DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 9 <-- 9 --> PDF |
. — 57 tlom računati. Ta nepovoljna proiniena tla sastoji se stranom u omo6varenjn, stranom u korovu, koji golu sježinu odmah pokrije. Predpostaviv, da se u mladoj branjevini postavšoj (bud umjetnim načinom) bud samooplodom ipak ponešto hrastika nalazi,´ pa ako je ta zabrana postala od visoke šume, kako ju pod II.) opisasmo, naime, da je tlo i hrastu i jasenu jednako pocuduo, — ouda ćemo pogibelj od tih hrastića ukloniti, ako oko njih u okrug na metar široko jasenovinu izsjećemo. Potiče li usuprot branjevina od visoke šume opisane pod brojem III.) gdje tlo poradi vlage više jasenu nego li hrastu prija, tu ćemo morati na suših nijestih table od 3—6 kvadratna metra pročistiti, te ib bud žirom zasijati, bud jednogodišnjimi hrastovirai sadnicami posaditi. U onih branjevinah napokon, gdje niti samooplodom nije mogao nijedan hrastić korjena zahvatiti, tu će nam biti sav trud, da podignemo hrastovu šumu, uzaludan; tu je narav uložila svoj veto! koji glasi: Niesam mu dala pogodnosti obstanka, dakle nemože ni obstati! Još jedna o plodomjeru.^ Piše M. Radošević, šumarnik. P. n. g. Kraljeviću, kr. županijskom nadšumaru, dugujem odavna odgovor, na izrečenu po njemu osudu glede mog plodomjera, opisanom u „Šumar, listu´´ svezku VI. g. 1884-, pošto je pako ova zavlaka nekrivnjom mojom uzsiiedila, neka me g. kritičar, izvoli izpričati. Primjetba, da se je stroj ovaj prije svega na pretix^s strukovnačkoj stolici podnieti imao, razbija se već time, kad mu odvraćam, da sam isti stroj još god. 1878/9. glavnoj skupštini šumarskog družtva, obdržavanoj u Belovaru, predočio — nu kao što obično, tako i ovaj put, i ova misao valjda što u Beču ih možebiti u „Auseu^ potekla nije, neprobudi dovoljne pozornosti u našoj šumarskoj publici — hvala budi dakle bar u tom g. kritičaru, što se je bar on toga stroja domislio. Kada se sjetim, kako se je žir i šiška cjenila u bivšoj vojnoj Krajini po opisu u članku; „Moje službovanje u vojnoj Krajini", gdje je beritener, umjesto ffionoclea, nategnuo čuturu spram ^ršiki hrasta i povikao svom fersteni: „i uz ove naočale neima žira i šiške" — ili kad bi i današnje procjenitelje u vojnoj Krajini na uporabu ovog stroja pozvao — težko da mi se za novotariju ovu gorko osvetili nebi. Ili zar to možda neproizlazi iz toga, što su jesenašnje dražbe na 3—400"/» procjenu nadbijale, negledeć na to, da ima i takovih, koje su i višje bile? Muka je to svakako velika, dosadašnji komoditet procjena zamjeniti poslom, gdje se misliti mora za da se šumarski procjenitelj 400^7« differencijom ^´ Vidi: j,Šuraart^ki list" III. svez., g. 1885,, strana 125 — 1^^8. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 10 <-- 10 --> PDF |
rttglu nekvrgne, kako to žalibože na sramotu struke naše i danas još prečesto u nas biva. Neću da time kažem, da je i način procjene, kakovi nam g. Kraljević predlaže, ovim ravan — on bo predlaže^ da se neka ili sav plod na pokusnoj ploH istrese ili tek onda cjeni, kada je sav na žemlji — jer je doista istina, da bi to još najsigumiji postupak bio, nu žalibože taj se nigdje nerabi, a niti se upotriebiti može, a to stoga ne, što upravni odnošaji žahtievaju, da se procjena prije svrši, nego li je plod opao i tako nam bar po mom sudu nepreostane ino, već da optiku u pripomoć uzmemo. Nijedan stroj, bio ma koje vrsti, nije matematično točno izradjea, i tako ma koji mu drago rezultat polučili, u svrhe mjerničke ili procjenbene, i to, najizvrstnijim strojem, opet nam nije zajamčen matematično točni uspjeh — jer gdje je stolar, koji će redalo samo 1 metar dugo geometricno ravno izraditi? gdje je na jedan resultat kod 2 mjernika a kod istog stroja podpuno suglasan bio? a tko može uztvrđiti, da su resultati u naravi kod procjene drvne gromade polučeni formulom Koniga ili Presslera matematično jednaki? nitko! A tko sumnja o tom. da je resultat kockovine u naravi polučen temeljem formule Simpsona jednak umišljenoj matematičnoj olini? i opet nitko. — A zar nije na papiru istina, da je k = p.v ili kockovina (k) jednaka ploštini (p) pomnoženoj sa punoćom visine (v)? pa ipak koji će šumar pogoditi kod klupiranja matematični promjer, a tko matematičnu visinu punoće (v), koja je k jednaka: ~-, opet nitko. A zar se uza sve to ipak kod praktičnih radnja nije usvojila i formula Koniga i Presslera ? a istim načinom i svi raznoliki optički ili geodetički strojevi? Stereometrija pi^eđpostavlja samo pravilna matematična truplja, dočim su drvne tjelesine u naravi tako nepravilne, da si ih samo velikirai vježbami u pravilnom obliku umišljati možemo. — Podajmo promjerku tobože šumskom trgovcu u nepravilnoj sastojini, trgovcu koji se tehničkimi naukami bavio nije, nu koji si zato ipak uobražava, jer je od bačvara ili makljara do milionara došao, da nad njegovom okularnora ocjenom drvne mase, nepogriešivije metode procjene neima — pa mjerite tada sami, istom tom promjerkom, pa da vidimo, hoće li se resultati slagati, akoprem se služiste oba istom promjerkom? A kako bi se i mogli složiti dok radiste na temelju nesuglasnih podloga i ocjene ~ ma sve da i jest na pr. istom formulom resultat potražen. , Toliko sam držao miraogredno spomenuti, samo zato, da gg. čitatelje sjetim onoga, što narod izrazuje poslovicom: „nije za gusku sieno" a spomenuo sam to i zato, da nezaboravimo, da ništa na ovom svietu usavršeno nije; pa zašto da nebi i ja tada i koji prigovor p. n. g. Kraljeviću dopustio. Nu kritizovati je svakako laglje, nego stvarati, pa kada bih na umu imao one kritike, koje je svaki stroj prije, nego li je u praksu uveden, proživio, bio bi šutiti morao, nu pošto na pol puta stati neobičajem, eto me i dalje. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 59 — ´ Ako i jest istina, da slika krošnje upada eliptično, dakle do 40*7o kod 1 metr. promjera različno od slike okruga, te ako i jest plašt iste sliko sferičan, to ipak uzprkos svega toga moj stroj omogućuje najtočniju procjenu ploda; jer kao što je moguće površje kruglje proračunati, tako je siguro moguće proračunati i za sferično površje elipse površinu. -— Tko pako hoće, može si i redukcijom pomoći, a napokon može si i leću u eliptičnoj formi izraditi dati — nu sve je ovo samo nuzgredno, a glavno je bilo i ostati će, da se procienitelj uz konstantne faktore kretati ima, da mu je plod vidljiv a s toga i moguće procjeniti. Svi ostali prigovori pako neosnovani su, što nam je najbolje 2-godišnja praksa i radnja strojem dokazala. Tako nam na pr. nigdje nedodje više od 60 bukvica a ni više od 40 kitnjakova ili lužnjakova žira na motrilište, a komu se hoće, može si kraj toga lasno vlasuljom motrilište u quadrante porazdjeliti, te tako posao brojenja olahkoti. Tim navodom nehtjedoh medjutim kazati, da smo kadri ovim strojem matematični resultat polučiti — nu da se pri tom postupku šumar blamaži izvrći nemože, kakovu jur spomenuh, zato jamčim sliedećom ponudom: „Tko točnije ocularno procjeni, brže i jeftinije žir na visokoj hrastovoj šumi kitnjaka ili lužnjaka u jeseni g. 1886. od jednog ovo vlastelinskog šumarskoga vježbenika, koji će cjeniti pomoćju plodomjera, dajem mu nagradu sastojeću se u lovačkom oružju vriednu 100 for., uz uvjet, da je odrasla sastojina normalne visine posavskih ili podravskih šuma." „Odliikuotom imati će 3 višja šumarska činovnika izreći, a birati će ove obadve stranke — a tko se natjecati želi, neka se pravodobno meni javi I*´ Pa da vidimo onda. Ovo bio bi put najkraće i najeklantantnije riešitbe, pa ću se ja medjuto pobrinuti, da stroj, ako gdje i manjkav, u svoju svrhu popravim, a veleštovanom gospodinu kritičaru ostavljam uz to slobodno i žir potresati — samo opažam da će pri tom zdrav na vrhuncu krošnje, sav pod listom ostati, a samo šupljiv će popadati, kojega i moj način procjene bez da ga stresati dajem, čas pred dražbom uračunava, al tom razlikom, da mene stresanje ništa nestoji. Dalnja polemika zadala bi suvišna piskarenja, kojoj se samo praktičnim resultatom izbjeći može, a ako me tada g. kritičar nadvlada, to ću kapitulirati i potražiti svoj spas u nauki kod spomenutoga šiačkoga svinjara. Na koncu pako moram žaliti, što je gos. kritičar teoretičnim manisanjem prije počeo, nu što je plodomjer u naravi i vidio, a kamo li uporabio. U Kutjevu 1. siečnja 1886. |