DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— /2f>7 —


Za svaku štetu, koja je pit živini počinjena, jaraci vlnstnik 2a odštetu, i
(() (iapače i onda, ako iim je živina bila ;^ajedno H dragom u jednu stoku uz
jednoga pastira sjedinjena. Ako li se nemože ustanoviti, kod ovako u jednu
stoku sjedinjene mavve, čija li je marva štetu počinila, to onda svi vlastnici u
stoci sjedinjene marve uzajamno jamce oštećeniku za odštetu.


Kao što kod svakoga inoga šumskoga kvara, tako imade lugar i u gon
spomenutih slučajevih, točno bilježiti u svojoj službenoj knjizi, sve sto se na
pronađjeni slučaj šumskoga kvara odnosi, imajuć vazda u pameti, da će možda
morat istinitost svojih izjava pozivom na svoju službovnu zakletvu ili dapače i
posebnom prisegom podkriepiti.


Zašto se obćine zagajenju šuma toli opiru?


Tko je imao priliku sa našim seljačkim narodom češće u dodir doći, taj
kmi bi ga upitao, zašto se izsječene šume u braajevinu ne stave, dobio bi
obično za odgovor: „a kamo bi onda marvu u pašu gonili?"


Promotrimo li gospodarske ođnošaje seoskoga pučanstva u Hrvatskoj i
Slavoniji, morat ćemo pi^iznati, da nam kućno gospodarstvo najviše u stoki stoji,
za kojom i seljak najviše teži da ju podigne, za da si koju forintu privriedi´
dok od poljskoga gospodarstva nemože ovako i onako ništa zaslužiti, jer mu od
priroda neostane obično niti ono, što za kućnu porabu sam treba, a kamo li
da šta unovči. ^


Ako li se kod tih okolnostih još i šuma fu obćini ležeća) u zabranu
stavi, karao seljak svoju marvu na pašu, brstenje i žirenje običaje tierati (osobito
u proljeće kada mu krme nestane — što obično biva), onda ga doista
sasma zataremo, pak koje čudo onda, ako se siromašak opire svakom zagajivanju
šuma. Pa kako i nebi dok zna kakova će ga bieđa stići, ako mu raarva u
zabranu zadje (što brez štete neće moći biti) te znajuć, da će globu imati
platiti, pa napokon se morati i svoje stoke riešiti, jer kada ga nužda pritisne,
te voli za svoju stoku i globu plaćati, nego da gleda kako mu ista od glada
propada.


Valjalo bi dakle, da se gledom na gospodarstvene odnošaje našega pučanstva,
nastoji u obćinskih šumah, onako gospodariti, da bude šuma doista
narodu u korist i podignuće blagostanja.


U tu svrhu pako vriedilo bi po mome mnienju prije svega i to pravilo:
da nastojimo upoznati najprije svoju kuću, pak onda tek tudju; pak bi naročito
trebalo i to, da se i na kr. gospodarsko-šumarskom zavodu u Križevcih, (ma
sve da se ondje pređavaju inače isti predmeti 0 šumskom gospodarstvu što i
na drugih sličnih šumarskih zavodih) obraća što veća pozornost na posebne
odnošaje gospodarenja našega pučanstva, te da se onda prama tome i šumsko




ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 2^8 —


gos[)rKlarst\eni predmeti uaucajii, za du nebiule šmnar danas ^utra narodu na


trh već na korist.


Trebalo bi po tom uuroatt i sumsko-gosftodaifttveae školske knjige sastaviti
kao i same odnosne predmete loiiiu odL;ovarHJuće predavati, ue [iako
jednostavno po tudjili knjigah naučati, knji[:ult koje su napisane a i \aljaue možda
za ine predjele i podneblje, doćim nama ipak jednostavno kopiranje odnosno
prevadjanje takovih, više manje, sau!o na Uoirb služi^ u koliko se time šire
i nvrežujii krivi pojmovi i uvadjaju krive napreniiee.


Pitamo li se puko, kakov nadu urodjenja gospodai´stva, da se u naših
urb. obćinskih šumab uvede, to vidimo, da u tom pogledu nebi bib) probitačno
uvesti, onakovo šumsko gospodarstvo, kakovo se u naših veleposjedniekib
sum;ih ili šumah državnoga ei´ara uporabljuje/ koje uprave, kako znamo,
najviše za tim idu, da drv o čim bolje unovče , neobziruć se toliko na ine
potrebe i odnosaje pučanstva; dočim za seljaka baš obratno često više vrieđi
šumska paša, žirenje svinja, i drugi nu^užitci što ib ueobbodao treba za
kućno i poljsko gospodarstvo. Morala bi dakle biti briga i nas šumara, nastojati
oko toga, da u tih obćinskih šumah tako gospodarimo, da seljak pri tom
najbolje prodje u svom gospodarstvu, a opet da nebuđe samo šumsko gospodarstvo
zato štetovalo. Okolnost, na koju se je dosad naročito kod sastavljanja
t, z. gospodarskih- osnova, malo obzira uzelo. Ako U so je na pr. gdje koja obćinska
šuma imala u zabranu staviti, to se je seljaka obično na jedan mah i
pašarija u šumi uzkratila; iiemogavši medjutim seljak biti bez te paše — on
naravno znajuć da sila boga ne moli, — zađje i silom u branjevine uzprkos sve
globe i štete, koju tim mladom naraštaju uanašn„


Što je dakle činiti, za da zadovoljiirio 1 našoj šun-)arskoj dužnosti, a i potrebi
i pra^-ednira željam sironiašnoga puka? Občinske šume su obično male
površine, a ako jih gdje i više imade, ono nisu u jednoj svezi, već su razštrkane
u česticah od 20—300 rali veličine. Kod tako mabh površinah pakovrlo
je tožko šumom pravilno gospodariti, osobito onda, nećemo li, da kojim
silovitim propisom, seljaku, kod provadjanja gojitbene osnove, škodimo u gospodarstvu,
lišiv ga možda i posve, prije spomenutih važnih šumskih nuzužitaka.


Vidimo nadalje, da urbarske šume leže obično u području same obćine,
i to nedaleko sela, čim su rnarvi na udarcu dok iz sela izadje, i to tim više,
što i marva sama teži, da odmah u šumu umakne, osobito, dok na polju još
paše neima. Koje čudo onda, da se seljak protivi zagajenju šuma, da voli i sa
drvom kuburiti kako mu drago, samo da mu bude prosto u svako doba godine
marvu na pašu goniti. .


Sve me to dovede na sliedeću namisao, za koju držim, da bi mogia u
mnogom pospješiti napredak našega obćinskoga šumai\st\´a. -


Uzmimo na pr. jednu ´ obćinu posjedujuću šumu od 90 rali, k(\ja šuma
da se ima polag gospodarske osnove u 3()-godišnjoj obhodnji uživati. Tsta šuma
leži tik. sela M. a pita se sada, kako nam je udesi ti sječni red i go-
j itbenu osu 0 vu, za da pri tom marva obćiuska u pašarini ue




ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 29     <-- 29 -->        PDF

269


])ii(1 e´A´*\ jt r i (" t-e H n V Tomu ćemo pako Sel o M,
jioiiajboljo tim /udovoijeti, ako Aiinisku ,^ _
površinu u diiziui n (hie i>o]e }´a>^(lie]iino,
zatim (!a zupoi-memo, a istim redoin da i posjeremi
povrMini i»´()dimi(M"; n zabi´anu
stavljnmo, dakie naćinoDi kako nam to
j)ri\ila slika oznaruje.
Kada na prvoj polovici šume godišnje
^jeriue do\ ršimo, nastavit remo
sječe ol)i´atniin redom (kod h) na dj´ngoj
polovici šume, goueć sječe natrag prama
sehi M. Medjutim se mogu otvoriti prve
Rjeće kod (a) jer jim je šuma odrasla
marvi, a uii ćemo moći obćini pasarinu
uzcuvati, a ipak i šumu uzgajati.
Kod onih šumaJi pako, koje t^padaju
pod dvie ili vise sela, koja u njoj
pasarinu i žirovinn uživaju, postupati
nam je opet na sliedeći naćin : romi^limo
si na pr. jednu takovu suniu od od 28(t
rali površine, koju kanimo u buduće
središnjo-sumskim uzgojem gospodariti, Sel o N.
sa ustanovljenom dohom nizkoga drveća C´na
30 godina, a visokoga na 60 do
90 godina.
Za da u ovom slučaju obim selam u uživanju pašarine nikakovih ZLI~


prieka nečinimo, a da pak budućnost šume osiguramo; u tu svrhu imali bi
istodobno na svakom kraju sela sječom započeti, i to za selo M kod («), za selo
N pako kod (/;), tim ćemo obim selam zadovoljiti, pošto će se iz obih selah
nu)ći marva neprekidno goniti na ])ašu u otvorena šunui.


Kad se pako a sredini Šume sječine sastanu, medjutini će se i prve
sječine (kod a i h) moći otvoriti. Tim po-^tupkom držim, da će moguće biti
pojedinim obćinam pasarinu i drvariju uz neprekidno uživanje osigurati.


Takovih slučajeva, kojim bi se narodno gospodarstvo više pinlupiralo,
ujooo bi još više navesti, im ])ošto mi nije namjera pouke davati, jer će ^vaki
praktični šumar sam opaziti mane u šumskom gospodarstvu, koje bi se iztriebiti
^^nale, te koje nam navlastito padaju u oči kod obćinab, kod kojih potraje li
današnje ^ospothirenje još koje vrieuie, neće biii (hdeko- pak ćemo se pitati,
*Hlku(la da potriebštine pučanstva mi drvu n koliko fidiko naujirimo.


Za da nam se pako i naše šumariske knjige, na temelju sbiljnih odnošaja
našega narodnoga gospodarsiva popune, nio<^b hi do])vinu?ti matei-ijala naročito
uasi šumarski nadzornici, ki)ji, putujuć diljem Hrvatske i Slavonije, lasuo si




ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 270 ~
tomu potrebno praktično i:^knstvo pribaviti nio^´a, dočim jun o])ct „Snuiavski
list" po.Lije najIjepAi sgoda, da vidjeno i naučeno svrsi shodno objelodane,
jer kao ^to .-.vaka ri/nia nije za svaku nogu, tako nije ni u šumarstvu svaka
zasada, dnii^dje opravdana, u nas umjestna, ako ju odnosajern primjereno nemodifiriramo.
— Prije pako, nego li to možemo, nije do^()ljno samo biti vrstnim
stnicaroin, već treba ])0znavati i uaroii i njegove potrebe, a treba naročito i
izkustva.


Zaureb, lo. svihnja I8H(>, J. Ettinger.


Izplaćuju li se šume guljače u Hrvatskoj.


Va/nost i korist, uzgajanja suma goljača, već je opetovano bila predmetom
razprave u ovom listu.* — Akojtrem se već nmogo govorilo i pisalo ob ovom
načinu izcrpljivanja nuzužitaka hrastovih suma, i ako])rem se je glavna skupština
lirvalsko-slavonskoga šumarskoga druztva, obdrzana u Sisku U, listo])ada
1877 svom odbicnijšću izjavila, (ka so imade uvesti gulenje hrastove kore, nije
ovo zanitnanje moglo oTTzgajanje sitnih hrastovili snma u svrhe proizvodnje kore za trieslo, preporučivaše
se naročito i našim maloposjednikom i obćioam, a učinjeni su u tom pogleda
već i s više strana pokusi, bez da se ipak do sada ta vrst šumskoga (trveća
u nas udomiti mogla.


Želeć, da se pitanje uzgoja šuma guljnća čim svestranije na ovom mjestu
razpravi, želeć nadalje tema taj iznovice pokrenuti, mi ćemo u sliedećem sa-
obćiti izvješće, što no nam ga glede toga prijateljski saobći vlastelin g. Žiga
pl. Egersdoif´T, pogledom na uspjeh što ga ])ostiže za posliednjih godina
na tom polju šumske privrede.


Hrastići sto no ih vlastelinstvo „Prigorje´´ (odaljeno ´´74 sata od željezničke
po-^taje Za])reš)ć) u svj-ho dobivanja hrasto\e kore /a trieslo, uporabljuje,
imadjt jui´ starost od blizu HO godiun. Gospodarska o))hodnja utanačena je za
builuće sa 15 godina. Oulenjem se započelo godine 1884. — retnajstgodišnja
(jbhodiijn utanačena jo zato, za da se čim vriednija k(tra dobije, ^to kod starijih
sasfojiitu nebi bilo moguće. Sjeća i gulenje oliavljaše se tečajem mjeseca travnja


— za kolanja soka Hrastići so pri tou) što mo^-uće bliže zemlji odsjeku (pila
se nesnuje uporabljivati, jer se njom panjevi odviše lahko ozlediti mogu, čim
se i (i]»et izbojna snaga istih slabi). Odsječena se stabalca onda režu u dva
^ Vidi j^Kumartiki list" godine 1878. strana 31,, godine t879„ f^imnn 65.,
zaUra godine 1880. stiana 14., godine I88r). atrgna 5. i slledeće.