DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ređbemm pii^m odre da ´Sto utemelji đružtveni Šumski razsadnik — besplatno odstupiti zemljište potrebno u tu svrbu. Od ostalih zaključaka spomenmi je zaključak odbora, po kojemu se ovogodišnja glavna skupština bude obdržavala u Novoj Gradiški u drligom tjednu mjeseca rujna, uz razpravni tema i dnevni red jur lanjske godine utanačeni. Zatim bude izabran pododbor, koji se sa upravljajučim odborom „Matice hrvatske" imade staviti u sporazumljenje sbog najmljenja družtvenih prostorija u Matičinoj palači. Osim toga pako riešio je odbor još i više inih manje važnih administrativnih predmeta. Trgovačke viesti. šumske prodaje (V.) Na dne 21. travnja obdržavana je kod šumsko-gospodarstvenoga ureda gradišk e imovne občine dražbena prodaja, od ukupno 19 70 hrastova iz sreza „Radinje" proeienjenib na 31.715 for. Dne 15. svibnja t. g. obdržavana je kod šumsko-gospodarstvenoga ureda slunj s k e imovne občine u Rakovcu, dražbena prodaja od 2.420 kub. met. borovoga gradjevooga drva, u procienjenoj vrieđnosti od 7.280 for. iz šumah imovinskih „Javorje", ,,Brzetinac" i „Bosiljevo*´. Dne 22. svibnja, obdržavana je u občinskom uredu u Vrbovcu, dražbena prodaja, od 110 komada hrastovih stabala, procienjeuih na 1.395 for. iz šume urbarske imovne občine Krkač , i 430 hrastova, proeienjenib 1.183 for, iz šume urbarske imovne občine G-aj. Dne 29, svibnja, obdržavana bi kod kr. Šumarskoga ureda u Otočcu, dražbena razprava putem pismenih ponuda radi prodaje drvno gromade od ukupno BI.189 kbm. ciepkoga i gradjevnoga i 38.512 pr. m. ogrievnoga bukovog a drv a I i II. razr. Te 30.299 kbm. jelovoga ciepkoga i gradjevnoga drva iz sječah područnih državnih šuma, u procjenbenoj vrieđnosti od ukupno 119,848 for. Doznačnice izdat če se po 300 kub. metara. Uspjeh tih dražba nije nam jošsaobčen. Naredbe i zakoni. Naredba glede sakupljanja podataka u lovu. Eadi sastavka lovne statistike i ustanovljenja vrieđnosti lova u narodno-gospodarstvenom pravcu, obnašla je kr, zem. vlada, odjel za unut. poslove, okružnicom od 4. svibnja o. g. br. 1-5.0.46 odrediti, da se svake godine sastavi točan izkaz vrhu količine ubijene zvjeradi i poprečne njezine vrieđnosti. U tu svrhu dostavljene su svim upravnim oblastim dvie vrsti tiskanica i to: obrazac A„ sadržavajući popis n svakom pojedinom lovištu u jednoj godini ubijene zvjeradi i obrazac B., u kojem se svote pojedinih lovištnih propisa po oblastnih područjih unašaju s uputom, da obrazac A. razdieli medju područne lovovlastnike (posjednike vlastitih lovišta, zakupnike obd. lovišta), koji ih imadu glede godine 1885. čim prije izpuniti i nakon toga naslovu povratiti. Naslov pako imade podatke sadržane u tiskanicah, obrazca A. prenieti u obrazac B,, ter isti posije unosa svijuh lovovlastnika svoga područja i po istih ubijene zvjeradi, koje podatke ima oblast crpiti iz podnešenib popisah obrazaca A. dainjega uredovanja radi zem, vladi predložiti. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 38 <-- 38 --> PDF |
´ ~ 218 ~ Popis ima sadržavati lovište, loviŠtnoga -vlastinka, koliko kat. jvitara iznosi lovište u Šumi, i koliko u polju; zatim koliko je komada ubijeno koristne divljači i to: jelena, laiijaca, srna, đivokozaj iD):iflonaj divljih svinja^ zečeva^ kimića, inovrstnih sisavaca, velikih tetrieba, malih tetrieba, alpinskih kokoŠka, Iještaraka, gnjetla, trSaka, prepelica, prdavaca, divljih gusaka, divljih pataka, Hsaka, dropalja i 6apalja, Šumskih šljuka, kozica, divljih golubova, bravanjaka i đrozđova, iiiovrstnih ptica i koliko koji komad vriedi; koliko je ubijeno grabežljive zvjeradi i to: medvjeda, jazavaca, vidra, risova, vukova^ divljih mačaka^ lisica, kuna, tvorova, lasica, Inpvrsfcuih sisavaca, orlova i jastrieba, sokolova, piljx!ga, kobaca, postoljaka, sova, vrana, svraka, inovrstnih ptica; konačno rekapitulacija: koristne zvjeradi ukupno, škodljive zvjeradi ukupno, skitajućlh se pasa i mačaka, sveukupno. lN"arGdba u pogledu uzcuvanja šuma u bivšoj gornjoj Krajini. Visoka kr. zemalj. vlada, odjel za unut. poslove, izdala je na dne 12. siečnja 1886. pod br* 41.198 es 1885. na kr. okružne oblasti u Ogulinn i Gospiću sliedeću naredbu: „Pošto je dosada izkustvom ustanovljeno, daje nerazborito i neograničeno uživanje pase u obde, Jmenito ugou bezbrojnih koza na pašu, zatim kopanje žila, krčenje panjeva i klaŠtrenje stabala ponajglavniji razlog, da zator šuma u tamošnjem području odnosno zakrašivanje vidljivo svakim danom napreduje, odlučila je kr. zem, vlada, odjel za unut. poslove, da u interesu občuvanja i obstanka šuma toj nepodopštini, koja u narodnogospodarstvenom pogledu toli pogubno djeluje, shodnimi odredbami čim krepčije na put stane i to na sliedeći način; I. P a se ne uživaju kao Što dosada svekolike površine obć. pašnjaka. II. Da se držanje koza primjereno stegne — odnosno mjestimice ukine. III. Da se najstrožije zabrani svako krčenje panjeva, kopanje žilja i ino oštećivanje stabala klaštrenjem u šumah i na pašnjacih. Ad I. S toga uživanja paše na obč. pašnjacih imala bi se urediti tako, da se ´/g istih stavi posve pod zabranu, dotle dok bude kras u toj zabrani pošumljen i drveće izpod griza marve poraste, doeim* bi se na preostalom djelu pašnjaka uporaba paŠe urediti imala prema vlastitom uvidjanju, Ad II. Posto koza kako je sveobće poznato, i u onom slučaju, ako ima dovoljno trave i inih biljka za pašu, ostaviv istu, osobitom pohlepom brsti ligće i mlade grančice stabala, ter ne samo time obstankn ono malo na krasti se nalazečih šuma zarasHca očita pogibelj uništenja prieti, ter takodjer svaki mar oko poŠumljenja ki-asa ilusornim postaje, imalo bi se: 1. držanje koza u svih onih obćinah i mjestih, gdje žlteljstvo može bez istih ži´ vj^ti t. j . gdje imade dovoljno krme za rogatu marvu, zatim u onom području, gdje je po upravi imovne obćine i države pošumljenje krasa jur zasnovano, posve zabraniti odnosno odrediti: a) da se držanje koza dozvoljava samo na vlastitom i valjano ogradjenom zemljištu, dbčim se ugon na pašu u državne, privatne i obćlnske šume 1 pašnjake naj strožije zabranjuje, b) da se onim žiteljern, koji neposjeduju vlastitoga zemljišta, uobće držanje koza bezuvjetno zabranjuje^ c) da se tjeranje koza na javnih cestah 1 obćinskih putevlh dozvoljava lih u onom slupaju, ako se iste gone na prodaju, dočim se u protivnom slučaju samo voditi, voziti ili nositi smiju; 2. nadalje imalo bi se držanje koza tamo, gdje je isto za kućanstvo siromašnih žitelja neobhodno nuždno, i obstanak pučanstva bez koza gotovo nemoguće, izključiv dakako držanje s namjerom na špekulaciju, ograničiti na najnužduiju mjeru, i to: a) koze dozvoljeno je držati i hraniti siromašnim žiteljem uz posebnu zatražit se imajuću dozvolu obć. poglavarstva, koje je za svoju dozvolu odgovorno, |