DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 42 <-- 42 --> PDF |
234 Kr. gtimarija u Vranovini — Topusko. Kr. šumarija u Vranovini -~ Topusko. Kr. šumarija u Maji — Griiua. Kr. šumarija u Kalju — Kostanjevac. Kr. šumarija — Kujevae. Kr. šumarija — Sokolovac, Kr. šumarija u Dragaueu — Čazma. Kr. Šumarija — Pitomaca. K r. šumarija — Ivanska. Kr. šumarij a — Ivanovo selo — G-rubišnopoije, Jovanovićeva knjižara u Zemunu. i «i, fczD -L ...Z-L. rSi -, Družtvene vfesti. Izpravak. Pogrieskom tiskara zamienjene su u p os liecln j em broju o. 1. stranice 170. i 171.J tako da je pogriešno poslieđnja prije odtisnuta, što molimo u interesu stvari na znanje uzeti. UredniČtvo. Predstavka, podnesena po upravljajucem odboru šumarskoga družtva visokoj kr. zem. vladi u predmetu uredjenja centralnoga zemaljskoga Šumskoga biljevišta. Predsjednlctvo družtva poduielo je potSetkom veljače t. g, visokoj kr, aem. vladi, odjelu za unutarnje poslove, sliede ,,Jedno od glavnih obiležja stanja naših šuma jest, da su malo ne sve naše starije sastojine jur sječi dorasle, dočim podmladka riedko imamo, negledeć i na to, da su sastojine te pune plešina i praznina — jednom rieSju takove, da ih <5im prije pomladiti treba. Uz riedkost sklopa i prastarost naših šuma težko je provadjati svrsi shodno naravno pomladjenje tih šuma — te 6e, obzirom na sve to, hoćemo li za buduće bar bit naših šuma osjegurati — biti neobhodno nuždno nastojati oko ručnoga i umjetnoga pomiadjivanja takovih šuma. K tomu pako potrebno jest bud sjemenja bud biljka. Obično pako baŠ vlastnici takovih manje više poharačenih Šuma, niti imadu jedno ni drugo, a niti razpolažu glavnicom i imetkom u tu svrhu. Ovo vriedi o naših šuma i šumskom gospodarstvu u obče, napose pako preostaje naročito iztaknuti žalostno stanje šuma obćinskih diljem naše domovine. Stanje tih šuma je žalostno, a o naravnom pomkdjenju istih riedko je kada več i pomisliti. Osobito pako i opet nalazimo takove odnošaje po občinskih šumah, Icžečih po obroncih gorja, dakle i opet baš tamo, gdje narodno - gospodarstveni kao i šumarsko-redarstveni odnošaji, prije svega uredjenje šumskoga stanja žahrievaju. Poznato je nadalje, da premnoge tih šuma. u današnjih okolnostih i stanju, ni troškove poreza, čuvanja i uprave nemogu svojimi prihodi podmirivati; odkuda pako onda da takove obćine još i troškove umjetnoga pomladjenja svojili šuma podmiruju kad je narodu uz to svaka branjevina zazorna, jer mu otimlje tobož teren pašnjački. U takovom su stanju nadalje takodjer i znatnoga površja občinske šume po gori zagrebačkoj, gori samoborskoj 1 kahiičkoj, diljem Zagorja i t, d. |