DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 64 — Ove šume spadaju u red obće narodnih šuma. a smatraju se kao ogranak ili produženje Miročkih planinu. Granice se od joga Brzopalanačkom šumom kod sela Reke, od zapada Golubinjskom šumom u srezu porečkom, od sjevera Dunajem a od iztoka se svojimi ogranci spuštaju u Ključ ovoga sreza. Pi´otežu se više u pravcu od juga k sjeveru i u tom pravcu mogu imati u pravoj liniji oko 25, a u protivnom pravcu t. j . od iztoka k napadu 15—20 kilometara duljine i po tome ciela površina ovih šuma iznaša od prilike 4—500 kvadratnih kilometara ili 40—50.000 hektara, no u samoj stvari obće narodnih šuma neima ni približno toliko, kao što će se to niže pokazati. Čitav lanac ovih šuma izpresjecau je mnogimi visi, brežuljci i uzvišenimi ravnicami, koje su čas jednoj čas drugoj strani svieta više manje okrenute, pa se s toga samo obćenito može reći, da su ove šume ponajviše jugoiztocnoj strani svojim- položajem okrenute. Zemljište je ponajviše absolutno šumsko tlo, s tora ipak razlikom što je negdje jaćeg, negdje slabijeg — a po gdjegdje i bez svake kulturne zemlje, posve kamenito tlo. Formacija je većinom vapnenasto stenje, a ovdje ondje izbija na površinu čas u većem čas u manjem razmjeru i kristalično škriljasto stenje. Gora je u glavnom hrastova i bukova i to tako, da čas prevladjuje jedna čas druga, no u obće može se reći, da u svih otvorenijih, ravnijih i nižjih položajih prevladjuje hrastova šuma, u višjih i zatvorenijih položajih pako bukova. Osim hrasta i bukve ima jošte i mečije Ijeske, graba, jasena, briesta, klena, mleća javora (dosta riedko), lipe, tise (samo na krševih Štrpca), brekinje i drugog šumskog drveća i šiblja. Vegetacija je ove gore različna, tako je po ravnijih položajih odnosno na mjestih, gdje je malo dublji i jaci sloj kulturne zemlje, i porast gore jači i življi, na takvih je mjestih mahom odrasla i dominirajuća hrastova ili bukova gora; na protiv na vrletnih mjestih, mjestih suviše utrtih, sa plitkim ili bez sloja kulturne zemlje, tu je i vegetacija gore sporija, na takvih su mjestih u obće sva drva kržljava i kreknjava, na ovakovih mjestih, mjesto hrasta i bukve kao glavnog šumskog drveća, mahom dominira sitno drveće, kao sitni grab, lipa, crni jasen, dren, glog i drugo šiblje. Mečije se Ijeske može skoro svuda naći, nu ponajviše je ima u okolici „Strpca", na mjestu zvanom „Vrtača", i obično je debljine 30-4 0 centimetara u promjeru, ali je mnogo čobanima oštećena, jer se i ova za brst stoke, kao i svako drugo drveće, sjeće. Karakteristično je, da se lipa, javor, mleć i briest vrlo riedko mogu naći kao sasvim odrasla,-krupna, prava, čista i zdrava debla kao što se takova po Jastrebu \ drugih naših planina nalaze. Lipa, koja. je narf> čito od dunavske strane u smjesi sa drugim drvećon), predstavlja samo kreknjavu g()ru. Nu ni hrastova gora nedosfiše bog zna kakovu debljinu, jer je riedko naći preko 5U centimetara u priečniku debolo drvo, koje bi uz to bilo snosobno -mm |