DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 270 ~
tomu potrebno praktično i:^knstvo pribaviti nio^´a, dočim jun o])ct „Snuiavski
list" po.Lije najIjepAi sgoda, da vidjeno i naučeno svrsi shodno objelodane,
jer kao ^to .-.vaka ri/nia nije za svaku nogu, tako nije ni u šumarstvu svaka
zasada, dnii^dje opravdana, u nas umjestna, ako ju odnosajern primjereno nemodifiriramo.
— Prije pako, nego li to možemo, nije do^()ljno samo biti vrstnim
stnicaroin, već treba ])0znavati i uaroii i njegove potrebe, a treba naročito i
izkustva.


Zaureb, lo. svihnja I8H(>, J. Ettinger.


Izplaćuju li se šume guljače u Hrvatskoj.


Va/nost i korist, uzgajanja suma goljača, već je opetovano bila predmetom
razprave u ovom listu.* — Akojtrem se već nmogo govorilo i pisalo ob ovom
načinu izcrpljivanja nuzužitaka hrastovih suma, i ako])rem se je glavna skupština
lirvalsko-slavonskoga šumarskoga druztva, obdrzana u Sisku U, listo])ada
1877 svom odbicnijšću izjavila, (ka so imade uvesti gulenje hrastove kore, nije
ovo zanitnanje moglo oTTzgajanje sitnih hrastovili snma u svrhe proizvodnje kore za trieslo, preporučivaše
se naročito i našim maloposjednikom i obćioam, a učinjeni su u tom pogleda
već i s više strana pokusi, bez da se ipak do sada ta vrst šumskoga (trveća
u nas udomiti mogla.


Želeć, da se pitanje uzgoja šuma guljnća čim svestranije na ovom mjestu
razpravi, želeć nadalje tema taj iznovice pokrenuti, mi ćemo u sliedećem sa-
obćiti izvješće, što no nam ga glede toga prijateljski saobći vlastelin g. Žiga
pl. Egersdoif´T, pogledom na uspjeh što ga ])ostiže za posliednjih godina
na tom polju šumske privrede.


Hrastići sto no ih vlastelinstvo „Prigorje´´ (odaljeno ´´74 sata od željezničke
po-^taje Za])reš)ć) u svj-ho dobivanja hrasto\e kore /a trieslo, uporabljuje,
imadjt jui´ starost od blizu HO godiun. Gospodarska o))hodnja utanačena je za
builuće sa 15 godina. Oulenjem se započelo godine 1884. — retnajstgodišnja
(jbhodiijn utanačena jo zato, za da se čim vriednija k(tra dobije, ^to kod starijih
sasfojiitu nebi bilo moguće. Sjeća i gulenje oliavljaše se tečajem mjeseca travnja


— za kolanja soka Hrastići so pri tou) što mo^-uće bliže zemlji odsjeku (pila
se nesnuje uporabljivati, jer se njom panjevi odviše lahko ozlediti mogu, čim
se i (i]»et izbojna snaga istih slabi). Odsječena se stabalca onda režu u dva
^ Vidi j^Kumartiki list" godine 1878. strana 31,, godine t879„ f^imnn 65.,
zaUra godine 1880. stiana 14., godine I88r). atrgna 5. i slledeće.




ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 31     <-- 31 -->        PDF

~ 271 ~


meti´a iir^teniija, te otitlu ji^lno^iaMuii! kuciiiijeui na IIMIDOJ ^hani o*^ulc. (),L´)i]j(-´fto r.f^
drvo daje i;<:vr^tu(» kaJati, le yo i/ (i)e^a [iinuvadja Miio^radur.^ko kolje (do


10.000 komada na 1 rali). Kto .^o tako ])()stii|´a sa .slabijim dr\ljom i urananiL
koje se sve moiaju vaijaiio osnažiti Kora se suši Jiu^kkadalU tin stofec ii
ediiouie štaglju.
Godine I8S4-. dobljeno je tak(* na jednoj rab" lirastika lUme t centi kore,
u vriednosti od too for. Pnhud bio bi još i veći bio, da u sastojim nije bilo
briestića i bukvića inujei^amb.


Sječa, guleuje i prevoz kore stojuše 1)8 for.
Godine ISBf). došla je ćistija šuma na red sječe, a i težaci — obični
Zagorci — bijahu jur uvježbaniji u poslu, te s tog´a troškovi sauKt ´M\ fov. iznašahu,
dobilo se pako 140 met. centi kore, u vriednosti od 500 for., a uz to
naravno još i vriednost/ oguljenoga drva.
Stroinlje na sječini od g. 1884. već je danas do 2 m. visoka, snažno, a
imade do 10 kboja na jednom panju,
U 5. se godini šuniia cisti, tako da se na panju po 2 najviše 3 izboja
ostavljaju, dočim se ostali izboji za vinogradarsko kolje upotriebljuju.
Sječina g. 1885. imade poprečno ] m. visoke izboje. Dobava i izradba
kore stojaše g. 1886. samo još 85 for. po rali, prihod na. kori ostao je isti,
kao i g. 1885,
Priredjenje vinogradarskoga kolj´a ^e plaća sa ^/^ novč. po komad, te je
radnik dužan kolac valjana izgladiti i na oba kraja zaoštriti.
Prema gornjem pokazuje nam se dakle čisti prihod šume po
rali i godini od 350—425 for.
Istina, da je tuj samo neznatni objekt proizvađjanja, te da je izvoz do
zagrebačke tvornice koža, neznatan, nu uzprkos s\´ega toga, nara gore spomenuti
brojevi najjasnije dokazuju, da bi bilo svakako uputno, da se započma u nas
sustavni pokusi u tom pravcu, te bi po našem mnienju, te" pokušaje mogao
najbolje koji od profesora na kr. šumarskom učilištu stranom
u zavodskoj šumi provadjati al naročito i rukovoditi, jer ma sve
da nam gori rečeno — nastavljeno pitanje — vrlo povoljan odgovor daje, to je
ipak od najveće važnosti, da se pokušaji ti nastave, a postignuti resultati objelodanjuju,
(iočini i mi dieHmo u tom pogledu podpuno nazore ravnatelja g. J.
Weselj-a, koje je ivSti god. ]877,, prigodom spomenute ^.lavne skupštine našega
družLva podkriepio izjavom: „guk^nje hra.stove kore moglo bi u HrvatskojSla\´oniji biti jedan od najizdašnijih i luijholjih proizvoda", jer da je tomu u
istinu tako, dokazuju nam medju iniu; i gore iztaknute činjenice,


" U Z ag r e b u, mjeseca svibnja 1886.