DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 24 <-- 24 --> PDF |
" 72 ~ jedino cieoe ovdašnji zemljodjelci za hranu stoke i prodaju, dakle više za materijalne dobiti ciene važnost; inače neimaju nikakvib drugih obzira, premda bi trebalo da imaju, jer im očigledan primjer pokazuje uticaj pošumljenih mjesta u pogledu odklanjanja poplave. Da to potvrdim ovim faktom. Selo Brlog u srezu visockom, leži u jednom uzkom prosjeku izmedju brda, od kojih je ono, pošav iz Ržane, s lieve strane pošumljeno mladom gorom, a ono s desne ne baš tako golo, ali tek riedkom šumaricom obraslo, i kiša, koja je padala 12. srpnja ove godine, pokazala je svu svoju silu i surovost, kad neima nikakovih smetnja na putu. Ter žalostno je bilo vidjeti, kako su njive žitne i kukuruzne s desne strane prošle. Tu je miilj, tu je kamenje, tu je oboreno i zaravnjeno žito sa zemljom, tu su kukuruzni strukovi oboreni, i najzad put kolski, na više mjestah i prevaljen i zatrpan kamenjem, a s Ijeve strane gdje šuma korjen zahvatila i podpuno obrasla, te gdje neima nikojih prophmka od sjećenja šume, — toga neima. Ovakovih očitih primjera ima sijaset u ovom okrugu. No docnije će se svakako pošumiti ova gola mjesta, samo ako održe seljaci zadatu rieč, da će koze zatirati. Osim ovog njihovog jednoglasnog dogovora i sporazumka, i obćina a i pojedina sela staju na put zatiranju šume, uz državne šumare, koji u vidu nieke vlasti zabranjuju tamanenje šume. 0 tome, da li seljaci zavataju ili prisvajaju t. z. državne šume, navodim, da takvih šuma ima sada njekollko, koje su prije kao svojina pojedinih okolnih seljana bile, ali su sada, koje svojevoljno, a koje silom oduzete i uredjene kao državne, odnosno obćenarodne. Tako su na pr. zavati, kojih ima 9—10, svi državni, a uzeti su silom od seljana kod oslobodjenja ovoga kraja. Služnosti u ovih šumah postoje sliedeće: 1. služnost neograničenog prava popaše; i 2. služnost sa neograničenim pravom na suha izpravljena ili oborena po zemlji drva. 1 ako su ove služnosti, ipak slabo mogu uticati na tamanenje šume; jer eksploitacije se tako ogromne ne vrše, a šuma je opet velika, te nikakve štete nečini, izuzimajući služnost na kupljenje drva, kod koje se obaraju drva, i onako po šumi leže obaljena ili nagnuta — nedosjećena, usljed čega podržavajuć se na susjednom drveću, i najmanji povjetarac u stanju je pod ovakvimi okolnostnii, da obori i ona drva, koja nisu sjećena. Eto to je jedina mana ove služnosti. Nikakvih velikih sjeća nije bilo, osim što po nieki odsjeće, te prema tome neima se ništa kazati. Drva služe u ovom kraju i zanatlijam, i za prodaju i za domaće potrebe. Zanatlije — kačari u selu Dojkincu sreza visočkog, i u selu Studenu sreza lužinčkog, sjeku šumu, i to prvi jelovinu, a drugi bukovinu ili hrastovinu za pravljenje bačva, plakarija, buradi, čuture i ostale domaće stvari za tečnosti. Drva za ogriev, ili ove stvari izradjene, donose radi prodaje ili u varoš pred berbu vinogradarsku, ili vinodjelci idu naročito do zanatlija u spomenutih mjestih, te plakarije i druge sudove naručuju i ovi izradjuju, inače se na okolišne trgove nikuda neiznose. |