DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 123 — na visoke obhodnje goje; zatim što su lovačke puške danas izvrstnije, i negledeć na to da se uz to i mnoge druge sprave za lovljenje šljuka rabe, a napokon i to što danas svagdje više lovaca imade, nego ih prije bijaše. U Zagrebu, početkom veljače 1886. J. Ettinger. Šumski prekršaji u šumali područja I. banske imovne obćine. Razpravlja Vinko Benak nadšumar. Pitanje, da li i u koliko će naše imovne obćine biti iz dopitanih im šuma doista kadre potrajno podmirivati godišnje potrebe ovlaštenika na gorivom kao i gradjevnom drvu, sigurno se već mnogomu nas ma i nehotice nametnulo. Razmišljavajući i ja o tome, došao sam do njekih stalnih zaključaka, o kojih ću nižje razpravljati, a naročito me pako na to ponuka činjenica sve to većma preotimajućega oštećivanja šuma. I. banska imovna obćina posjeduje ukupno 2-5222.„^ jutara šumišta. Samo razvrstaiije ovoga posjeda pako predočuje nam sliedeća skrižaljka A. Skrižaljka A. Gospodara t V e n e j e d i n i ( e ovršina u jutrih po lG00n» P ´5° obrasla sasto. inom neobras a kao OJ o Naziv šume ! ^ O od 40 preko <^ ^ ci C c33 = O OJ do 40 o do 80 80 ne5 t» s čistine t^ C o plodno O bl3 fi br . m ´ godišnjom g 1 80 950 716.03 124.3« 12.79 8.37 861.55 715.89 Pogledić 2 80 1.493 812.40 336.(;4 — 30.09 9.81 1.188.94 997.,58 Malagora 3 80 1.138 930.38 141.24 — 45.71 14..58 1.131.91 795 25 Drum 4 100 1.549 499.(12 339.12 88.55 25.73 14.15 967.17 783.17 Mokrički lug ´ 100 9.56 691.10 87.63 220.70 21.,59 16.28 1,036.30 856.61 Šašnica 120 1.708 936.58 352.73 266.93 242.40 30.44 1.829.0S 1.218.14 Pokule « 7 100 1.591 328.8.1 860.77 314.32 157.37 10.13 1.171.43 816.01 Vinica i 8 80 820 386.30 225.90 27.33 9C2 64-i..55 509.24 Kobiljača ´ — 9 100 1.245 882.00 209.27 — 185.82 10.06 1.287.15 914.98 Branjenica — jlO 80 1.142 1.028.8B 127.73 80.00 24.24 1.260.83 1.067.04 Um 11 80 1.201 725.51 184.57 145.35 0 80 10.33 1.016.56 716.83 Bukovaglava 12 120 2.228 626.19 53.89 745.99 74.55 15.68 1.515.30 1.095.43 Trepča 18 100 1.690 790.63 157.05 333.62 1.32 8.85 1.292 07 1.094.79 Jurinabrda 14 40 224 425.36 — — 3.58 2.86 431.79 389.60 Debelakosa 15 100 1.777 .305.30 443.75 381.68 20.88 9.91 1.161.48 858.22 Petrovagora IG 40 541 520.14 34.26 6.84 561.24 405.49 Orlov. Topuske kose — — 17 40 28U 770.36 ~ — .57.13 17.17 844,6(; 624.81 Šašava 18 — — 186.88 — — 752.67 18.13 957 68 89.12 Prolom 19 100 1..378 203.34 4.96 708.90 33 99 2.29 953.48 666.53 Omerovac 20 fiO 403 515.75 77.80 158.19 179.60 8.01 939.35 647.39 Bojna 21 100 714 C3G.28 449.00 232.38 928.91 30.0« 2.276.66 967..52 Vješala 22 100 2.()7(i 1.402.21 85.56 337.67 36.38 27.05 1.888.87 1.616.03 Angjolinakosa 1 Uku pno 25.109 14.319.05 3.712.53 3.934.38 2.952 93 303.26 26.222.05 17.746.70 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 124 — Ova nam skrižaljka kaže, da nam gori rečeno ukupno šumište od 25.222,g5 jutara predočuje u istinu normalno obraslu šumsku površinu od 17.746.7„ jutara, uz proračunani godišnji etat od 25.109 m*. Sama potrajna i tekuća godišnja potreba pako proračunana je na 101.118 m^, naime 5244 m^ gradjevnoga i 95874 m^ gorivoga drva. Prema izkazom skrižaljke A. pako daje nam zbiljni godišnji etat samo 4100 m^ gradjevnoga a 21009 m^ gorivoga drva, pokazuje se dakle već i sada potrošni godišnji manjak od 1144 m´ gradjevnoga i 74 865 m^ gorivoga drva. Ovaj se manjak ipak danas bar njekim dielom pokriva, i to stranom drvom iz privatnih šuma, stranom sječom drvlja nahodećeg se po pašnjacih, obćinskih grmacih i šikarah, a stranom opet — i to većim dielom — nedozvoljenim prisvajanjem drva iz obližnjih državnih šuma, kao i onih I. i II. banske imovne obćine, ostatak potrebe pako ostaje u obće nepodmiren. Činjenici se toj ipak neimamo ni najmanje čuditi, sjetimo li se samo, kako je u svoje doba kod izlučenja, odnosno razdiobe šuma, potreba proračunana na popriek, uz osnov normalnih odnošaja, kojim ipak bar ovdje jedva traga nalazimo, dapače u koliko i postojahu, mi se od njih sve to više udaljujemo. Koliko pako uz takove odnošaje vriedi sve ma i kako točno proračunavanje, mislim da netrebam još i dalje razglabati. Računajući pako, dolazimo do žalostnoga zaključka, da današnji, zbiljnim odnošajem odgovarajući godišnji etat nemože ovdje podmirivati normalnu potrebu, pa ipak uza sve to ovdašnji seljak — i danas po šumah gazdari — bez cilja i mjere — po volji. Posljedice toga predočuju nam pako ponajbolje one silne goljeti i čistine, koje imovna danas već posjeduje. U ovom okružju imade nadalje danas već sela (i to u području obćine Maje i Kraljevčani) kojih žiteljstvo, u obće već svoje drvne pripadnosti iz imovinskih šuma I. banske imovne podmirivati nemože, jer su sve onuda se nahodeće šume, u pravom smislu rieči već izkrčene. Što se pako čini stimi krčevinami? — pitati će tkogod, zašto se nepošume, zagaje i t. d. ? — Nut, imovna je obćina doista kušala primjereno razpoloživim sredstvom, pošumiti te goljeti, odnosno bar dio istih, a to se i sada još radi, — no koji uspjeh — dok je žir, koji se je danas na jednoj površini zasadio — drugo jutro već bio izrovan ili malo kasnije preoran, a površje žitom zasijano! Uz takove žalostne odnošaje i činjenice pako, svaki se trud izjalovljuje, i pretvara jedino u suhoparne pritužbe. Istina je, takovi se izgrednici kazne, nu koja odtuda hasna, dok pretrpiv kazan Jovo — tjera isti zanat na novo. A zašto? zato jer je ovdašnji narod, naročito onaj na kordunu stanujući, posvema zaljenio, a usljed toga svoje zemlje do zla Boga zanemario, tako da mu danas već za ništa nisu, i s toga ih je zapustio, baciv se na krčenje svježega šumskoga tla, nastavlja svoj nesretno zamišljeni i ubitačni zanat. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 125 — Vrlo karakteristična jest nadalje bezdvojbeno činjenica, da je ovoj imovnoj obćini glavno sredstvo, kojim udešuje pošumljivanje svojih goljeti, uporaba šumskih štetočinaca, kod šumsko uzgojenih radnja, uz obračun šumskih odšteta! Kako uza sve to, taj posao, uz takove sile i materijal napreduje, može si svaki šumar najbolje sam prosuditi. Ovakov je posao vrlo kukavan, a uspjeh malo ne nikoji. Ovdje još je gorje i s toga, što se žiteljstvo nalogom i pozivom dragovoljno neodazivlje, pa i kako će — kad nije vično ni kod kuće raditi. Ono je voljno imovnoj obćini uz obračun raditi samo tako dugo, dok mu je za Ijedjih ovrhovoditelj, čim se ovaj udalji, to i ono svaki dalnji rad napusti. — Kako dakle u ovakovih okolnostih popravljati još i ono, što su drugi sasagriešili davno prije nas? Ovo je kratka karakteristika ovdješnjega seljačtva, naročito onoga stanujućega na kordunu — u pogledu šumsko-gospodarstvenom. Uz ovako nenormalne odnošaje pako, naravno je, da je i sama potreba na gorivom kao i gradjevnom drvu, kao i dobava istoga, isto tako neuredna, jer kako već prije iztaknuto, naš si seljak u prvom redu nabavlja drvo po svojoj uvidjavnosti tamo, gdje mu je to najbližje i najsgodnije, a pri tom ljubi naročito mladje sastojine, jer nije vičan mučiti se razbijanjem staroga i omašnoga drvlja, njemu je i lašnje i radje posjeći mladicu, koju i na ramenu kući dopremiti može, činjenica koja je ponj´ tim važnija, dok mu tegleća marva i ovako i onako manjka, ili bar kržljava i slaba za oveći trh. Ovo je pako velika nevolja po ovdašnje šumare, te jedan najhitnijih razloga, nazadovanju ovdašnjih branjevina i mladjih sastojina, pa ipak baš ove pretežni dio šuma I. banske imovine zapremaju. Krivo bi ipak sudio onaj, koji misli da se tomu zlu neuznastoji na kraj stati. — To se čini, nu žalibože bez pravoga uspjeha. Poslu odučeni seljak nemari za kaznu, niti se je boji, on ide poput sliepca šumu haračiti, a bude li kažnjen, to jedva što je kaznu pretrpio, eto ga i opet odmah u šteti. — Od toga se odvratiti neda, niti je obranbeno osoblje tomu na put stati doraslo, dapače ono ovdje upravo nemoćno, jer ne samo da je takov štetočinac od svoje namjere neodkloniv, no on je i oporan a i pripravan na svako nedjelo Kušalo se je i sa oružnici, nebi li se puk zastrašio, to je doduše hasnilo bar na čas, nu što oružnici nemogu da samo imovnoj služe, i to tim manje, što ih ovuda i onako dosti malo imade. Samo razpravljanje šumskih prekršaja biva, kako to rado iztičemo, od nadležne strane dovoljnom brzinom, a isto tako se i šumske odštete, već tečajem poldruge godine, rek bi nemilosrdno ućeruju, nu koja hasna, dok odštete te ne samo što nejenjaju, no dapače one se još sveudilj umnažaju. Kako jur prije napomenuto, kriva je tomu svakako donjekle baš ta okolnost, što imovna obćina u razmerju prema pravoužitničkoj potrebi, premaleni šumski kompleks posjeduje, a i onaj, što ga posjeduje, nije po svom položaju najsgodniji, a pravoužitnik sam i opet neće, da svoje potrebe na drvu podmiri iz |
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 32 <-- 32 --> PDF |
126 — opredieljenih udaljenijih sječina, k cerau mu u ostalom uz to obično manjkaju 1 tegleca marha kao i potrebne radne sile, orudje i sprave. Uzmemo li uz to u račun još i prirodjenu lienost ovdašnjega puka, kako da se onda čudimo opisanim žalostnim odnošajem. ., ^f,°^"° J^´ ´^^ . postupmka,_koji m nedozvoljava, pozivu se oglušivše štetočine iz ogluhe osudjivati, a dati ih uvjek kad bi to nuždno bilo, predvadjati po oružnicih, takodjer neide kraj ovako i onako prevelike obterećenosti tih organa. - To pako ne samo da donjekle ide u prilog štetočincem, no ono i obranbenom osoblju zadaje mnogo jada, a još više prouzročuje uzaludne dangube, a uz to imovnoj obcini jos 1 novih troškova za lugarske zamjenike. Dalnji uzrok preotimanja šumskih prekršaja leži u okolnosti, što danomice raste broj onih štetočinaca, koji već tako rekuć ništa neposjeduju, te baš od tih šumskih šteta i kradja životare, neimajuć pako ništa svoga, oni se neboje ni prijave, jer sama kazan zatvora doista ih se slabo već dojimlje Sto se nadalje samih kazna tiče, to su takove prema bitnosti i važnosti same stvari, kao i gledom na žalostne posljedice samih ošteta, svakako preblage, a tomu 1 opet valja tražiti uzrok u samom postupniku. Politička oblast n. pr. ovdje obdržava svaki tjedan po jedan dan razprave o šumskih prekršajih uzimajuć pri tom obično 60-100 štetočinaca u razpravu. Stavimo sada, da od ovih bude samo njih 60 popriečno osudjeno, osim na platež odštete i troška, jos 1 na kazan zatvora od više dana, što bi bar kod priupadnika - a ti su ovdje u ogromnoj većini - svakako biti moralo, to bi za slučaj, da se taj postupak pravilno od tjedna na tjedan prenaša, odnosno obavlja, valjalo doista za smještenje tolikih uznika političkoj oblasti dati posebnu kaznionu. Ako 1 je pako ta kazan zatvora samo kratkotrajna, kao što i obično jest. to je takova uz ovdje vladajuće odnošaje bezplodna i po osudjenoga neosjetljiva, niti može urodit, žudjenim plodom. Kazan zatvora u novčanu globu pretvoriti takodjer neima smisla, jer su imućtveni odnošaji tih štetočinaca, kako je to jur iztaknuto gon, u pravilu takovi, da bi takove globe bile neutjerive, i tako se uz dosadanji postupnik doista neimamo nadati, da će se ovuda bar broj šumskih prekršaja tako brzo ograničiti. Uz ove odnošaje nadalje koje čudo, ako si stanoviti dio ovdašnjega žitelistva sredstvom šumskih šteta nastoji podmirivati svakdanje potrebe na soli, svjetlu, obući, dapače i sam kruh ! Prodaja gorivoga drva u Glini i Petrinji, uz trgovinu d&gom u Sisku, tomu su glavno nutkalo. To trgovanje diigom n. pr. preotelo je naročito u okolišju Petrovegore vec na toliko mah, da oni, koji, buduć siromašni i propali, neimajuci teglece 1 vozne marhe, preuzeše zadaću same kradje hrastova i izradbe duge, posjedmke vozova pako zapade dužnost, izvoza i prodaje te robe i nabave živeža (naročito kukuruze) iz dobivenoga utržka, - i tako ovdje složno „nika ruku pere", a šuma propada u tutanj. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 127 Tu pako naravno da ide najveći dio krivnje one bezdušne trgovce i trgovčiće, koji taj posao provadjaju. Za da se pako tome na put stane, valjalo bi baš proti tim trgovcem najstrožje mjere poprimiti, jer su baš oni, koji narod na te kradje zavadjaju. Skladišta takova morala bi se često i iznenada pregledavati, a svaka pronadjena nepodobština najosjetljivije kazniti. Samo bezobzirnim i strogim postupkom moglo bi se nješto učiniti, jer samim konfisciranjem robe u seljaka i njegovim kažnjenjem neda se, kako je to mnogostranim izkustvom dokazano, ništa polučiti, jer naš će seljak taj posao uzprkos svega toga sve dotle nastavljati, dokle goder bude nalazio kupaca za svoju robu. Veliko je zlo pri tome jošte i ta okolnost, što ti kradljivci — diigari — jedva i jednu petinu hrastove gradje izrade, dočim ostalo ostave poništeno u šumi, tako, da je tim haranjem u samoj okolici Petrovegore tako rekuć nestalo hrašća, negledeć na to, da seljak za hrast, za koji bi imovna obćina od trgovca bila mogla dobiti po 30 i više forintih, jedva 5—6 for. utrži, a uz to se pri tom šumskom odštetom zadužio i svoje šume u tudju korist poništio! Prepriečiti tu trgovinu najstrožijim proganjanjem onakovih trgovaca, koji takovu pokradjenu robu kupuju, jedino je sredstvo, da se tomu zlu na kraj stane, dočim je današnji nadzor te trgovine, koja se , mimogredce budi rečeno, obično noćju sklapa i obavlja, svakako skroz manjkav. Kao što se odrasle šume uništuju silovitom sječom i kradjoui, tako se mlade branjevine i opet oštećuju popašom. Pošto je tim oštetam ipak znatno laglje u trag i na kraj doći, a pošto i ovdašnje žiteljstvo dosta siromašno na stoki, to su i tim prouzročene oštete manje pogibeljne po samu bit i buduć nost ovdašnjih šuma. Sliedeća skrižaljka B. pokazuje nam stanje šumskih prekršaja u šumah I. banske imovne obćine od njezinoga osnutka pa sve do konca g. 1885. Skrižaljka B. S u mskih šteta bijaše slučajeva utjerana u vrieđnosti dosudjeno u Opazka u godini priod tuda svota odšteta od raz-vrieđnosti od javljeno pravljeno for. 1 nv. for. ! nv. for. nv. 1874. _ } 4.374 15.782 27 4.374 11.425 19 35 1875. 1876. 4.215 15.180 42 6 327 03 1 3.564 10.917 07 1877. 2.453 9.398 73 4.368 73 1878. 6.078 14.345 23 4.439 10.362 67 3.733 87 1879. 2.963 11.652 99 5 335 6.969 46 2.221 34 1880. 5.932 13.666 71 4.116 8.432 27 2.739 74 1881. 7.217 14.940 33 4.477 8.299 34 4.840 89 1882. 7.252 18 881 89 3.275 6.761 31 2.862 60 1883. 9.485 25.508 16 3.559 6.720 51 1,198 86 1 1 1884. 7.277 21.076 91 7.957 17.829 13 10.380 36 1885. 8.414 18.960 79 7.685 16.420 16 10.881 45 Ukupno 65.660 179.384 35 1 48.660 103.137 01 1 49.679 87 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 128 — Ta nam skrižaljka najjasnije dokazuje, da šumske štete ovdje godimice preotimlju mah. Nevalja pri tom zaboraviti i na to, da i uz najbolje obranbeno osoblje ipak dosta znatni postotak počinjenih ošteta ostaje zabašuren, pa ipak se eno popriečno godimice 5471 slučaj sbio i prijavio. Odbivši jur razpravijane prijave od ukupnoga broja prijava, to vidimo, da je još sveudilj ostalo koncem prošle godine stranom po političkih oblastih nerazpravljeno (a stranom opet imovna obćina odpućena na put redovite parbe) ukupno 1700 slučajeva. Glavni razlog, s kojega bi imovna obćina na put redovite parbe odpućena, bijaše nastupivša zagoda. Veliki dio izkazanih slučajeva posta bezpredmetnim usljed uzsliedivše smrti obsudjenoga, nepoznatoga boravka krivca ili svjedoka, nepovoljnih imućtvenih odnošaja obsudjenoga itd., čime i opet imovna obćina dosta štetuje. Držim, da sam time dosta obširno predočio stanje šumskih prekršaja ovoga područja, pa ću se sad konačno na kratko obazrieti samo još i na pitanje, kako da se tomu nesretnomu haračenju šuma na put stane? U tom pogledu razvio je tek nedavno „Gospodarski list" u broju 1. od 5. siečnja t. g. svoje nazore u članku: „Pitanje o plotovih." — Pisac navadja, kako nam vidljivo propadaju šume, a zamjenjuju ih pustoši i goljeti, dokazujuć podjedno zle posljedice, koje odtuda po narodno gospodarstvo naše prije ili posije nastati moraju, te dolazi do zaključka, da bi se tomu zlu dalo na put stati obukom i kaznom. Što se kazni tiče, kakova je danas uporabljiva (odkako su dokinute batine Op. ur.), to sam čvrsto uvjeren, da ista ovdje (u I. banskom okružju) pomoći neće. Obuka mogla bi možda više pomoći, nu pita se sada, tko da ju izvadja i kako; na to pitanje pako imale bi nam odgovoriti podružničke, županijske, odnosno okružne skupštine. S moje strane pako još dodajem, da bi kao dalnji uztuk protiva preotimanju šumskih šteta valjalo prije svega pravoužitnike i puk u obće stranom priučiti a i prisiliti na veću štednju goriva, a po mogućnosti i uporabu kamenog ugljena, a nadalje pako uznastojati i oko toga, da se tamo, gdje etat imovinskih šuma nedotiće za pokriće zbiljnih potreba na drvu, takovo nabavi iz drugih strana, a konačno valjalo bi i oko toga uznastojati iz svijuh sila, da se narod već jedared okani zlosretne dosadanje prekomjerne popaše po šuma, za da se lati umnoga i racijonalnoga uzgoja stoke, uzgojem krme, siena itd., te valjanoga obdieljavanja težatne zemlje i podržavanja njene proizvodne snage — gnojenjem — jer radin, te u ratarstvu napredan narod, neće sigurno biti zatornikom šuma. U Glini, koncem siečnja 1886. |