DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 17 <-- 17 --> PDF |
~ Gr> — za gradju, no ponajviše je ima izmedju 30—40 cm. u prieCnfku debele i to tako liepa i prava stabki, da se od njih i po 20—25 met dugačkih greda izsjeći može. Bukove gore naprotiv ima i do jednog metra u priečniku debele, premda mjestimično i ova dosta kržljava. Iz ove obćenarodne nume ponajviše se sjeće hrastova — gorunova—gora za grede i merteke, a osim ove mnoga se gora osobito zimi i za brst koza zatire. Obće narodne šume, o kojih je ovdje govor, nalaze se u području sliedećih sela: rečke, grabovačke, bordeljske, tekijske, sinjske i nješto malo čeceračke obćine. U pogledu izvoza drva ponajravniji i ponajudesniji je kotar grabovački, a ponajvrletniji i ponajneudeKniji je kotar tekijske šume. U´živanjem ovih obćina, šutna je obćenarodna u ovome srezu tako oštećena i privatnim! zavati izprepletena, da će se grdje od ovoga još gdje u Srbiji težko naći. A ovo je postalo odtuda, što su sve spomenute obćine smatrale ovu šumu, kao svoju pravu svojinu, ili bolje rekši smatrale su ju kao pusto blago, pa su ju tako svake godine sjekle i dielile bez ikakvog reda i zakonitog puta. Sva dasadanja obližnja mjesta zauzimali su mahom starosjedioci, a na udaljenija mjesta svuda po obće narodnoj sumi naseljeni su stranci — došljaci iz drugih sela — i tako se nalazi onuda silesija njekakvih .Ungurijana", „Bufana". „Tančana", „Kriveljana", „Plavljana", „Gorniana" i t. d, koji sa svojom stokom na usamljenih salaših stalno po ovih šuma borave. Ovi su se naseljeniči sa salaši po svojoj volji po planini širili, ostavljajući za sobom mjesto šume golo polje, po tom su ovo prodavali drugome, a oni su opet drugo bolje zauzimali, i na taj su se način pojedini dužim obitavanjem u šumi i preprodavanjem iste osjegaravali i tapijama. Naročito su zauzimana sva bolje ravnija mjesta pod krupnom a osobito još i hrastovom goram, kao i ona mjesta koja su na medjah pojedinih obćina, jer su jedna od druge otimale, grabile i timi zavati, pravo svog kotara dokazivale. Osim toga naročito su dieljeni oni krajevi šuma koji se pored puteva i sa kojih su Kljucani t.j . one obćine koje, neimaju svoje šume, suhu goru nosile ili sirovu po dozvoli srezke oblasti sjekle. Pa šta više i ciganom je šuma dieljena. Obćina petrovoselska naseljena je od pre 30 godina sve iz samih doseljenih Crnogoraca i to usred obce narodne šume. Ovi Crnogorci, kojih sada ima oko 140 domova, pritežavahu u svojoj sobstvenosti razmjerno ponajravniji, gorom i })ašom najbogatiji dio planinske prostorije, koja se nalazi izmedju grabovačke, veliko-kamcničke, podvrške, sinske i tekijske šume u ovom i golubinske šume u porečkom srezu, i koja može imati u najmanju ruku na 7.500 hektara (po sadanjem popisu samo 4.24G hektara). U ovoj su prostoriji oni, t.j. Crnogorci, do danas jednom riečju svu šumu porazdielili, ostavivši samo Štrbački krš, na kojemu nemogu biti njive ni livade, niti ima tako krupne hrastove gore, na kome je dakle mjesto rodne zemlje 2 |