DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 26 <-- 26 --> PDF |
i,-Wl%ltli:irJtiiiiTiiplnwiiiB| ^ u — to onda m vrhu i oko vrha, naprave ujekoliko rupa, koje nazivlju ,,ravinjkama´S i kada se gornja partija ispeče, zapuue one rupe, a otvore niže, i tako postepeoo rade, dok se nedodje do dna. Punjenje biva obično za 100 tovara, i peče se za jednu nedjelju računajući tu i noći. Za žeženje ugljena upotriebljuju ove vrsti šumskog drveća, cer, jasen, bukvu, Ijeskii i t. d, Medjutira od ovih vrstih opet najradje upotriebljuju cer, radi goriva, a za barut Ijeskovinu i jasenovinn. Jasenov ugljen vele da je najbolji. Prodaje se oka po 8 dinarskih para. Mnogo se drva troši takodjer i kod krečanja t. j . pečenja vapna, koje se ovuda u velike i prodaje radi proizvadja. Na 1000 oka kreča troše obično 4 kola drva. Najzad da navedem, da se jedino seljaci sela Rijevea zanimaju kopanjem biljke „Gorocviet" (salep), od čijeg korjena, koji izgleda kao formalni prstići, salepčije prave salep. Za vrieme turske vlade u ovom kraju, Rijevčani su liepe pare zaradjivali, prodavajući salep; jer im je onda slobodno bilo tumarati po livadama i planinah oko „sv. Nikole", te ga kopati; ali sada im je zabranjeno slobodno tumarenje po šumah, a privatni pritežaoci nedaju im da idu po livadah, te da ga kopaju, pošto se time livade kvare — riju. Ovom neprilikom učinjena im je velika nepravda, jer im je nemoguće da do zarade dodju, pošto sn kopali po 200 — 400 oka, a prodavali su oku po 4 dinara trgovcem, koji sa strane dohize naročito radi kupovanja salepa. Budućnost suma zagrebačke gore. Piše Josip EtiingePj kr. katastr. šumarski nadzornik. Zagrebačka gora uzdiže se od jugo-zapada t. j . od porezne obćine „Podsused "^ prema sjevero-iztoku do porezne obćine ^Planina" u duljini od preko 22 kilometra. Na njoj se iztiču pojedini prostrani vrhunci, svojimi čunjastimi glavicama; najviša joj. je točka „Sljeme" (sa 1035 m. n. m. v.) južna strana gore spušta se polagano prema Zagrebu i savskoj nizini, dočim sjeverna prema Zagorju leži. Gledora na visinu ne nalazimo u toj gori duboko urezanih jaraka, iz kojih bi se strmi briegovi uzdizali- Gora obiluje izvori, čineć prema godišnjoj dobi sad veće sad manje potoke, koji često i do bujica narasti mogu. Šumsko tlo sačinjava u obće crnica zemlja, mjestimice pjeskovita, gnjila s naslagom lišća, a dolazi i kamenita gnjila, dočim je podloga većim djelom škriljavac a mjestimice vapnenac i bjelutak; u samih dolovih pojavljuju se crni škriljevci, brusilovci, (koji su mjestimice osobito puni) te zlatu uahčne rude, pinta i željezne pakovine. Od nalazećih se vrstih drveća najpretežnija je bukva, mjestimice na vrhuncih opaziti je jelu i omoriku, koje će ipak po mome mnienju biti tuj |