DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 70, 1
s toga, zakljufiujiić g. Jekić svoj izvještaj, iztlće još, da bi u interesu
šuma ondašnjega sreza neobhoduo nuždiio bilo:


1. Da se obćenarodna šuma valjano omedjaši.
2. Da se sa zavatima raščisti.
3. Da se postave dva čuvara kao pomoć državnom šumaru.
4. Da i državni šumar i svi čuvari šuma budu zakleti, i
5. Da se naprave potrebni stanovi za državnog šumara kao i čuvare suma.
Svršava pako sliedećom izjavom:
„Predstavljajući hrđjavo stanje ovdašnjih šuma, a donjekle i način, kako
da se to popravi, držim, da malo što bolje stoji i po drugih krajevih naših
šuma, i da je već sajzrielo mišljenje, kako kod vlade, tako i kod narodnog predstavništva,
da se jedared ozbiljno pregne na uredjenje našega do sada posve zanemarenoga
šumarstva.*


IL


Gradić Pirot i njegovo okružje, prečesto bje spominjano u netom svršenom
ratu. — Danas ćemo pako u sliedećem spomenuti, što o šumarstvu tamošnjega
kraja, u istom „Težaku" saobćio g. Svetislav M. Stojanović, popunjujuć
tako gori iztakuuto u pogledu stanja šumarstva u kraljevini Srbiji. Odnosni
članak glasi:


„Ova grana privredna, koja je tako reći sjedne strane neizcrpivi izvor za
namirenje najvažnijih ljudskih potreba, a s druge, obće dobro naroda i njegovoga
kulturnoga života, u ovom okrugu, morala je podleći surovosti, upravo ne
obrazovanosti Turaka, koji su doduše samo gledali da svoj duboki džep pune,
a da nikako nepomladjuju, neobzirući se na posljedice, da će nastati loše stanje
u svakom pogledu. To je njima deveta briga bila, da se staraju za šumarstvo
^ šume, u kojih cio sviet pored materijalne koristi što ju vuće, nalazi još i
uživanja; njima je glavno bilo, da ´se tamane, jer im je u mozgu više preovladala
bojazan, — no gornja blagodat šuma, — da će se po njih čuvati narušioci
državnog reda i poredka — hajduci, koji će im dosadjivati. Ta pomisao i bojazan
sasvim je opravdana; jer kad u državi, kao stoje Turska, nevlađa zakon,
no samovolja i bezgraničnost aga i spahija, onda na svaki način, šume u stvari
i služe kao utočište Ijudih, koji hoće tim putem da se osvete i da zadovolje
unutarnje humane osjećaje- S tog gledišta Turci su jako pazili, da se šume
nepodižn, pored toga pako, gdje je samo moguće, da se izvuče, izvlačili su i
upropašćivali nemilice, a o podmladku nisu ni sanjali, a kamo li pomišljali.


Primjera radi, da navedem jedno mjestance u okolici, upravo nad samim
selom V. Lukanje u srezu visočkom, sa južne strane, gdje se vidjeva jedno 70
komada cerića, koji po kakvoći 1 starosti svojoj pokazuju, da je tu nekada
morala biti grdna šuma. U stvari tako je i bilo. No Turci su ovu šumu pred
20 godina, radi podmirenja državnih potreba, a naime za stupove bv/^ojavne i
mostove iz3jekli. I od one grdne šume, samo je ostalo 70 stabala !