DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Jedna o t. z. prenosnih šumskih željeznica.


u listu česko^^a šuiBarskoga đružtva „Spolkovv časopis pro lesiiictvi, myslivost
a pfirodovedu" svezak IL, god. 1885/6., strana 3. i sliedeće nalazimo
članak: „Die iiber transportable Waldeisenbahneii in Eberswalde und Grimnit/
veranstalteten Versuche" što no ga objelodaniše gospoda Gustav Dittrich,
profesor u Bielojvodi i Vilim Souha, knez. šumarnik — izaslanici češkoga zem.
kulturnoga vieća, prigodom odnosnih pokušaja u Eberswaldi i Grimnitzu, te
koji članak u interesu našib čitalaca u slieđećem izvadku donašamor^


Od kada se šumarstvo počelo racionalnije tjerati, spadaše u svijuh povećih i
suvislih šumab, medju prve zadatke, zadaća čim moguće jeftinije i sigurnije, naročito
gradjevno drvo, iz šuma izvesti na poveća tovarišta ili obale vodenih prometila.


Sva dosadanja prometna sredstva zahtjevahu ipak poveće izdatke: da već
i sama razgranjenija mreža šumskih puteva proždiraše ogromne svote, zahtjevajuć
uz to još i skupocjena kola.


Nećemo li, da nam šumarstvo za inimi produktivnimi granami zaostane,
to mora i ono da jeftino proizvadja, treba dakle da naročito i oko toga nastoji,
da izvoz svojih proizvoda — drva— čim moguće više ujeftini, da neodbija iznašašća
novijeg doba u tom pravcu, već da ih proučava, a na sgodnora mjestu i uporabljuje.


U svrhu ujeftinjenja izvoznih i prometnih troškova, upotrebljuju se već
kroz godine, toH kod ovećih gospodarskih objekta, kao i većih industrijalnih
poduzeća, izvrstnim uspjehom — prenosne ocielne željezničke pruge (transportable
Stahleisenbahnen;; tim se prištedjuju vlastita kao i najmljena kola — a time i
ujeftinjuje proizvodnja.


Povoljni ti rezultati pobudiše u najnovije doba namisao uporabe prenosnih
šumskih željeznica, u svrhe izvažanja gradjevnoga drva iz šuma.
Prvenstvo sbiljne uporabe ovoga prometila pako, pravom ostaje kr. pruskoj
državnoj šumarskoj upravi, koja je na pobudu ministra poljodjelstva, domaena
i šuma dr. Lnciusa ne samo u državnom reviru Grimnitzu, takovu jednu željezničku
prugu dala po tvorničkoj tvrdki Spalding iz Jahnkova (Pomeranska)
sagraditi, nu koja podjedno i ove godine odredila shodna, da je šest raznolikih
tvrdka svoje patentirane, raznolikih sistema prenosne šumske željeznice, u
školskom reviru šumarske akademije u Ebersv^aldenu — u pokusne svrhe
smjestilo.


Odnosni pokušaji započeše 18. ožujka t. g. u prisutnosti mnogobrojnih
izaslanika, ne samo iz Njemačke no i Austrije i Rusije, te rezultat kojih pokušaja,
kako jur gori spomenusmo, izaslanici češkoga zemalj. kult. vieća u
slieđećem izvještaju opisaše:


* PosTedovanjem urednika, češkoga šumarskoga Usta, visokopoštovanoga g. Sumarnika,
Josipa Zeukera, ustupljene su nam i ovdje sliedede slike na porabu, za koju mu uslugu
ovime podjedno na ime družtva našu zahvalu izričemo. Uredništvo.


ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 9 —


Nakon poldrugsatne vožnje, prispjestno u cuvariju „Melkov", gdje no bijahu
izlučene odnosne sječine, namienjene izvozu. Ovdje se prisutni podieliše
na tri družtva, pod vodstvom strukovnjaka, gospode: šumarnika Runnenbauma,
šumarskih assesora Sellheima i Duesberga, za da u prisutnosti tvorničara
Dittricha iz Berlina, Dolberga iz Rostocka, Friedlandera i Josephsohna iz
Berlina, Kahlera u Giistrovvu, Langnickela u Neustreiitzu, Orensteina i Koppela
u Berlinu i Spaldinga u Jankovu, poduzmu pregledavanje i proučavanje raznolikih
sustava prenavedenib prenosnib šumskih željeznica.


Razni se ti sustavi razlikuju u bitnosti, jednom u po<,4edu oblika i vrsti
željezničkih podvlaka i spojem kolomaja sa podvlakami, a zatim i opet sustavom
sudara (Stoss) te konstrukcijom kola.


Ovdje preostaje još iztaknuti i to, da se raznolike konstrukcije šumarskih
željeznica na njeki način početkom novoga prometnoga sredstva označiti mogu,
te bje s toga i od strane samih tvorničara naročito naglašeno, da se i njim
sada tek pruža prilika, da se upoznaju sa zahtjevi, kojim valjana šumska željeznica
zadovoljavati mora.


Prije nego li predjemo na specijalna razmatranja pojedinih sustava,
držimo da neće biti sgorega, ako li ovdje iztaknemo obćenite zahtjeve, kojim
valjana šumska željeznica zadovoljavati imade.


Zahtjevi ti jesu:


1.
Čim moguće jednostavnija konstrukcija.
2.
Čim moguće manja težina pojedinih dielova tračnica, uz propisanu nosivost
svake pojedine česti.
3.
Uspješno osjeguranje (širine) udaljenosti tračnica.
4.
Nalaz tolikoga uporišta, da se ti´hovi, koji se u šumarstvu prevažati
imadu, po podlozi sigurnošću nositi uzmognu.
5.
Lasno premještenje, tako, da se tračnice po malom broju ma i neuvježbanih
radnika, u primjereno kratkom vremenu na drugo mjesto
prenieti, te i opet smjestiti mogu.
6.
Tračnice se moraju po mogućnosti prilagoditi terainu, t. j . one mora da
omogućuju zaokret toli u horizontalnom koli u vertikalnom smjeru.
7.
Nabavni kao i prometni troškovi valja da su čim moguće jeftiniji.
8.
K tračnicam spadajući kolajući materijal, valja da je tako udešen, da se
lasno izvedivimi promjenami, toli za natovarivanje liesa koU i gradje
kao i za stovarenja istog, upotrebljivati može.
9.
Kolajući materijal treba da bude tako konstruiran, da se kod možebitne
oštete pojedinih djelova (naročito kolnih okvira), takovi brzo, na licu
mjesta i opet popraviti uzmognu.
Osobito bi dakle kod tih t, z. prenosnih šumskih željeznica trebalo, negledeć
na kola, oblik poprečne tračnice, te spoj istih sa podvlakami, paziti
takodjer i na konstrukciju sudara dvijuh sliedećih čestih tračnica.


Širina pruge od 0´6 m. biti će za šumarske svrhe bezuvjetno najshodnija,




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 10     <-- 10 -->        PDF

10


Tolik*) obćejiito, prelazimo pako sada na samo raziiiatranje pojediiiili sustava
tih zelje/nica


Sustav L Dittricha u Berlinu.


Tračnice su iz ociela, sa prilično odugačkim
vratom (Schienenhals), tako da i uz
predmnievii primjerenoga propadanja istih u
tlo, ipak vienci kolesa (Rađkranze) nemogu
doći u doticaj sa zemljom.


Tračnice te imadu, spojene u okvir u


duljini od 4 m., te namještene na 4 komada
valovitih limenih podvlaka (Wenblechschwellen),
nosivost od 1000 do 1500 klgr.


Podvlaka označena u slici L sa a imade
posebnu konstrukciju.
Poprečni prorez je sliedećeg oblika:
~ posjedujuć veliku na-


V V


petost uz odgovarajuću težinu.


Kod širine od 100 mm. uz debljinu od
3 mm., te težinu od ^j^kg.^ imade ta podvlaka
na 500 mm. duljine nosivost od 1000 kg.


Usljed toga što se šiljevi tih podvlaka u
zemlju zabiju, odnosno zatisnu, postigava se
na tih mjestih sjegurna podloga.


Spajanje tračnica sa podvlakom biva u
slici označenimi nogu tračnice prođirujućimi
željeznimi čavli. Pojedini djelovi tračnica
udešeni su nadalje tako, da se na kraju svake
nalazi pričvršćena podvlaka, i to tako, da se
na nju još i sliedeća tračnica pričvrstiti može.
nadalje imadu te podvlake izmjenice jedna na
nutarnjoj, druga pako na vanjskoj strani, pričvršćene
nogu tračnice obuhvaćajuće ocielne
ploče h (Stahllaschen), koje ne samo da sudarnu
podvlaku (Stosswelle) spajaju sa tračnicom,
već takodjer i pojedine kolomaje medju
sobom.


Ploče te udešene su tako, da se tračnice
izpod njih lasno podvrći mogu.


Čvrstim prislonom tih ploča, na vrat
kolomaja, ne samo, da se postizava nepromjenljivo
čvrsta tračnica, već se pri tom
medju pojedinimi kolomajami, vazda i onaj




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 11     <-- 11 -->        PDF

u


prostor ostavljati može, koji eventualno horizoBtalno — manje vertikalno, gibanje
i raztezanje istib, omogućuje.
Kod premještivanja tračnica se ponajprije ona tračnica, koja se privući imade,
mora prignuti, a zatim se tek pod odnosnu ploču (Lasche) prijašnje tračnice podvuče!


Često biti ćemo prisiljeni, tračnice u manje većih zavojib smještati, u
koju svrbu tvorničar Dittrich jur gotove komade zavoja od 2 de 4 m. duljine,
sa polumjeri do 4 m. Bgotavlja.


Pojedini takav tračni dio (Geleisrabmen), 4 m. dug — sa 4 podvlake, od
kojih po jedna uviek u odaljenosti od 1 m. pričvršćena o tračnice, važe, kako
prema značaju i svrsi željeznice 40 do 70 kg.


-^^f" IC^


SI. 2. a.


Za da se svako doba na glavnu prugu bez smetanja takove, i nuzpruge


namjestiti mogu, služi t. z. krakasta tračnica (Kletterweiche) kako no nam ju


shka 2. predočuje, — Tračnica ta nješto je slabija na jednom kraju, a na
drugom kraju u savezu suđarajućim
dielom zakreta, slabiji taj dio polaže se
na glavnu tračnicu, tako da se kola tom
tračnicom te s njom spojenim dielom
zakreta, lasno na nuzprugu odpremati
mogu.
U slučaju, ako željeznička pruga,
koji javni put presjecati imade, to


SI 1. a. Bh 3. b.




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 12     <-- 12 -->        PDF

12 ^


postoje, za da bude jTuga prestupna., a podjodno i zaštićena od prekomjernoga
trošenja, posebni prenosai prelazi, kako no nam ih slika 3. predočuje.


Slika ta predočuje nam takov prolaz u duljini jednoga tračnoga preboja
(Geleisjoclies), na podvlakah pričvršćene su u smjeru duljine u jednakoj visini,
sa visinom sinja, jake mostnice, koje se s oba kraja prirezane, što je obzirom
na duljinu podviaka moguće. Prelaz se taj može na svakom mjevStu — po volji


— na ti^ačnici namje-
Troškovi iznašaju
po tekući metar ravne
pruge 3 marke 40 pfeniga,
kod zavoja pako
4 marke.


Kod kolah, po sustavu
Dittrichovu, kakova
nam ih slika 4.
predočuje, jesu kotači


i osovine iz ociela,
osne blazine su pomične,
noseć stalak na jakih
spiralnih perih.


h^


Stalak sastoji iz
jakih željeznih tramova,
koji su spojeni gornjom
željeznom pločom, te 2
okrajnima pločama, koje
su preko postranih tramića
svinute, podjedno u
mjesto sudarah (Pnffer)
služe. Na ovu stalku
onda lasno smještaju


spreme za tovarenje


gorivih drva, a isto tako


imade na njoj takodjer


i priprema za tovarenje


liesa i debala, u koju


svrhu na kolih posebni jaram.


Na kolih pričvršćeni zapor djeluje sam, a može se takodjer i rukom za


pirati,
Zapori, ležeći na kotačih, sačinjavaju zavor, a djeluju istodobno na sva


četiri kotača.
Oolnja staika kola važe 2 *). uz nosivost od 1000 do 2000 kg., stoje pako


pojedina kolca 200 maraka.




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 13
Sustav E. Dollberga u Berlina


Tračnice, kakove nam predočuje slika 5,, sastoje se iz besemerskoga
ociela, te su u IV2 vo. dugačkih prebojih, na jednom kraju jednom jedinom
in)pregniranom borovom sudarnom podvlakom (Stoss-Schwelle) spojene.


Ocielne tračnice smještene su u jakih oblučilih (Eippeneisen) iz kovanoga
željeza (a), koja su u podvlaku utisnuta; dainje pričvršćenje koloniaja biva kukama,
koje su na podvlaku vijkom (Scliraubenmutter) pričvršćene. Spajanje
pojedinih tračnica biva medjusobno prislanjanjem, odnosno provlačenjem timi
obluči pod rečene kuke. Za da se još bolje osjegura stalni razmak tračnica,
to su takove na podvlači protivnom kraju, spojene još i željeznom sponom. Isto
tako imade DoUberg kod svoga sustava još i posebne zakretne tračnice (Weichen),
koje omogućuju jednostavnim pritiskom kotača na posebnu željeznu pločicu
namještenu na samih tračnica, povoljno zakretanje pruge.


SI. 6. a.


Težina pojedinoga tračnoga preboja (Geleisrahmen) iznaša 30 kg. Ciena
iznaša po metar ravne pruge 4 marke, kod zavojah pako 4 marke 75 pfeniga.


Slika 6. predočuje nam kola ovoga sustava. Kotači
i osi su iz ociela, osne blazine gibive su, a na njih je
smješten stalak= Stalak taj načinjen je iz hrastovine, i to
iz dvijuh jakih četverobridnih tramova, koju su spojeni sa
tri zaobljena poprečna trania. Veće stalnosti radi, spojeni
su ti tramovi još željeznim! sponami. Spajanje drvnih
česti biva presumiti.


Sriednji tram (prečnjak) udešen je tako, da se na
njem može namjestiti jaram (Rungschammel) za shodno SI. 5. b.
natovarivanje liesa.


Želimo li prevažati gorivo drvo, to valja na svaka dva takova kolca pričvrstiti
veliku ploču iz drva, kakovu nam slika 7. predstavlja, tako da se tad
po 4 prostorna metra drva najedanput natovariti mogu




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 14     <-- 14 -->        PDF

u —


y ^´


raka,


sa ručnim zaporom 146 maraka, a automatičnim zaporom 135 maraka.
Sustav Friedlandera i Josefsohna


Kod takovih kolah namjesti
so onda posebni zapor,
C\idi si. 7.) — koji se ručkom
zatViU^iti dade.


Zapor taj (ijeluje medjutim
takodjer i samostalno —
u koliko se isti, kad konji
povuku kola — od kotacah
odmakne, kad pako kola niz
brdo teku — kako kad potiebno
— tim sto se stražnja
ky)la na prednja prislanjaju


— ;^aj>iia.
Dollberg konstruirao je
osim toga još i posebni lančani
zapor (Kettenbremse),
koji se kod strmine od 28´7o
upotrebio, pri čemu se dva
lanca, stranom na natovarena
kolapričvrstiše, s druge strane
pako i opet preko više valjka
nalazećih se u stalku od željeza,
koji se u tlu pričvrstio,
smjestiše.


Primjerenim tiskom posebne
poluge, na lanac i valjke


mogaše se brdna kretanja
kola niz brdo, po volji susprezati,
dapače i sasma zaustaviti.


Dolnja kola teže uz nosivost
od 1.500 kg. oko 2 q.,
te stoje bez zapora 110 ma


u Berlinu.


Tračni preboji imadu duljinu od 3 m., a načinjeni su po priležećem ob


liku slike 8.


Tračnice počivaju na trijuh drvenih pod vlaka, koje su u razmacih od
jednoga metra, kukastimi čavli, kojih glave obuhvaćaju nožnicu tračnice, raedjusobno
spojene.




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— IS
Sudari (Stossverbindung) spojeni
sn posebnim! željezi, kako no
nam ih slika a predočuje — koja
željeza od jednoga preboja u drugi
tako prelaze, da vazda obuhvaćaju
podnožje dvijuh sudarajućih se
kolomaja.


Za veće osiguranje običajno
je kod stalne tračnice sudar time
pojačati, da se posebnimi klinci L_
podvlake i kolomaje spajaju.


Kola nam predočuje sliedeća
slika 9., ista imadu osi i kotače
iz ociela. Osovine su nepomično
spojene sa kotači, usljed česa kod
vožnje na zavojih veće trvenje nastaje.


Zapor načinjen je po sustavu
vijka (Spindelbremse) bez kraja.


Jednostavnim pričvršćenjem
stalke, sa dvie Ijevće, ili namještenjem
željezne ploče, mogu se
kola ta prirediti za prevoz liesa,
odnosno u posliednjem slučaju za
prevoz gorivog drva.


Iztaknuti jest ovdje još i to,
da je kod ovih vrstih kola moguće
takođjer i više komada liesa najedanput
natovariti. Težina kola
iznaša 5 q. a ciena mu je 150
do 200 maraka.


Sustav Hinka Kahlera u
Gtistrovu.


Kolomaje, kako no nam ih
sliedeća slika 10. predočuje, nesudaraju
se pod pravim kutem,
već se srubljuju pod kutem —
tako da´ jedna kolomaja drugu
pokriva.




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 16 -
Preboji imadu duljinu od 2 metra, te imadu na kraju sudarnu podvlaku
iz jelovine, ira[)regniranu sa raztopinom zinkovog suličnika. Podvlake te imadu
duljinu od 800 mm., širinu od 150 mm. i debljinu od 50 mm. na drugom
kraju pako spojene su posebnom željeznom sponom.


Krajevi koloinaja počivaju samo na pol na podvlaki, imajuć sa svake strane,
prema vani zavinute okrajke (Laschen) (a). Pričvršćenje kolomaja na podvlake
biva posebnimi vijci — tako da se kolomaje nemogu podmicati. Za da se i
kod strmina osjegara nepomićnost kolomaja, imadu iste kod sudara posebne
pripreme, kojinii se upiraju na prije spomenutu sponu.


SJ


Tračnica stoji po metar ravnoea smipr!« ^f ^ r , ,


marke. ^ ^^^^ * ™^´^^«´ kod zakretah 4-5
Kola, kakova nam ih slika li. predočuje, sva su iz željeza
Uena posve iz željeza sgotovljenih t.iknvii. i i . ´




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 17     <-- 17 -->        PDF

; i´J


i[;J M


´5Ž,I"J!


Hir


Ili
/


1 i \i


mm


81. 10.


ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 18 —


Sustav Orensteia i Kopel u Berlinu.


^^^Ijuia pojedinoga tračnoga proboja iznaša 2 odnosno 1´5 metara-


Kolomaje, kakove nam sliedeća slika 12. predočuje, pričvršćene su na
ilhv^^ ^^^´^i^^ sudarnora podvlakom, vi impregnirane borovine, u duljini od 1 m .
´^^Ijini od 4 cm. sa 20 cm. širine: dočim su na drugom kraju spojene posebne-
^


»oui željeznom sponom.
Sudari konstruirani su posebnim načinom (a) i^ najboljega Ijevanoga žc


J^2^> u pričvršćeni su na kolomaji kao i podvlaki posebnimi vijci- S])ajanj


ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 19 ~
tračnice biva i ovdje jednostavnim podiuetavanjeni i j)ris]anjanjcui pojedinih
koloinaja.


Jedan metar tra&nice u okviru od 2 metra, zajedno sa 1´20 nn jakom
podvlakom stoji 3-8 marke. Jedan metar zakretne tračnice za normalni polumjer
od 10 metara, stoji 4´8 maraka.


Kola, koja nam slika 13. pobliže predočuje, sa^radjena su i/ želje/u.
imadu težinu od 135 klg., te stoje bez zapora 125 maraka


SI. 12.


Sustav Spaldinga u Jaimkovu (Pomeransko,


Tračnice nam predočuje slika 14. a. a jesu to t, z. Vi^uo!schiom.´u. iz
valjanoga ociela. Duljina pojedinih proboja iznaša 2 metra, uz žiriuu priif^e od
600 mm. Tračnice leže na karbolineumom impregniranih, borovih [todvlaka.
Podvlake (a) ove imadu duljinu od 780 mm., debljinu od -10 mm., a širinu od
150 mm. Kod svakoga sudara, do.azi osim toga još jedna podvlaka (/o kuja
imade samo širinu od 75 mm.


Spajanje kolomaja sa pođvlakam biva i posebnimi pločicanra (c) (Klejnmplattchen),
koje su pričvršćene vijci. Spoj pojedinih proboja označen je na slici
znakom d.




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 20
Spoj tračnica tako
je udešen, da se iste
moguprilagodititerainu.
Na sudarnoj podvlači
(Stos3-Schwelle) nalazi


se posebno željezo (e)
pričvršćeno, u svrhu


lagljega pripajanja
kolomaja, te čuvanja
podvlaka.


Spalding udesio je
osim toga svoje tračnice
tako, da mu je moguće
prugu s dva kraja istodobno
slagati.


Težina pojedinoga
tralnoga preboja iznaša
34 kg. Tekući metar
ravne tračnice stoji 4
marke, zaokruženi dielovi
tračnica pako po
preboj 5*4 do 6 maraka.


Što se tovarnih
kola tiče, tu su takova
po sustavu Dollberga —
slična onim po sustavu


Spaldinga. Spalding
imade t. z. universalna
kola (slika 15.) koja se
namještanjem raznolikih
stalka u najraznije
prometne svrhe
uspješno uporabljivati
mogu. Kotači su i osovine
iz ociela — te
čvrsto spojeni —- cime
kod vožnje na zakretih


veće trvenje nastaje. Okvir kola jest iz borovine, te ga je moći razmetati.


Osi nan^eštene su na gumiranili sudarih (a) (Gummibuffen).


Spaldingova kola popravio je nadsumar Hovel — u svrhe prevažanja
liesa. Svaka kola imadu zapor za vsva 4 kotača, te nosivost od L500 do


3.000 kilogr.


ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 21 —


Kola su vrlo lahko gradjena, tako da ili jedan radnik sam lasno iz tračnica
podići, prevaliii, to i opet smjestiti može, a mo/e ih lasno i nositi na
kraće distancije.


ftl. U. a.
Takova universalna kola stoje zajedno sa zaporom i stalkom 130 maraka.


Spaldingov sustav šumskih željeznica prokušan bje već u nadšumariji
Grimničkoj, gdje se sagradila
pruga od 6 kilometara
stalne i 9 kilometara
prenosne tračVJ
niče — te se ovim prometilom
jur kroz 2 god.
toli lies i građja, koli
i goiivo drvo do
Werbelinskoga jezera
izvaža.
Prije toga iznašahu
troškovi izvoza do Werbelinskog
jezera 1-5 do
2"5 maraka, od kada
se pako rečena željeznica
rabi, samo 0´G5
marke po kub. metar,
a nadati se je, da će
SI. U. b.
se ti troškovi još umanjiti,
dok se radnici
bolje uvježbaju.


Što se samoga namještanja tračnica tiče, to je običajno tamo, gdje se je
nadati duljoj porabi pruge, namjestiti stalnu tračnicu, prenosne se tračnica




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 22     <-- 22 -->        PDF

22 -"


i slučaja do slučaja — tako rekuć do svako


pako 0( .´aRoga pojedinoga stabla do.
TudjrijiK Za stalne pruge potrebno je stanovito planirenje tla ~ doči.n tai
´ \osi\i) kod naiDJeitanja prenosnib tračnica odpađa, ´ ´


Pi´ebok´l´´?´^´´´^^""´´´^ ^´^^^<´^ natovare dva čovjeka jedna kola m 12 tražnih
´ ´ ^^´ ^h doturaju tamo, gdje će uzsliediti ra^^granjenje glavne pru.c,




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 23 ~
pa dočiin onda jedan njih, jedan preboj za dnigiui s koia stovanije, te. kuko
već prema sustavu, jedan do drugog smješta, tura drugi kola uviek dalje po
netom složenih tračnica. PosaO; koji uz priličnu vještinu radnika dosta brzo
napreduje. Izravnanje pruge biva podmetanjem klipova. Samo natovarivanje
drva na kola biva raznoliko — jedan najobičajnijih načina, jest onaj pomoćju
vinte (Kastenwinde), kakovu nam slika 16. predočuje. Kod dizanja debala,
običajno je sa svakog kraja debla po jednu takovu vintu smjestiti.


>si le


Kod tovarenja treba 2 do 3 radnika — sam posao dizanja (lancem i
polugami) debala posve je jednostavan i sjeguran. Samo smještanje liesa, predočuje
nam slika 18. Tako natovarena kola, rivaju radnici onda do glavne pruge,
gdje se sastavlja vlak — sastojeći obično iz 10 takovih dvokolica.


Kretanje vlaka biva sa dva pripregnuta konja, od kojih jedan lievo,
drugi desno kraj pruge — đugimi lanci pripregnut. Tovar za dva konja iznaša.
obično 30 do 40 kub. metara drva.




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 24 —


Stovarlvanje debala biva na
drvodvoru, bud polugami, bud
vintami.


Zakljucujuć time ta razmatranja
0 šumarskih željeznica, nastojat
ćemo u sliedećem odgovoriti
još i na pitanje, pod kojimi uvjeti
li se gradnja takove šumarske
željeznice izplaćuje?


Ovdje jest doduše vrlo težko
naći obćeniti odgovor. — U glavnom
ipakj biti će tuj odlučujuće
sliedeće činjenice:


1.
Prikladni terain.
2.
Skupociena gradnja i uzdržavanje
šumskih puteva.
3.
Pomankanje vozara, uz nemogućnost
inake vrsti izvoza.
4-
Tamo, gdje je rajestna prodaja
minimalna, ili gdje je u obće
neima, te gdje se drvo na
svjetska tržišta dovažati mora.


5.
Tamo, gdje će se oveća drvna
gromađa — u na blizu stojećih
sjećinah sjeći.
6.
Gdje se drvo imade izvesti na
stanovito mjesto prodaje, ili
pako na mjesto od kuda se
onda drugim svjetskim prometilom
može dalje odpremati.
To su oni glavni uvjeti, pod
kojimi se uporaba takovih željeznica
bezuvjetno preporučuje.


Nu ne samo u nizinah i prigorju,
već i po planinskih krajevih,
kao što na pr. po položitih
strana dugoljastih dolina, visocina
ili nizina i tomu sliĆnom terainu,
mogu se takove željeznice uspješno


smjestiti. — Samo se sobom raedjutim razumjeva, da valja prije svega
dobro prosuditi i proračunati, na koliko se u obće izplaćuje takov izdatak ili ne




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 25 —


I kod nas se u Hrvatskoj — već od dulje vremena upotrebljuju t. z.
šumske (odnosno uzkotračnice) željeznice, u svihe i^^voza raznolikih šumskih
proizvoda — spomenuti ćemo primjerice ovdje samo one u Lepavini, Bešlincu,
Županju, Osredku i t. d. nu t. z. prenosni h šumskih željeznicah (Transportable
Waldeisenbahnen) gore navedenih sustava, u nas do danas još neznamo


— pa ipak bi se baš to prometilo — u mnogih slučajevih bezdvojbeno i kod
nas uspješno uporabiti dalo. Znajući potežkoće, kojimi je kod nas u obće izvoz
šumskih proizvoda, kao i gradnja inakih šumskih prometilah kao na pr. šumskih
puteva — skopčan, htjedosmo ovime prije svega svratiti pozornost odnosnih
interesenta na to najnovije šumsko prometilo, pa s toga i nazočni članak ovdje
u prevedu odtisnusmo. F. X. K.
U Zagrebu, koncem god. 1885.


Naše ribarstvo.


I.
Docim smo još g. 1884. u ovome listu´^ objelodanili „Nacrt osnove zakona
0 podignuću ribarstva u kopnih vodah u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji", saobćismo
podjedno prošle godine na strani 256. i sliedećih o. 1. „Nacrt osnove
novog zakona o ribolovu" kakov bi nedavno po austrijskoj vladi u život priveden.
Držeći nadalje, da nam netreba ovdje tek napose izticati važnost ribolova i
ribogojstva po svakoga šumara, te srodnost te nauke s naukom o lovu u obće,
a po tom donjekle i sa samom naukom o šumarstvu, kušat ćemo iztaknuti u
sliedećem koju obćenitu o stanju i razvoju ribarstvu u Hrvatskoj.


Ribarstvo lučimo u Hrvatskoj u obće, prije svega u ribarstvo morsko i
ribarstvo riečno.


Morsko ribarstvo naše već je od starine više samostalnim obrtom, te
znamenitim vrielom zaslužbe za Primorce, a žiteljstvu tamošnjem glavnu hranu
daje. Kako se ono medjutim nas šumara slabo tiče, to ćemo i o takovom samo
u kratko ovdje spomenuti, da naše Primorje od ulovljene ribe, koje se i slane,
kao lokarde, sardelje i tunine svake godine u inozemstvo šalju, godimice do 500.000
for. utrži. Liepa to doista svota, koja bi u boljih obstojnostih po ribarstvo nedvojbeno
još i znatnija biti mogla.**


Što se pako napose riečnoga ribarstva u Hrvatskoj tiče, to se takovo od
starine stranom smatraše regalnim pravom a stranom i opet bijaše svakomu
slobodno.


* Vidi: ,jgumarski list" god. 1884. svezak V.
** Ovdje upućujemo čitaoca na velezatiimivu razpravicu g. V. Novaka^ „Ribolov
u hrvatskom Primorju" u Nar. Nov. br. 126, od god. 1884.