DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 185 —


zakladnih šuma ter pruža liepih i vrlo pouSnih podataka za Šumarsku statistiku.
Povrh toga sastavljeno je to djelo osobito pomno i pi´Cglcdno, te se svakomu strukovujaku,
koji se želi upoznati sa oduošaji odnosno razvojem cislajtauske Šum. uprave, najtoplije
preporučiti može. Nemožemo odoljeti želji, da uaše čitatelje neupoznamo barem s bitnim
sadržajem toga djela, a tu želju smatramo opravdanom s razloga, da si svaki već
uuapried može stvoriti sud o gradivu, kojim se bavi rečeno djelo.


Sadržaj, koji je ponajviše tabelarno obradjen, ter 487 strana broji, jest sliedeei:


I. Odsjek. Stanje vlastniČtva državnih i nakladnih dobara, ua promjene istoga
imeiiito
prodajom,
IL Odsjek. Arealni odnoŠaji :
1, Obseg i površina prema kulturnoj razvrstbi.


2. Razmjer površina prema prostoru zemaljskom.
8. Pučanstvo i količina stoke u području državnih i zakladnih dobara.
III. Odsjek. Oduošaji stojbine isastojiuah, zasnuvanje i uzgoj sastojina i služnosti:
1, Položaj, vode, tlo i podneblje.
2. Vrsti drveća.
8. Vrsti šum. gospodarenja i obhodnje. ,.
4. Bitak dobnih razreda.
5. Zasnovanje i uzgoj sastojina.
.
B. Služnosti i ini obterečujući odnošaji, njihovo uredjenje i odkup istih, ´
IV. Odsjek. Sumi škodljivi dogodjaji:
1. Smetajući napadaji od Ijudih.
2. Oštećenje po zareznicih.
3. Elementarne nepogode.
Ovi odsjeci razstavljaju se u obeeniti dio, zatim na pododsjeke, koji ae bave
svakom pojedinom pokrajinom (druge pole austr.- ugar. monarkije) napose.
Pisac djela polučio je podpuno svrhu, koju je istomu namjenio, naime svrhu,
da se u Šumarskoj publici razbistre, odnosno odklone razna mnienja i pojmovi o
stanju šum. uprave u cislajtaniji, koji su se do sada krivo shvaćali sbog pomanjkanja
valjane monografije državnih i zakladnih šuma sastavljene na temelju oficijoznih
podataka.


Dodati nam je joŠ, da dotične mfipe^ koje su vrlo ukusno tiskane brzotiskom


c. kr. geografičkog zavoda u BeČu — u mjerilu 1 : 7 5000, predočuju jasno ne samo raznimi
bojami označeni obseg pojedinih Šum. upravnih kotara, već i prostorno razdicljenje^
koje je poprimljeno prigodom provedbe uredjenja šum. gospodarstva. F—eh.
Poučno putovanje. „Gospodarski list" donaša u br. 5. i sliedećih o. g. medju
inim članak: ^^Poučno putovanje slušatelja II. i III. šumarskoga tečaja pod vodstvom
profesora šumarske struke Dragutina Hlave (od 2G. svibnja do 9. lipnja god. 1885.)
na budapeštansku izložbu i u Slavoniju".


Šumsko-redarstvene viesti.


Ubojica lugara Žilica. Due 19. i 20. veljače vodjena bi kod kr, sudbenoga
stola u Ogulinu konačna razprava proCiva Mili i Aleksi Lončaru iz Skaltča, koji dne


1. listopada 1885. baš groznim rračinom usmrtile kr. lugara JF´ranju Žilica u gumi
Javornici. Ubojice osudjeni su na doživotnu robiju.
Izprebijani lugar. Moj drug T. T—ć, Čuvar sreza „Sašno-Jasinje´´ broj 48. II.
(šumarije brodske imovne obćlne), prolazeći ove zime pod večer svojim srezom, začuje
lupanje i sjeČu^ a odputiv se prema mjestu odkuda je buka dolazila, naidje na 4 Čovjeka,
sjekućih hrast. Cim ga zlotvori opaze» pograbi jedan njih kolac te udri po lugarevoj
glavi, da ga odmah oblila krv, izlupav ga pošteno, oteše mu pušku, na što im ujekako




ŠUMARSKI LIST 4/1886 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 186 —


ute6e. Nu jedva on nagnuo bježati, eto za njim buke i vike, pucaj, ubij lopova i t, d.
Zlotvori ga htjedoše vlastitom puškom usmrtiti, koja ipak na veliku njegovu sreću prazna
bila. I tako prijan T—ć samo svojoj nemarnosti život zahvaliti imade. —´ Vrhu učina
podnesena je prijava sudu. J. Popovih.


Šumska parnica pred kr. sudb. stolom u Zemunu. Nedavno provedena bje
kod kr. sudbenoga stola u Zemunu parnica, koja i obću pozornost šumara zaslažuje,
j<5r joj je bio predmet velika šum. kradja, koja je počinjena na štetu šum. erara, odnosno
investicionalne zaklade, u iznosu od 3941 for. 97 nvč.


Obtuženi su: Eadoslav Šimunović rodom i prebivalištem u Sidu, 37 god.
star, grč.-iztočne vjere, neoženjen, trgovac, jedan put sbog zločina prevare počinjene
nepovlastnom sječom hrastovih stabala i krivotvorenjem čekića kr. šum. ureda, kažnjen
zatvorom dvogodišnje tamnice, zatim Gabr o Vrbljanin , 38 godina star, rodom iz
Novske, kr. lugar, sudbeno neporočan. Obtužba spočltuje rečenim krivcem sliedeći
kažnjivi čin:


Šimunović dao je koncem godine 1884. odnosno početkom godine 1885. nepovlaetno
posjeći u šumi „Jasenovo" (ležećoj kraj sela Strošince) 51 hrastovih debla
u vriednosti preko 300 for., doČim Je Gabro Vrbljanin, kao zaprisegnuta iugarska javna
straža kojemu nadleže u tom svojstvu nadzor nad pomenutom šumom, dužnost svoju
povriedio, što je propustio gore označenu krađju prijaviti i time ne samo sve zaprieke
za izvidjenje ove krađje dobrovoljno odklonio, već Šimunovioa u njegovoj nakani podpomogao,
da šum. eraru odnosno investicionalnoj zakladi znatnu štetu nanese, koja je
doista nastala u onom iznosu, koji svotu od 300 for. označenu u § 179. kaz. zakona
daleko nadmašuje; s razloga toga krivi su i to: Šimunović zločinstva kradje po § 171.,


174. i 174. II. e), a Vrbljanin zloporabe uredovne vlasti po § 101, prije rečenoga
zakona.
Obtužnica temelji se u bitnom na sliedećem učinu : Koncem travnja 1885. pronašao
je kr. Šum. ured u šumi „Jasenovo" ogromnu šumsku Štetu.
Povodom podnesene u tom predmetu prijave bje sudbena istraga zametnuta, ter
na licu mjesta povjerenstvenim očevidom konštatovano, da se u šumi 69 izradjenih
kuseva iz nepovlastno posječenih i 3941 f. 9 7 n. vriednih hrastovih stabala nalaze.
Nadalje, da od tih hrastova bijahu 22 panja bez ikakvoga biljega odkazana i pod
steljom i raznim parubam zakopana, zatim, da su čekićana bila 4 panja čekićem lugara,
koji je od prije doznačen bio, čekićem šumarskoga ureda, Čekićem Gr. C. (GratisControle)
j žile, koje je do 1 komad izgorio, te se nije ustanoviti moglo, da 11 je doznačen
bio ili ne, napokon 40 čekićem šumara i lugara.


Obtuženi Šimunović i Gabro Vrbljanin, koji su kod očevida prisutni bili, priznaju,
da je prvi izradio odnosno izraditi dao 48 hrastovih stabala, od kojih da su mu doznačena
32 komada sa oba čekića, dalnji 1 komad na isti način, nadalje 2 sa Čekićem
šumara i 2 sa čekićem lugara i 0 sa manjkavom oznakom. Glede ostalih hrastova nepriznaje
Šimunović da ih je posjeći dao.


Zastupnik oštećenoga erara odnosno investicionalne zaklade tvrdi, đa je Šimunović
74 hrastova debla nepovlastno oborio i pri tom u sporazumku radio s lugarom
Vrbljaninom.


Glavna razprava započeta je mjeseca studena 1885. zatim nastavljena 21. pros.
i 4. ožujka t. g. kad bje konačna razprava i dovršena.


Državno odvjetnictvo ostalo je i konačno kod obtužbe, te je samo promjenilo
prvobitno ustanovljenu štetu od 3941 for. 97 n. na 3022 for. 11 u. i iztaknulo tu
otegujuću okolnoslt, da se je tom kradjom takov imetak umanjio, koji je po Njegovom


c. kr. apostolskom Veličanstvu milostivo posvećen, da se u osobite dobrobiti žitelja
bivše vojne Krajine obrati.
Sud pako odsudio je nakon dovršene razprave obtuženoga Šimunovića sbog zločinstva
kradje po § 170., 171. i 174. 11. e) i 170, na zatvor 5-godišnje tcžko tamnice,