DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 43     <-- 43 -->        PDF

~ 43 —


u romanu, u noveli, n slikaratvu, u gksbi, u drami, u pjesmi epskoj i lirskoj, u
kritici i t d. Tko je prijatelj hrvatskoj llepoj knjizi, željan aabave, te moguć, neka se
predbroji.


FraBJo Šporer, pjesnik. Njeki dan, dostavi nam prijatelj vrlo zanimivit knjižicu:


Forst- und Jagd-Kalender des lust ige n Waldi;euf els aus der k. k. osterrecbisehen
Militargrenze fiir das Jabr 1865." što no ju dični Franjo Šporer g. 1865. izdao pod
imenom Joehan Wentzely. Knjiga ta u kolike je vrlo dobro, nu oštre ilustrirala i tadanje
odnošaje šumarstva u vojnoj Krajini, (bila je ako se nevaramo i zabranjena),
sadržaje obilje gala, satira i inih pjesnif^kib proizvoda nestora našeg šumarstva, a
medju ostalim i liep prilog k upoznavanju tadanjih šumarskih odnošaja u Krajini, koji
ćemo do sgode i u ovom listu shodnim načinom objelodaniti.


Knjiga ma sve da je njemački pisana, odiše ipak skroz i skroz čistim hrvatskim
duhom slavnog pisca.


O napredku zoologije u Hrvatskoj za posliednjih 50 godina. Dne 5.
prosinca p. g. čitao je u javnoj sjednici matematičko - prirodoslovnoga razreda jugoslavenske
akademije, pravi član g, prof. S. Brusina, razpravu: „0 napredku zoologije u
Hrvatskoj za posliednjih 50 godina."


Akademik istraživao je prije svega Što je uradjeno prije te dobe, te pri tom spomenuo
medju ostalim prirodni zemljopis Dalmacije od Petra Nutrizia Grisogona od god. 1780.
koji sadržaje prvi mali pregled faune jadranskoga mora, mršav dakako, nu onda je
jedva moglo bolje biti.


Naveo je nadalje, kako u nas nije prije moglo biti govora o njegovanju zoologije
već zatOj što nije bilo niti zooložkih biblioteka, niti muzeja, te su oni, koji su se htjeli
posvetiti ovoj znanosti, morali ostaviti svoju domovinu, kao što Dubrovčanin P. Doderlein,
jos i sada prof, zoologije u Palermu, E. Molin prof. sveučilišta prije u Padovi posije
u Beču, I. Vlaković još danas prof. sveučilišta u Padovi i t. d. Uslied toga su ovi
najznamenitiji hrvatski zoolozi mogli samo dielomice i to indirektno biti od koristi za
poznavanje naše faune.


Akademik je nadalje iztaknuo, kako je zoologija joŠ danas u Hrvatskoj prava
pepeljuga i to zato. Što ne samo obični sviet, nego i izobraženi, pače i učeni ljudi
neznaju još eieniti njezinu veliku nutarnju vriednost.


Prešavši nakon vrlo zanimivog obširnog uvoda, na glavnu svoju zadaću, izjavio
je kako je složio podpun bibliografski popis zooložkih radnja Hrvata, koji će razpravi
dodati, u kom je pobilježeno blizu 300 radnja od preko 50 pisaca. Prvi prilog te ruke
imamo zahvaliti Dalmatincu F. Lauzi, koji je god. 1826. izdao u Bologni prilog za
poznavanje faune Neretve. Iza njega spomenuo je i^adnje Danila, Sandra, Carare,
Kuzmića i drugih Dalmatinaca, koji su Što đoprinieli k poznavanju domaće faune, dakako
sve u talijanskom jeziku.


Prvi zooložki članak s ove strane Velebita izda g. 1856. velezaslužni pok. akademik
Ž. Vukasović na njemačkom jeziku.


Iza njega pojavio se odmah Šumar I. Ettinger, koji je g. 1857.
napisao prvu hrvatsku zooložku knjigu, te ga zato akademik proglasuje
prvim hrvatskim zoologom.


Napose je pako spomenuo najzasluženije hrvatske zoologe i to onim redom kad
su se prvi put pojavili, naime svojom prvom zooložkom ili paleozooložkom radnjom t, j .
Erjavec, Brusina, Schlosser, Klecih, Stalio, Pilar, Barač, Šebišanović, G-orjanović,
Kolombatović, Jurinac, Car, Medić, Korlević i t. d.


Na kraju izrekao je svoje mnienje o kvantitativnoj i kvalitativnoj vriednosti
ukupnog rada hrvatskih zoologa, te je završio izjavom, da su Hrvati tek započeli, da
će ipak već skoro biti više zoologa, te se nada, da će se njihov rad tako pospješitij
i^im samo oživi hrvatsko prirodoslovno družtvo.