto odabrano, jer se u blizini i okoiišju toga mjesta, u tamošnjih državnih investicionalnih kaoimovinskih šumah, nalazi dovoljna množ tvornici potrebne surovine t. j . raznolikih hrastovih odpađaka, dočim s druge strane i opet blizina Save, tvornici nužđnu vođenu snagu osjegurava. Družtvo to sklopilo jest sa državom posebni ugovor, glasom kojeg država istomu, uz stanovitu odštetu, prepušta sve odpadke ostavše nakon izradbe prodanog gradjevnog drva u tamošnjih državnih šumah. Družtvo plaća, prema težini prostornog metra odpađaka, za svaku takovu količinu 1 for. Dobit |
ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 35 — svakako dosta znamenita, nvažujući dotadanju neunovSivost tih ođpađaka. D0V02 odpadaka, sa sječine do tvornice, stoji tvornicu, po prije rećenoj jedinici mjere 1—1.50 for. kako prema udaljenosti. Tvornica sama podignuta je na zapadnom kraju Županja, oko 300 met udaljeno od savske obale, na površju od kojih 8 ha. na vrlo sgođan i solidap način. Do tvornice vodi do 300 m. dugački most, koji se svih glavnih zdanja tiče, te nakon što poplavi izvrženo površje prevalio, kod Save ovršava. Okomito na . tu glavnu crtu, sagradjena su glavna zdanja. Tvornica ta sve se više i više širj. Sam način dobivanja tanina, čuvaše se do najnovijeg doba velikom tajnom, što bje glavnim razlogom, da je 0 čitavom tom poduzeću, do sada još malo i u krugove interesenta moglo prodrle ti. Tek u najnovije doba opisao nam je čitav rad znamenite te tvornice predsjednik pokusne postaje za strojbarstvo g. W, Eitner, koji je nazočnu tvornicu potanje proučio. Naravno medjutim, da su sami detaili proizvadjanja i nadalje ostali tajnom tvornice. Prolazeć na sam opis te tvornice, iztaknuti nam je na kratko sliedeće: Stupivši u prostorije tvornice — sa iztočnog kraja, dolazimo ponajprije u kotlarnu (Kesselhaus), u kojemu se nalazi pet velikih parnih kotlova, sustava Duboisa. Kurenje biva izključivo izluženim drvom, koje se još u mokrom stanju sa ekstraktivnih posuđa k pečim dovaža, gdje se na stubovnih roštiljih (Treppen rosten) vatre odmah spaljiva. Ta se uporaba izluženog drvlja pokazuje vrlo praktičnom, u koliko se kurenje tim materijalom bez ikakvih zaprieka obavljati može, dapače ono služi podjedno i za proizvadjanje ogromnih množina para, kojih tvornica u razne svrhe potrebuje. Samo iznimice, pridaje se takodjer i nješto malo ugljena. U sliedećoj sgradi, umanjuje se uz silnu larmu i halabuku proizvodnji tanina namienjeno drvlje. Umanjivanje biva posebnim strojem po popravljenom sustavu Riharda u Havru (Zerkleinerungsmaschine). Stroj imade jakost od deset konjskih sila. Odavlje dolazi umanjeno drvo u posude, u kojih se tanin iz njeg vadi (Extractionsgefasse). Sve te strojeve kreće ogromni parostroj od 90 konjskih sila. ^ Bxtractija drvah biva u deset otvorenih kacah. Pet po pet tih kaca sačinjava jednu t. z. bateriju. Kace te imadu promjer od 4 m. uz visinu od 3 m. te objam od 410 hl. Izluživanje trešća biva: polievanjem vrućom vodom, odnosno vrućom tekućinom (Briihe). Za provadjanje tekućine (na dan 140.000 1.) radi posebni cmrk, koji u jednoj uri do I6.OOO 1. dići može. Pošto se svaka kaca, svakih osam satih izprazni, te onda i opet iznovice napuni, to sijed spoja, od pet kaca u jednu bateriju, drvo vazda punih 40 satih izluživanju podvrženo ostaje. Kada se kace izpraznjuju, tad se izluženo drvo odpremi do garištah, tekućina pako, koja gustoću od 2V4 —27^ stupnja po Baume-u pokazuje, dolazi sada u t. z. decolorizacionslocal, nalazeći se na sjevernoj strani tvornice, gdje se čisti, čišćenje to biva u osam kacah, od kojih svaka imade sadržinu od |
ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 36 — 10.000 1- polag sastava Gondola, uz primješanja volovske krvi, čim se bojaclisanjće tvari u prilično gustom talogu, na dnu posiida staleže. Tako očišćena sada svjetla tekućina, odvadja se cini^kovi, a preostali taloži dolaze ponajprije u posebne zidane bazene, a zatim posebnim! kanali u Savu. Sada se preduzimlje sgušćivanje tekućine u posebnih strojevib sa razredjenim zrakom, gdje kako je poznato, tekućine uz mnogo nižje topline vriju, a po tom i bržje izparuju. U tu se svrhu upotrebljuju dva t. z. Dupliphara, kojih svaki potrebuje posebni parostroj od 28 konjskih sila. Izparivajući aparati (Eindampfapparate) mogu u jedan sat 5000 1. tekućine izpariti, te 500 1. tanina proizvesti. Kod izparivanja dobivena (sgustnuta) voda, npotrebljuje se opet za punenje kotlova. Tako dobiveni tanin, koji je na 25° Baume-a sgusnut, dolazi sada u posebne magaze, gdje se u posebnih reservoirih hladi, a podjedno još i konačno očisti. Iz ovih reservoira u lagvičke — prepunjeni tanin, dolazi i opet u posebnu magazu — odakle se onda izravno do parobrodah na Savi, posebnim parostrojem privaža. Osim rečenih aparata i strojeva, nalazi se u tvornici još jedan pričuvni parostroj od trideset konjskih sila, za radnju kod glavnog cmrka, koji uz djelatnost od 300 1. u minuti, tvornici potrebnu vodu, posebnimi cievi iz Save dovadja, osim toga još jedan drugi cmrk — za nepredvidljive slučajeve, zatim dva pričuvna kotla, sa 30 m, visokim dimnjakom, te dva cmrka za punenje kotlova, uz djelatnost od 14.000 1. u jednoj uri. Isto tako imade tvornica posebne radionice za bravare, stolare i t. d. tako, da se i veći popravci brzo u samoj tvornici i opet popraviti uzmognu. Tvornica radi danas bez prestanka t. j . dan i noć sa dva odjela radnika, po danu ih radi 120, po noći pako 40. Nodju razsvietljena je tvornica električnim svietlom (po sustavu Siemens i Halske-a) sa 14 svietla i 40 svietiljka (Gltihlampen). Tvornica ustrojila jest nedavno takodjer i svoju vlastitu bačvarnicuj gdje danas već 40 radnika radi, te ^dje se ručnom radnjom na dan sgotavlja do osamdeset lagva, sa sadržinom za 250 kg tanina. U buduće uvest će se medjutim i ovdje radnja parostrojem. Tvornica izradjuje godimice do 80.000 prostornih metara hrastovih odpadaka, proizvadjajući 6—7000 t. tanina. Izvažanje taniaa biva ladjom do Siska, odavlje na Rieku, a zatim u London. Nješto malo izvaža se takodjer i u Njemačku i Švajcarsku, Velezanimivi ti podatci pokazuju nam najbolje ogromnost i velevažnost rečenog poduzeća, koje jest od najveće važnosti takodjer i po unovčivost tamošnjih naših šuma, te po tom bezdvojbeno i svu pozornost hrvatskih šumara zaslužuje Svršavajući taj članak, smatramo si još dužnošću iztaknuti, da je glavna zasluga, da se je upitno poduzeće, uzprkos obće poznatih postojećih u nas |
ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 37 — svakom indu^trijalnom poduzeću, dosta nepovoljnih odnošaja, ipak oživotvorilo ide kr. šuraarikoga ravnatelja g. M. pl Dursta, koji si je kao što u mnogom inom pogledu i ovim učinom stekao prevelikih zasluga ^a zendju i državu. ; LIST^K:. Đružtvene viesti. Na znanje. Presvictii g. grof Kikard, Sermage primio je po devetoj glavnoj skupštiiii šumarskoga dnvltva ponudjenu mu Sast društvenoga podprcdsjednika. Vivat sequens 1 Slavna otočka imovna obćina pristupila je Buraarskom družtvu kao člau utemeljitelj. Nastojanjem nadšutoara g. Sandora Perca u Oto<^cu, pristupilo je druitvu siečnjem g. 1886. do 20 novih članova II, razreda. P, n. gg. ćlanovom šumarskoga đružtva. Započlmajući ovime izdavanjem X. tečaja o. 1., obra<^amo se i opet na sve prijatelje i čitatelje istoga, da nam izvole, ma bilo dopisnicom, od slučaja do slučaja prijavljivati osim raznovrstnih strukovnih Članaka, naročito i različite viesti, odnoseče se na sve važnije dogodovštine u šumskom gospodarstvu i šumarstvu u oboe. -. Velika je pomutnja, koja je žalibože i u naših šumarah zavladala, dočim mnogi njih mnije, da Čovjek treba da bude književnik, za da bude sposoban pisati za družtveni — strukovni list. , Svaki literarni proizvod, bio sastavak, bilo izvješće ili viest, ostaje tako dugo originalnom radnjom, dok nije kopija radnje drugoga. Dapače i isti izkustvom pojedinca stečeni dokazi i prilozi za nazore drugoga — vrlo su važno gradivo za razvoj znanosti. Kad bi danas, gdje se toHko piše, sve Što se objelodanjuje moralo originalno biti, tada bi malo koji strukovni list mogao obstojati. Naročito pako to vriedi za nas hrvatske šumare, koji si tako rekue tek moramo stvarati hrvatsku šumarsku knjigu. Stalno pako iščekujemo od sada suradničtvo on i li, koji bi bili u prvom redu zvani, a i dužni raditi na polju hrvatske Šumarske knjige, a to su profesori n.ašeg šumarskog učilišta, koje do sada žalibože večim dielom zabman tražimo medju suradnici lista. Pa kao što to jurve iztaknusmo, neka nitko nečeka, da ga mi tek zovemo, da nam ovo ili ono za list doprinese, jer svaki hrvatski šumar, treba da znade, da je več po samoj rodoljubnoj sviesti dužan, da se uhvati u naše kolo oko unapredjenja i usavršenja Šumarstva diljem brvaiskog doma. Za da otvorimo mjesto radu svakome — mi smo naročito i na ovome mjestu otvorili sHedeče stalne novice: za natječaje, osmrtn-ce, šumske prodaje, viesti o lovii u obče, o hajkah, nesre^ah sblvših se u šumah i Šumarskoj službi, Šuniskih požarih, za objelodanjenje okružnica, naredaba I naputaka, objava i ocjene domaćih i stranih strukovnih djela, te imenavauja, premještaje i odlikovanja šumarskog osoblja. U obče če nam pako svaka i najmanja viest, priposlata od ma koga gospode članova, dobro doći. Naročito pako pr i j a tel j e u Srbiji, Bosnoj, Hercegovini i Dalmaciji molimo, da nam se neogiuse pozivu. ;- |