DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 30     <-- 30 -->        PDF

´ — 78 —


injesiili (na pr- Bistra, Moslavina, Lokve, Lobor i t. d.) po dotičnih šumo


posjednicih ili poduzetnicih, i to dosta velikim troškom pilane, koje će tu robu


u velike proizvadjati, i s toga držimo da neće biti s gorega ako u slieđećem,


koju obćenitu o toj vrsti trgovine — s osobitim obzirom na stanje tržišta na


Ilieci — istaknemo.


Prije svega moramo i ^; t a k n u t i, da su tržišta u a š a s a d a


bukovom diigom dovoljno obskrbljena, dapače bojati se u naj


blii^Je doba i prenatrpa n ja — s druge strane pako i opet neima trgovine


(tražbe) ni iz Francezke, i s toga za sad bar samo oni trgovci imadu izgled


svojoj robi namaknuti prodaju, koji ju jur unapred prodaše, jer na samoj Kieci,


taj par ma baš uz nikoju oienu nije moći naći kupca, kako vele


radi prevelike zalihe, koja sada već nadmašuje jednogodišnju potrebu.


Ovu činjenicu preporučujemo prije svega na uvaženje odnosnim krugovom.


Još je nadalje jedna obstojnost, na koju nam je ovom prilikom naročito
upozoriti odnosne interesente, a naročito i štiiTioposjednike naše, koji kan da
još sveudilj neznaju, da se danas već i bukove diižice u trgovini
plaćaju i trže polag debljine i širine,


Neznajući za tu obstojnost šumo-posjednici, odnosno neuvažujući istu, oni
ne samo što polag danas u nas još običajnog načina unovčenja bukovih šuma
samim sebi silne materijalne štete nanašaju, nu tim neznanjem nanaša se
velika šteta i producentom — trgovcem.


Tako je na pr. danas na Kieci ciena, za normalnu bukovu
diigu od 78—80 cm. duljine, 10—15 cm. širine i debljine od 1 cm.,
ako se na debljinu nepolaže važnost, po 100 komada 28—30 for.,
dočim ista vrst dtiga, uz uvjet da dti>^ice nesmiju biti tanje
10—12 mm. = 1 cm. za 1000 komada imade cienu od 36—38 for.
dakle za 257*> veću vriednost!


Svakako razlika, koja sigurno svu pažnju producenta kao i šumoposjeđnika
kod prodaje bukovine zaslužuje.


Gori rečena prekomjerna proizvodnja, ponajviše jest posliedica t. z. prodaje
uz certifikaciju gotove robe, odnosno što se kod nas još sveudilj običaje
bnkova šuma unovčivati tako, da producent (trgovac) nekupuje drvo na panju,
već gotovu robu, u našem slučaju bukove diižice, nz stanovitu taksu.


Taksa ta pako, i negleđeć na to, da šumoposjerinici — do sada bar —
još neznadoše razliku, koja u cieni dužica gledeć na debljinu — kako to gori
spomenuto — u trgovini postoji, obično je tako malena, da mnoge trgovce
namami, da se u tu špekulaciju još sveudilj upuštaju i uzprkos gori rečenih
nepovoljnih trgovinskih ođnošaja.


Te bi već i obzirom na to bilo skrajnje vrieme, da se nmjesto đosadanjeg
načina unovčenja bukovih šuma ~ na temelju premjerbe gotove robe, odnosno
takse po izradjenoj robi, takodjer i kod imovnih obćina a i ostalih šumskih
veleposjednika uvede, kako to od strane državne šumske uprave jur veći učinjeno,
prodaja bukovine po kub. metar u neizradjenom stanju.