DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 42     <-- 42 -->        PDF

234


Kr. gtimarija u Vranovini — Topusko.
Kr. šumarija u Vranovini -~ Topusko.
Kr. šumarija u Maji — Griiua.
Kr. šumarija u Kalju — Kostanjevac.
Kr. šumarija — Kujevae.
Kr. šumarija — Sokolovac,
Kr. šumarija u Dragaueu — Čazma.
Kr. Šumarija — Pitomaca.
K r. šumarija — Ivanska.
Kr. šumarij a — Ivanovo selo — G-rubišnopoije,
Jovanovićeva knjižara u Zemunu.


i «i, fczD -L ...Z-L. rSi -,


Družtvene vfesti.


Izpravak. Pogrieskom tiskara zamienjene su u p os liecln j em broju


o. 1. stranice 170. i 171.J tako da je pogriešno poslieđnja prije odtisnuta,
što molimo u interesu stvari na znanje uzeti. UredniČtvo.
Predstavka, podnesena po upravljajucem odboru šumarskoga
družtva visokoj kr. zem. vladi u predmetu uredjenja
centralnoga zemaljskoga Šumskoga biljevišta. Predsjednlctvo
družtva poduielo je potSetkom veljače t. g, visokoj kr, aem. vladi, odjelu za unutarnje
poslove, sliede

,,Jedno od glavnih obiležja stanja naših šuma jest, da su malo ne sve naše starije
sastojine jur sječi dorasle, dočim podmladka riedko imamo, negledeć i na to, da
su sastojine te pune plešina i praznina — jednom rieSju takove, da ih <5im prije pomladiti
treba.


Uz riedkost sklopa i prastarost naših šuma težko je provadjati svrsi shodno naravno
pomladjenje tih šuma — te 6e, obzirom na sve to, hoćemo li za buduće bar bit
naših šuma osjegurati — biti neobhodno nuždno nastojati oko ručnoga i umjetnoga
pomiadjivanja takovih šuma. K tomu pako potrebno jest bud sjemenja bud biljka.
Obično pako baŠ vlastnici takovih manje više poharačenih Šuma, niti imadu jedno ni
drugo, a niti razpolažu glavnicom i imetkom u tu svrhu. Ovo vriedi o naših šuma i
šumskom gospodarstvu u obče, napose pako preostaje naročito iztaknuti žalostno stanje
šuma obćinskih diljem naše domovine. Stanje tih šuma je žalostno, a o naravnom pomkdjenju
istih riedko je kada več i pomisliti. Osobito pako i opet nalazimo takove
odnošaje po občinskih šumah, Icžečih po obroncih gorja, dakle i opet baš tamo, gdje
narodno - gospodarstveni kao i šumarsko-redarstveni odnošaji, prije svega uredjenje
šumskoga stanja žahrievaju.


Poznato je nadalje, da premnoge tih šuma. u današnjih okolnostih i stanju, ni
troškove poreza, čuvanja i uprave nemogu svojimi prihodi podmirivati; odkuda pako
onda da takove obćine još i troškove umjetnoga pomladjenja svojili šuma podmiruju
kad je narodu uz to svaka branjevina zazorna, jer mu otimlje tobož teren pašnjački.


U takovom su stanju nadalje takodjer i znatnoga površja občinske šume po gori
zagrebačkoj, gori samoborskoj 1 kahiičkoj, diljem Zagorja i t, d.