DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 236 ~ sa 3 foT.y divlje mačke sa 2 for., lisice sa 1 for. 50 nov6., kune sa 3 for,, i lasice sa 50 nove., pokazuje se ukupna vriednost prenavedeiie ubijene zvjeradi sa bar 7.545 fr^ Sveukupno se dakle godine 1884. glasom rečenoga izkaza ubilo u Hrvatskoj i Slavoniji do 61.442 komada koristne i štetne divljači u vriednosti od bar 39.126 for. 35 novčića. Mislimo da nam treba jedva izticati, da se ti podatci kraj današnjega stanja naše šumarske i lovne statistike tek jedva približnim! označiti mogu. K statistiki lova u Bqsnoj. Čitamo ft „Centralblatt f. d. g. Forstvveseu^´ : U okružju travničkom ubijeno je godine 1884. ukupno: 33 medvjeda, 147 kurjaka; godine 1885.: 41 medvjed, 134 kurjaka; god. 1886. pako do 19. veljače, otrovano je pod nadzorom nadSumara gosp. A. Gesehwinda u Travniku 20 vukova i 100 lisica strihnioom, pri tom valja ipak uzeti u obzir, da so bar jedna trečina pootrovane zvjeradi nije našlo. Najjači vuk bio 2 mefc, dugačak (uraČunav repinu). Uvoz divljadiue u Fraiieezkii. (rodine 1884, izvezlo se u Franeezku iz Njemačke oko 23.000 zečeva, 10.000 srna, 1.000 jelena i 200 divljih svinja, iz Velike Britanije pako 55.000 gnjetleva i djetlova^ iz Holandije 57.000 divljih pataka, iz Italije 10.000 prepelica, iz Španije 70.000 jarebica i 10.000 šljuka, iz Rusije, Švedske i Norvežke pako dosta velika množina sniežarka. sobovih jezika, medvjeđih šu.nka i t. d. Glavni razlog tom pojavu da leži u bezkrajnom nemaru lovske policije u Francezkoj. Gojenje raka. Čitamo u ,,Gospodaru" : Naši gojitelji riba — prlpovleda „Berliner Markthalleu-Zeitung" — polažu i na gojenje raka v. liku važnost, jer se raci u veliko troše i izvažaju. U toj struci poznati iužinir BrilssoAV dao je od 2 palca debelih dasaka sagraditi 46 stopa dugu 20 stopa šii-oku i 4 stopa duboku kotlinu, koju je spustio u zemlju providiv ju vodovodom. U stJene umetnuo je u više redova toliko drenažnih cievih, promjera od 2 palca unutarnje Šupljine, koliko je u kotlinu naumio pustiti raka. Po dnu razbacao je nješto kamena vapnenjaka. U dva ugla naslagao je 3 stope visoko laporaste ilovače, iia koju je posadio vodeuo bilje kao ti-sku, vodeni kres i vodarku. Voda neprestano pritiče u 1 palac debelom traku, a odtlče otvorom^, koji je sitnom mrežom od žice providjen. U tu kotlinu pušteno je 1400 račjih ženka sa jaji, koje se odmah u drenažnih cievih naseliše. Po potrebi dodavana im je hrana, naime izrezano meso, bielice ribe, žabe i mrkve. Polovicom listopada nabrojeno 20.760 mladih raka, koji su hiljada po 40 for, ribarom prodavani. Slab taj uspjeh naime jedva 15 mladih od svake račiće, pripisan je njihovom kanibaličkom nagonu, da naime same svoje mlade prožderu. S toga su druge godine stari od mladih razstavljeni čim se ovi od materah odieliše u pravilu koncem lipnja. Usljed toga đobljeno je od svake stare račiće 60 - 67 mladih. Kad se mladi legu, nesmije voda nikad izpod 12*^0. topla biti. Naredbe i zakoni. Okružnica glede sastavka izkaza o šumah privatnih osoba 1 moralnih sborova. „Da kralj, zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, uzmogne poprimiti shodne mjere u smislu § 22. šumskoga zakona od 3. prosinca 1852. odnosno § i. naputka c) imovnih občina od god. 1881, za potrajno uzdržavanje i racionalno gospodarenje šuma privatnih osoba i moralnih sborova (u području bivše vojne Krajine? Ured.), pozvala je okružnicom od 14. ožujka o, g. br. 11.4181 ave upravne oblasti, da po stanovitom obrazcu sastave izkaze o šumah, ležečih u njihovom obsega za svaku obćinu napose, koje su vlastnictvo privatnih osoba ili moralnih sborova, te da ih dalnje porabe radi najdulje u roku od 2 mjeseca zem. vladi predlože. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1886 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 237 ~ Razumije se samo po sebi, da u rečeni izkaz netreba uvrstisti Šume državne imovnili obćina, poyto kralj, zemaljska vlada o površini i bitku istih jur evidenciju ima." Odnosni izkaz sadržaje sliede<5e stupce: Tekudi broj, ime posjednika šume u jutrih, jeli do sada što učinjeno za uredjenje i racionalno gospodarenje šuma, jeli obstoji gospodarstvena osnova? Jeli postavljeno tehničko i pomoćno lugarsko osoblje za iipravu i nadzor Suma, ostali gospodarstveni odnošaji koji na upravu Šumab uplivaju? Opazka. Željeti bi bilo, da se ova okružnica, kao i šnjom u savezu sljedeće naredbe, koja je do sada, koliko znamo, Izdana samo za područje bivše Krajine, protegne takodjer i na bivši provincijal, gdje su baš privatne šume, kao i šume moralnih sborova, kud i kamo vedevažnosti. Naredba glede držanja paše koza u Tirolskoj. Narodno - gospodarstveni odsjek sabora u Tirolskoj — stvorio je sliededi zaključak i predlog: Visoka c. kralj, semaljska vlada umoljava se, da podčinjeno šumarsko osoblje uputi, da kod utanačivanja broja koza i ovaca koje se slobodno na pagu puštaju, uzme po mogućnosti obzir na mjestne i gospodarstvene odnošaje odnosnog predjela, u koliko to samo skrb oko uzgoja mladih guma dopušta. Za da se pako laglje doskoči raznim nesporazumljenjeni, valjalo bi nai´edbu od 24. veljače 1885. fZ. v. 1. II. 7.) na sliedečl način preinačiti: § 1. Paša ko2a u šumah podpada — za sve posjednike koza, bili ovi podjedno Šumovlastnici ili ne, sliedečem ograničenju: § 2. Posvema je zabranjena paša kozara na rablih strminah briegova, duž cesta^ na putevih i plotinah, zatim na plešinah, sjeČinah i branjevinah ; u ostalih Šumskih predjelih dozvoljena je — u šumah, gdje se preborna sječa vodi ipak samo iznimice — uz primjereni oprez i ograničenje. § 3. Tamo, gdje imade onakovih pašničkih prostorija, ustanoviti ce se iste za dotične šume svake godine posebnom odlukom. § 4. Istom prilikom t. j . kod odnosne razprave, ustanoviti 6e se, s osobitim obzii´om na u šumi, kao i izvan šumJšta utanačenu paŠniČku prostoriju i u njoj se nalazeču pašu, takodjer i onaj broj koza, koji se kod šumske paše prekoračiti nesmije. § 5. Razdiobu dozvolnica za pašu koza medjn obdinare, obavlja obdinski pročelnik sa občinskim zastupstvom. Pri tom valja uzeti obzir naročito na one obclnare, koji nisu u stanju ni dv´ie krave preko zirne prehraniti. § 6. Svako krdo koza imade stojati pod pazkom bar jednoga kozara, koji je prigodom šumarske razprave za takovoga sposobnim proglašen, svaki vlastnik koze pako dužan je svoje koze povjeriti pazki toga kozara. — § 7» Početak pašnje koza ustanovljuje svake godine odnosni šumar na predlog odnosnoga občinskoga pročelnika. § 8. Koze se imadu na pasu tjerati bidem —- i po stanovitih putevih. § 9. Obdina jamČi za svaku štetu„ § 10. Ako li se koze zateku u Šumi izvan nadzora postavljenoga u tu svrhu kozara, valja protiva istim postupati polag ustanova §§ 63.—65. šumskoga zakona. § 11. Iste ustanove valjaju takodjer i za ovce, u koliko pasa istih možda ved nije uredjena uredjenjem servitutskih odnosaja, odnosno u koliko to uredjenje nepredstoji. § 12. Zloporaba, kojom se dozvoljujc služinČadi u kudi ili po planinah držanje koza ili ovaca, nesmije se trpjeti. § 13. Tjeranje koza odnosno ovaca na planine (Aipen) nepodpada ovim usta novam, u koliko neima mjesta ustauovara §. 2, o. n § 14. Proti utanačenju pašnjaka, kao i na tom osnivajudem se utanačerrju broja stoke, kao i protiva podieljenju ovoga broja na pojedine obdinare, slobodno je neza dovoljnoj sti´anci uložiti priziv na c. kr. namjestničtvo. |