DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 77 —, i lipa u smjesi. Lipa može imati u budućnosti veću vrieđnost odkada u Zagrebu postoji obrtna škola %\\ rezbariju, koja će se sve više i više siriti te koja za svoju porabu obično lipovo drvo troši. Nade je dakle, da će se u buduće lipovina tražiti, koje u šumah hrvatskih za obrt nalazimo malo, jer se na njenu njegu dosad malo gledalo. Svakako pako valja, da prije svega sadimo i gojimo onakovo drveće, kojemu je već i priroda to mjesto za razplod odabrala te koje nam uz to obećaje već u uajbližjoj budućnosti posjednikom najveću novćnnu korist pružati. Te vrsti drveća pako jesu, u nazočnom slučaju kestena donjekle i lipa. Šumarsko-trgovačka razmatranja. ^ I. Kao što smo lanjske godine na ovom mjestu lista redovito donašali razne trgovačke crtice, odnoseće se na dnevno stanje naše šumske trgovine i šumarske proizvodnje, tako ćemo i ove godine u interesu stvari odnosna razmatranja nastaviti — bude li nam u to ime naročito pripomoć naših velevriednih družtvenih su član ova — a u prvom redu naših šumskih trgovaca, u kojih interesu prije svega nazočne razprave zapodjenusmo. Štititi po mogućnosti interese hrvatskih šumskih producenta ~ kao i šumo-posjednika — biti će nam pri tom glavni cilj, a baš s toga se nadamo i svestranoj podpori. Zaštita ta pako još je i tim nuždnija, što se u posliedoje doba našlo silu stranih listova, koji nam, šireć često netemeljite i krive viesti 0 naših šumarsko-trgovačkih odnošajih i stanju šumarske trgovine, dosta štete nanašaju. Počimajuć ovime opet ta razmatranja, n.istojati ćemo odmah u sliedećem svratiti pozornost odnosnih interesenta — na jednu onih nevolja naše štnnske trgovine i pi´ođukcije, oko odstranjenja koje, bismo u obćem interesa niorali svi t. j . i mi šumari, a i naši šumski trgovci, svoj>;ki nastojati, a ta je nevolja. naš dosadanji način unovčivanja bukovih šuma, kao i način unovčivanja bukovih dfižica i tavoleta. Mi smo u tom pogledu, jur posliednje godine iztaknuli u o. L nazore jednoga šumara,´-´´* sada ćemo pako u sliedećem saobćiti u istom predmeta stanovište naših domoljubnih producenta t. j . solidnih šumskih trgovaca. Poznato je, kako je u posliednje doba po Hrvatskoj a donjekle već i po Bosnoj preuzelo izradjivanje bukovih šuma, za bukove dužice i tavolete, te su toga radi, — kako to i u ovome listu već iztaknusmo — sagradjene na raznih * Uporaba ovdje sadržanU^ podataka -— bez navoda vriela ~ zabranjuje se. Urednietvo. ** Vidi: ,,Šumarski list" g. 1885. strana 304—305. članak: ^^0 šumskih prodaja u obćej a napose i o prodaja sa naknadnom premjerbom´\ |
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 30 <-- 30 --> PDF |
´ — 78 — injesiili (na pr- Bistra, Moslavina, Lokve, Lobor i t. d.) po dotičnih šumo posjednicih ili poduzetnicih, i to dosta velikim troškom pilane, koje će tu robu u velike proizvadjati, i s toga držimo da neće biti s gorega ako u slieđećem, koju obćenitu o toj vrsti trgovine — s osobitim obzirom na stanje tržišta na Ilieci — istaknemo. Prije svega moramo i ^; t a k n u t i, da su tržišta u a š a s a d a bukovom diigom dovoljno obskrbljena, dapače bojati se u naj blii^Je doba i prenatrpa n ja — s druge strane pako i opet neima trgovine (tražbe) ni iz Francezke, i s toga za sad bar samo oni trgovci imadu izgled svojoj robi namaknuti prodaju, koji ju jur unapred prodaše, jer na samoj Kieci, taj par ma baš uz nikoju oienu nije moći naći kupca, kako vele radi prevelike zalihe, koja sada već nadmašuje jednogodišnju potrebu. Ovu činjenicu preporučujemo prije svega na uvaženje odnosnim krugovom. Još je nadalje jedna obstojnost, na koju nam je ovom prilikom naročito upozoriti odnosne interesente, a naročito i štiiTioposjednike naše, koji kan da još sveudilj neznaju, da se danas već i bukove diižice u trgovini plaćaju i trže polag debljine i širine, Neznajući za tu obstojnost šumo-posjednici, odnosno neuvažujući istu, oni ne samo što polag danas u nas još običajnog načina unovčenja bukovih šuma samim sebi silne materijalne štete nanašaju, nu tim neznanjem nanaša se velika šteta i producentom — trgovcem. Tako je na pr. danas na Kieci ciena, za normalnu bukovu diigu od 78—80 cm. duljine, 10—15 cm. širine i debljine od 1 cm., ako se na debljinu nepolaže važnost, po 100 komada 28—30 for., dočim ista vrst dtiga, uz uvjet da dti>^ice nesmiju biti tanje 10—12 mm. = 1 cm. za 1000 komada imade cienu od 36—38 for. dakle za 257*> veću vriednost! Svakako razlika, koja sigurno svu pažnju producenta kao i šumoposjeđnika kod prodaje bukovine zaslužuje. Gori rečena prekomjerna proizvodnja, ponajviše jest posliedica t. z. prodaje uz certifikaciju gotove robe, odnosno što se kod nas još sveudilj običaje bnkova šuma unovčivati tako, da producent (trgovac) nekupuje drvo na panju, već gotovu robu, u našem slučaju bukove diižice, nz stanovitu taksu. Taksa ta pako, i negleđeć na to, da šumoposjerinici — do sada bar — još neznadoše razliku, koja u cieni dužica gledeć na debljinu — kako to gori spomenuto — u trgovini postoji, obično je tako malena, da mnoge trgovce namami, da se u tu špekulaciju još sveudilj upuštaju i uzprkos gori rečenih nepovoljnih trgovinskih ođnošaja. Te bi već i obzirom na to bilo skrajnje vrieme, da se nmjesto đosadanjeg načina unovčenja bukovih šuma ~ na temelju premjerbe gotove robe, odnosno takse po izradjenoj robi, takodjer i kod imovnih obćina a i ostalih šumskih veleposjednika uvede, kako to od strane državne šumske uprave jur veći učinjeno, prodaja bukovine po kub. metar u neizradjenom stanju. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 79 ~ Prijatelj, koji nam rečene činjenice javlja, tuži se nadalje naročito i na vlastelinske uprave u M. (Slavoniju) i L. (Hrvatska), koje prodavajuč upravo razsipnim načinom pošto poto svoje bukove šume, omogućile stanovitim produ centom, odnosno dostalcem tih šuma, tako jeftinu i)roizvodnju, odnosno proiz vodnju tolikog množtva bukovih dužica, da isti sad cielu tu važnu trgovinu za dugo pokvariše. Isto tako, da se i u Bosni sgadja. Rečena gospoštija M da je prodala, devastirajuć upravo svoje bukove šume, stanovitim špekulantom uz taksu od 5 for. po 1000 komada izradjenih điižica! Ti poduzetnici pako sami kane još ove godine uz tu cienu do 4,000.000 komada takovih diižica producirati. Slični odnošaji nadalje, da postoje i u pogledu trgovine sa bukovinu tavoleti, kojim ciene takodjer već neće moći potrajati, kako to žalibože već i sada opažati. Što se samih ciena za tavolete i testone tiče, spomenuti je, da se tavoleti na Rieci plaćaju i to prima roba „uso Mesina" sa 11 do ir 5 for., secundo roba pako sa 7 do 7*5 for. po 100 komada. Testoni pako plaćaju se: oni 1 qualitate (^^l^a cm. široki i 2´20 m. dugi) sa 25 for. po 100 komada, oni 2. qualitate C´^^-io cm. široki i 2-20 m. dugi) sa 15 for., oni 1. qualitate (´7-4 cm. široki i 2*20 m. dugi) sa 15 for., oni 2. qualitate (^7-* ^^^´ široki i 2*20 m, dugi) pako sa 7´5 for. po 100 komada ab Pueka. Testoni „uso Genua" pako plaćaju se na Rieci^ oni po ´^^jsa cm. široki po lOO komada, kod 1. quaMtate po 14—15 for., kod 2 qualitate pako po 8´5—9 for., oni ^7^* cm. široke, kod 1. qualitate sa 8 — 8-5 for., kod 2. qualitate pako sa 4*5—5 for, po 100 komada. Za „subbie" koje se danas već i impregnirane traže, dosta su povoljne ciene, a dobila roba imade sigurnu prodju. Mi ovo spomenusmo naročito, zato da šamoposjednike upozorimo, da se čuvaju prodaja bukovih šuma pošto poto, pa da šume te radje još pričuvaju koje vrierae, jer te nizke ciene nemogu već dugo potrajati, a tad će i u trgovini bukovom robom nastati normalniji i zdraviji odnošaji. Prelazeć na razmatranje o b ć e g stanja trgovine h r a s t o v i n o m iztaknuti nam je na prvom mjestu, veliko poduzeće što no ga sa ruskom vladom sklopilo znamenito družtvo šumskih trgovaca i poduzetnika pod vodstvom poznate trgovačke kuće P. C. Gotz et Comp. iz Beča. Družtvo to preuzelo je na više godina eks ploitaciju državnih hrastovih šuma u Ka ukazu, u svrhe proizvodnje diažica kao i raznolike laktovine a naročito t. z. vainscotsa. Na posao, da je i s naših strana jnr tamo otišlo više stotina dugara. Poduzeće diže ogromne pilane uz vlastite željezničke pruge i t. d. Pošto se pako u novije doba s onimi krajevi jur vrlo živahna trgovina petroleomom otvorila, to su prometni odnošaji već toli povoljni, da se j e bo |
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 32 <-- 32 --> PDF |
. _ 80 ~ jati, da će za dvie do tri godine te šume vrlo ozbiljno konku rirati našim slavonskim hrastikom, osobito ako se obistini, da hrasto vina tili kaukazkih žurna, a pogledu tehničkih svojstva malo ;^aostaje zti našom, Obće stanje trgovine francezkimi dužicami kao i hrasto vom i^-radjom, kan da još sveudilj jenja, i to be;? svakoga vidlji voga i pravoga uzroka, tako nara javljaju, da se taj par u samoj Marsiliji, nndja lu´astova gradja uz bezcienu od G5 franka po ster! U pogledu u posliednje doba sklopljenih prodaja dužica spomena je vriedna jedino prodaja tvrđke Hartl, koja je oko 530.000 dtiga (gradiške robe) uz cienu od 203 fon po hiljadu i rabat od 5, 10 i 30, za 30, 24 i 18 palaca dugačku robu, prodala. Kao što lanjske godine, traže se i ove godine ponajviše diižice velikih dimenzija, a naročito 110 ra. dugačke. Dostavu brodogradjevnog liesa za c. kr. mornaricu, dostao je o. g. mjernik Tholfi iz Trsta. — Potrebna, se gradja imade namaknuti iz naše Podravine. ^to se trgovine željezničkimi podvlakami tiče, to je spomenuti, da je tvrdka G-. iz Siska, đostala dostavu podvlaka za dalmatinske željezničke pruge, (2-40 m, dugačke, 15 cm. visoke i 25 cm- široke podvlake) uz cienu od 2 tor. 12 nvč. ab Spljet ili Šibenik! — Karakteristike radi pako spominjemo, da je odmah sliedeča ponuda tvrdke A. B. iz Zagreba glasila na 2 for. 50 nč. po komad. Uz još nepovoljnije uvjete, prodala je kako čujemo gospoštija daruvarska društvu južne željeznice 140.000 komada bukovih podvlaka iz svojih šun^.a. Ciena ugovorena je sa 70 nove. po komad, duž pruge Barč-Daruvar! Uz ovakove viesti čovjeku se nehotice namiče i ovdje opet jnr gore spomermto pitanje, nije li uzrokom da naše inače toli izvrstnih kakvoća i svojstva drvo u neizradjenom stanju, još sveudilj toli nizku cienu imade, osim u žalostnih prometnih odnošajih još i devastacija i pravo razsipanje šumske imovine stanovitih šumoposjeđnika? Mimogređce nam ostaje još iztaknuti, da nam iz pouzdane strane javljaju, da za g. 1886. za Grčke željeznice nikojih naručba za podvlake izčekivati neirnamo, dočim je njeka zagrebačka tvrdka dostala lifrovanje stanovite količine podvlaka za Francezku. Konačno pako da spomenemo još koju i u pogledu prometa s francezkimi di^ižicami tečajem g. 1885. Godine 1885. izvezlo se ukupno u Borđeaux 19,032.223 komada, u Cette 21,600.436, u Marselj 5,069.976, u St Nazare 398.026, u Rochfort 170.382, u Algier 750.907, u Italiju 1,817.735, u Englezku 1,406.876, u Španjolsku i Portugal 340.227 u Grčku 12.671, u Tursku 9.540, a u Aziju 33,477, Sveukupno se potom izvezlo 50,739.076 komada, i to 10,590.527 komada preko Trsta, a 40,148.549 komada preko Rieke, Izvezlo se dakle te godine ukupno za 4,895.761 komada više no g. 1884. Zagreb, 19. siečnja. |