DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 76 — 2a t. ž. pričuvna stabla, koja kod središnjo-šurnskog uzgoja visoku šumu sačinjavaju, samo kestenovi u u, gdje se pako već uebi nalazila, da ju presade i razmjerno na površini razdiele, pri čem bi dovoljno bilo, da se na jednoj rali samo 16 stabala ostavi, odnosno na 100 hvt jedno stablo, koje bi se onda po volji razgraniti moglo (što kesten.na prostom i rado čini), te od kojih bi se onda moglo očekivati, da če i obilnim plodom radjati. Ostalo drveće imalo bi se kao sitna šuma u kratkoj obhodnji gospodariti, nu i tuj bi se kestenu prednost imala dati medju ostalim drvećem, pošto kesten i iz panja snažne izdanke tjera. Kestenovo drvo snažno je i žilavo, u^ima se rado za gradju, ono daje jake obruče za burad, kolje za vinograde, a moći ga je uviek unovčiti, pošto se vinogradi u svoj okolici gore goje; glavnu korist davale bi te šume ipak svojim cjenim i koristnim plodom. Uzmimo, da se od navedene štimske površine od 16.000 ralih na južnoj strani gore samo 3000 ralih pod uzgoj srednje kestenove šnme uzme, te da bismo na jednoj rali samo IG kestenovih stabala odgojili, tim bi imali na opredieljenoj površini ukupno već 48.000 kestena. Iz izkustva se znade, da kestenovo stablo već prije 20 godina staj´osti počima plodom radjati, može se dakle uzeti, da će u 30-godišnjoj dobi jedno stablo uzgojeno na prostoru središnje šume bar ^/4 mjerova kestena dati moći, tako da bi već u toj dobi na rečenoj površini od 3000 nili dobivalo se do 12.000 mjerova kestena; dočim je 50—60 god. stablo kadro i preko jedan mjerov, a u 80—100 godišnjoj dobi i dva mjerova kestena dati. Pošto nadaije Icesten kao i hrast starost od više stoljeća postići može n/, oi´ijaški uzrast, te pošto još i onda kad je u srcu šupalj ratlja jdodoin, to si svatko sam lasno može predočiti, koliko bi se hijjada mjerova kestena moglo godimice na odmjerenoj površini polučiti. Osim spomenutih, imade kesten još i to dobro svojstvo, da cvate tekar početkom mjeseca lipnja, te se dakle netreba bojati, da će mu mraz u cvietu naškoditi, a zato i radja svake godine. Od kestenove se šume dakie možemo nadati stalnom prihodu, te bi tim i posjednici šuma u toj gori godimice veći prihod od ploda imali^ nego li će imati od godišnjeg prirasta gojenjem šuma samo na drvo, a i seljačtvo u okolici imalo bi privrede, pobiranjem kestena, kojim bi se trgovina u veliko oživotvoriti mogla, kao što je na pr. ona u Istri sa lovranskim kestenom, kojeg ima u Budišinom dolu nješto preko 3000 kestenovih stabala, koja liep dohodak donose, a lovranski kesten prodaje se u cielom Primorju, vozi se i u Trst, Gradac, P>eč i drugamo, pa bi tako mogao i kesten iz zagrebačke gore glasovit postati, pošto nigdje u Hrvatskoj takove sgode za razplod kestena ueima, gdje isti baš krasno već i od naravi napreduje. Da plod kestena što plemenitiji a po tom i vriedniji bude, moglo bi se iz sjemena u sjemeništu uzgojiti Djladi kesteni, pa onda talijanskimi maruni kalaraieti, sto s\´e nebi moglo mnogo stajati, pa napokon da i stoji, bolje da se kesten za razplod odgaja i na njeg troši, nego što se danas troši za sadnju jele, ariša i drugog drveća, kojemu od prirode tamo nije mjesta. Osim kestena pako valjalo bi po mom osvjedočenju, kad se već hoće saditi, u gori uz visoku bukovu šumu gojiti |