DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 75 — . ´ valjda odgojene, u koliko jini tuj mjesto od prirode nije. Nalazimo zatim hrast brdujak, od više forma s bukvom i drugim drvljem u smjesi; gdje gdje opaziti je i cera, manje dolazi grab, crni jasen, javor, klen, lipa, topola, divlja kruška i jabuka, u jarcih briest i jalša. Na samom južnom podnožju gore najpretežniji je pitomi kesten, na okrajeili šuma pako na vapnenastom tlu opaža se i hrast medunac takodjer od više forma; a amo tamo nalazimo i tisovinu, ali žalibože kržljavoga uzrasta, jer se odveć sjeće, pa ipak kako mi pripovjedaše, bila je prije 30 godina u toj gori tisa prilično razplodjena, te ojakih stabala, koja su međjutim seljaci izsjekli prodavajuć drvo zagrebačkim tokarom, koji ju rabiše za pravljenje slavina za burad. Od grmlja dolaze osobito ljeska, zatim dren, crljena zova, zanovjet, kurkovina, trnjina, svibovina, pasjakovina, hudika, ´ trušljikovina, glog, likovac, smreka ili borovica, malina i m. d., u obće zagrebačka gora je obilna raznovrstnim biljem, te po tom za svakog bilinara vrlo zanimiva. Na južnoj strani gore zauzimlju šume ukupnu površinu od kojih 16.000 ralih. Od te površine spadaju oveći kompleksi na veleposjednike i to grofa Kulmera, Julija pl. Jellačića, Petra pl. Junkovića, G. viteza Pongratza, nadbiskupiji zagrebačkoj, na obćinu grada Zagreba, prečastui kaptol zagrebački i t. d., većinom ipak nrbarnim obćinam Vrabče, Gračani, Marknšcvac, Vidovec, Gučerje, Planina, Kasina te pojedinim maloposjednikom; Što se gospodarstvenih odnošaja tih šuma tiče, to nalazimo i ovdje one pojave kao i drugdje kod nas, da se dosada sjeklo bez ikakva pređhodna sustava, tako da se nemože kazati, ni da se je šumarilo na visoku, a neima ni čistih i pravih sitnih šuma, ni šuma središnjeg uzgoja, u obće vidjaju se sve tri vrsti uzgoja spojena. U zadnje doba opaža se ipak bar kod veleposjednika njeko šumsko gospodarenje; dočim obćine sveudilj još zaostaju. Unovčenje drva iz gore uzprkos blizine grada Zagreba svakako je još tegotno, pošto se izvozni putevi u tako primitivnom stanju nalaze, da jedan metrički hvat bukovog ogrievnog drva, u Zagreb stavljen, stoji 11 —13for. t. j isto koliko i ono drvo od drugdje dovezeno. Pitamo li se, koja vrst drveća se osobito preporučuje na južnom prigorju zagrebačke gore uzgajati, to se po mome mnienju gledom na,položaj i klimatične ođnošaje nemože mimoići kestenj, kojega je i sama priroda u toj gori udomila, gdje dobro raste i napreduje, ma sve da se dosad malo nanj gledalo, dapače može se reći, da se sve više zanemaruje; pa ipak bi baš to drvo svu pomnju i njegu tamošnjih šumara i posjednika zaslužilo, u koliko se ne samo brzo razplodjuje, već i zato, što nam kesteni stalan i siguran prihod daju.* Kraj povoljnih odno-šaja, za razplod pitoma kestena, držim svakako u inte r esu pos j ednika šum a, da u mjesto dosadan jeg uzgoja visoke i sitne šume tamo, gdje je položaj za kesten prikladan, „središnjo-šumski uzgoj" uvedu, pridržavajući pri tom Vidi: „šumarski list" g. 1881. strana 36—4:2, Članak ^^Gojimo pitomi kesten". |