DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 249 sitna guljevaca, 50-godišnji Jirastici za gradju, žir, pasa, šiška, tanin itd. neće biti težko odlučiti se, koje če narn bit. drvo budućnosti. --- Veoma je dobr<), ako čovjek ima proročanskoga duiia te vidi u budućnost, l dobro računati, što nije baš tako lahko, kako ye u prvi mah ćini, što će nam i g. kritičar morat priznati, ako se njeti Oievaraju li me svi znaci) ua svoju gdjekoju kalkulaciju, gdje ga je možda najbliža budućnost ljuto prevarila. Zadnji razlog, napokon s kojega se g. kritičar na hrast toliko oborio, jest taj: 1) da će filoksera po svoj prilici uništiti sve vinograde, te da će papirnata burađ biti jeftinija od hrastove. Koliko taj razlog vriedi, toga nije dan danas nitko kadar prosuditi: možda — puno, a možda i — ništa. 2) Da hrastovina neće više tako skupa biti, jer osim toga, što je ima na Kavkazu, sve su države uzele odgajati hrastovina, te će je svuda biti dosti. -— Drugimi riečmi rečeno: sve su države avidile veliku vriednosfc hrasta, i one, gdje hrast neuspieva baš najbolje, gdje-nigda neće polučiti dimensija i kvalitete slavonskoga hrasta, — sve te države neka slobodno uzgajaju hrast, a mi ćetno u pravoj domovini hrasta odgajati jasen i ~— crnogoricu! 0 moj hraste — i za tebe vrieđi ona: nemo propheta in patria! Organizacija šumarske uprave u Magjarskoj. Ministerijalni savjetnik gosp. A. Bedo, opisuje nam organizaciju šumarske uprave u Magjarskoj, u najnovijem svom djelu: „Die wirthschaftliche und comraerzielle Beschreibung der Walder des imgarisehen Staates" na sliedeći način: Službovna organizacija magjarskoga šumarstva temelji se na ustanovah § 17. zak. članka XXXL od god. 1879., ter na ustanovah 1. srpnjem g. 18S0. oživotvorenoga šumskoga zakona, koji za osjegurati svrsi shodnost i potrajnost gospodarenja, zahtieva. da se broj upravnoga kao i čuvarskoga osoblja, za one šume, kojih šumsko-gospodarske osnove država potvrditi imade, u samih tih osnova ustanoviti imade. Ova je zakonska osnova, ona svrsi shodna podloga, na kojoj se osniva obezbiedjenje odgovarajuće organizacije, koja je i opet nuždna pređmnjeva uveđenja i provedbe valjane i svrsi shodne gospodarske uprave. Rukovođjenje sveukupnih šumarskih poslovanja, kao i uprava državnih šuma spada u djelokrug ministarstva za poljodjelstvo, obrt i trgovinu; docim su mještne odredbe odnoseće se na provedbu šumskoga za^kona ostavljene municipijam, odnosno upravnim odborom, kojih su strukovni savjetnici ki\ šumarski nadzornici, koji zastupaju ministarstvo poljodjelstva, obrta i trgovine, a podjedno i pravo priziva imadu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 250 — , Direkcija, aad:^or, kontrola i mjestna uprava državnih šuma. spada u djelokrug kr. šumarskih ravnateljstva, uudsumarskih i šumarskih ureda, dočim provedba odBosnih ra.dnja šuiuskim upravaui pi-ipada. Provedba ustanova zakona šumskoga, prolazi skroz dvie instancije, od kojih je prva upravljajući odbor, di´uga i posliednja pako ministarstvo za poljodjelstvo, obrt i trgovinu. Za državne šume postoje tri instancije; šumski uredi, na celu kojih su šumari odnosno nadšumari, obavljajući mjestnu upravu ; šumarsko ravnateljstvo, koje rukovodi i kontrolira mjestnu upravu šumskih ureda i ministarstvo koje vrhovnu upravu vodi. / ´ Za šumarske poslove postoje u ministarstvu za poljodjelstvo, obrt i trgovinu, pod vodstvom zemaljskoga nadšumarnika, posebna tri odsjeka, na celu svakoga stoji po jedan šumarski nađsavjetnik, kao samostalni stručni izvjestitelj uz potrebno pomoćno osoblje. Djelokrug pojedinih odsjeka jest: TJ djelokrug prvoga odsjeka t.j. odsjeka za upravu državnih šuma, spadaju sliedeći poslovi tih šuma: 1. Shižbovna organizacija eiarskih šuma Magjarske, Hrvatske i Slavonije; odluke odnoseće se na osobne i stvarne poslove, osobah kojim je uprava tih šuma povjerena, odnosno šumarskih ravnateljstva, nadšumarskih i- šumarskih ureda, šumskih uprava i šumarskim oblastira dodieljenih šumarskih računovodstva, naime izdavanje normalnih propisa i službenih naputaka, nadalje imenovanja, premještaji, umirovljenja^ nagrade, pođpore i discipUnarni predmeti. 2. Patrouatski poslovi erarskih šuma. 3: Uporaba šuma t. j . vrhovna odluka u pogledu proizvodnje drva, ugljena, rezane robe i ostalih šumskih proizvoda, kao i utanačenje nadnica4. Poslovi unovčenja šumskih proizvoda, drvnih frabrikata i ostalih materijalija, naročito ustanovljenje ciena šumskih proizvoda i tečaj postupka kod prodajah u veliko i malo; sastavljanje nacrta odnosno preizpitanje i odobrenje kupoprodajnih ugovora; odredbo u pogledu unovčenja, k šumam spadajućih objekta zakupa, šumskih medjutomnih i nuzužitaka; šumarska industrija. 5. Poslovi upravnih i pj-ometnih gradnja; ođluči\´anja u predmetu gradnje i uzdržavanja prometila po kopnu i po vođi, izuzam tekničke nadpregledbe gradjeviiih nacrta i proračuna; konačno obračunavanje gradjevnih računa; davanje u zakup erarskih gradjevina i koutrahiranje odnosnih najamnih ugovora. 6. Erarska šumarska umirovljenja, provizije, milostinje kao i poslovi´tičući se šumskih radnika i radničkih zadruga. 7. Razprave odnoseće se na šumska tržišta tu~ i inozemstva. 8. Rukovodstvo novčanih poslova erarskih sama u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji, utanačivanje proračuna, poslovi zaračunavanja i poslovi blagajnički uz sudjelovanje ovom odsjeku dodieljenoga centralnoga šumarskoga računovodstva. . 9. Poslovi odnoseći se na šumarsku akademiju u Štavnici, uz sve })Oslove odnoseće se na stipendija istoga zavoda. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 11 <-- 11 --> PDF |
. . . — 251 ™ , 10. Poslovi odnoseći se na one viciualne željezničke pruge, koje se m pripomoć prinosa erarialnili šuma grade, zatim pitanja o regulaciji rieka i odvodnja, u koliko erarske šume pri tom sudjeluju. IL Poslovi uprave i unovčenja šuma spadajueih investicionalnoj zakladi u Hrvatskoj, 12. Vrhovni nadzor nad sumarni magjarskih imovnih obćina, u području bivše ugarske Krajine, u smislu ustanova § 7, zak. 6L XXX. od g. 1873. U djelokrug drugog a odsjeka t. j . odsjeka za uredjeuje šuma spadaju siiedeći poslovi: . 1. Odobrenje, preinaka glasom zakonskoga članka XXXI. od g- 1879. sastavit se imajućib konačnih, kao i utanacenje privremenih šumsko-gospodarstvenih osnova. 2. Izlučenje šuma obranbenih odnosno zaštitnih ter utanacenje pravila po kojih se iste imadu upravljati i uživati. 3. Preizpitivanje poslova ođnosećih se na šumske prodaje, šuma stojećih u smislu ustanova § 17. šumskoga zakona, pod neposrednim nadzorom države, u pogledu šumarsko-ređai^stvenom. 4. Uredjenje erarskih šuma, njihovo izmierenje, procjena, te rukovodstvo posala oko izradbe šumsko-gospodarstvenih osnova. 5. Pošumljivanje erarskih šuma, nadpohvalba i odobrenje kulturnih nacrta, kontrola provedenih šumsko-kulturnih radnja, te poslovi odnoseći se na uzgoj bilja. G. Poslovi zemaljske šumarske statistike. 7. Odobravanje drvosječnih osnova za erarske šume, ter utanacenje količine unovčit se imajućih šumskih proizvoda, 8. Tehnička nadpohvalba gradjevnih nacrta i proračuna gospodarskih i prometnih gradnja erarskih šuma. 9. Poslovi odnoseći se na šumarsko - metereologične postaje i šumarskopokusne radnje. 10. Sveukupni osobni i stvarni poslovi šumarsko-uredjajnih ureda erarskih šuma. U djelokrug trećeg a odsjeka t. j . odsjeka za vrhovni državni nadzor nad šumami, spadaju siiedeći provedbeni poslovi, proiztičući iz ustanovah zak. ČL XXXL od g. 1879.: 1. Skrb oko uzdržanja šuma, kao i pitanja odno^eća se na šumsku pašu. 2. Uredjenje šumarskoga gospodarstva obćinskih šuma i šuma bivših urbarijalaca. 3. Šumarsko-redarstveni prekršaji. 4. Odobravanje šumarskih cienika vriednosti i ciena. 5. Utanacenje onih pustih površina, koje se iz narodno-gospodarstvenih obzira imadu pošumiti; poslovi odnoseći se na družtva za pošumljenje tih površina; podupiranje takovih ošumljivanjaj odnosno razdioba biljka u tu svrhu. 6. Poslovi prometa šumskih proizvoda po vodi i po kopnu, kao i odredbe odnoseće se na splavljanje i tocilanje drva. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 12 <-- 12 --> PDF |
. — 252 — , 7. Poslovi oko zemaljske šuniske i^aklade.. " 8. Po3lo\i osobni i stvarni odnoseći se na šumarska nadzornictva i strukovne škole za lugarsko-čuvarsko osoblje. 9. Šumarski državni izpiti i strukovni izpiti za lugare, te poslovi obuke lugara. 10. Šumarska literaturu. IL Poslovi lovstva. 12. Poslovi šumarskih i lovačkih družtva, odnosno udruga — te postupak oko pravila istih. 13. Poslovi računovodstva šumaT´skih nadzorničtva, strukovnih škola za lugare i zemaljske šumske zaklade, uz sudjelovanje središnjega šumarskoga računovodstva. Na temelju predloga podnesenih mu po šumarskih odsjecih, izdaje zemaljski nadšumarnik a zastupanju ministra, u vlastitom djelokrugu i na sobstvenu odgovornost, unutar granica fa državnom proračuuu) na upotriebu stojećega pokrića^ nuždne odredbe, izuzimajuć jedino kasnije spomenute poslove, koji su pridržani naročito višjem odobretiju, te koje isti bud po predlogu odnosn´h odsjeka ili po vlastitom mnienju preinačene, ministru-— odnosno državnom tajniku na potvrdu podnašati imade. Poslovi ti jesu : Predloži upravljeni na Njegovo c. kr. apostolsko Veličanstvo. One razprave kod riešavanja kojih ministar, odnosno državni tajnik sudjelovati žele. Važnije razprave sa inimi ministarstvi, stvaranje načelno važnih naredbenih propisa u pogledu uprave i računovodstva, ili pako preinačenje postojećih naredbenih propisa. Utanačenje proračuna; erarskih suma, šumarskih nadzorničtva i zemaljske šumarske zaklade, kao i konačni obračun tih uredovnih grana. Organizacija i utemeljenje novih ureda i službovnih mjesta: sistemiziranje novih službenih mjesta šumarsko-podčiiijenoga osoblja, u koliko troškovi istih povišenje proračuna zahtlevaju. Tumačenje zakona, ustanovljivanje cienika šumskih oblasti, vrhu prodaji namienjenih šumskih proizvoda. Dozvoljavanje milostinja, dobrotvornih prinosa i patronatskih troškova. Odobrenje pravila radničkih udruga i njih mitnjanje. Doznačivanje svijuh naknadnih kredita, u koliko se u državnom proračunu za takove nenalazi pokrića, ili dozvoljavanje pronosa pojedinih kredita, ako isti svotu od 10.000 premašuju. Nabava iiekretnina´ potrebnih za upravne i prometne svrhe, ako ku})o"vnijui svotu od 40(J0 foi´. i)femašu|e, ili ako neima tomu razpoloživih sredstva: nadalje prodaja i izmiena državnih nekretnina ma koje vrieduosti. Odobrenj´e voznih i radnih ugovora, ako nadnice i \´oziirina ])romasuju ustanovljene ciene ili ako na temelju ugovora izplatiii se imajiu^a svota zaslužbe imoB od 10.000 for. premašuje. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 13 <-- 13 --> PDF |
~ 253 ~ Izdanje dozvole brisanja od inanjaka kod tocilanja, ako takovi lO^/,, iznos premašuju. Odobrenje kupoprodajnih ugovora odnosećih se na prodaje j:i:kivnih šumddh užitaka: a) ako su takovi zaključeni izključenjeiu dražbe, ili ako su zaključeni uz — prema po šumskoj oblasti utanačenim cienikoni ili procjenbenoj vriednosti — 10% prenmšujuću popustbinu; b) ako li je u ugovoru na prodanu količinu proizvoda se odnoseća prodajna ciena veća od 10.000 for., te ako ugovoreni posao imade trajati dulje od jedne godine dana: c) ako traje ugovor više od 2 godine, te ako iznos godišnje odplate svotu od 5000 for. premašuje; d) ako predmet prodaje sačinjavajući proizvodi, podpuni godišnji etat pojedine šumske uprave dostigava. Produljivanje ugovora, ako doba produljenja 3 godine — vriednost pako svotu od 100 for. premašuje. Dozvoljavanje gradnja svijuh novih upravnih sgrada, ako gradjevni troškovi svotu od 8000 for. premašuju. Izdanje dozvole za uredjenja i preudešavanja uredskih prostorija, činovničkih, službeničkih i radničkih stanova, nadalje patronatskih i školskih sgi-ada, zatim najamničkih kuća, ako proračun pojedinoga ;^´radjevnoga predmeta svotu od 4000 fori premašuje. Odobrenje u državnom pi´oračunu izkazanib prometnih gradjevina, točila i vodogradjevina, ako troškovi svotu od 15.000 for. premašujn. Izdanje dozvole popravka istih objekta, ako li su troškovi popravka jednoga gradjevnoga objekta veći od 10.000 for. Zaključak u pogledu prinosa k gradjevnim ti´oškovom vicinalnih željezničkih pruga. Dozvola zaračunavanja troškova za sve novogradnje i popravke, ako takovi proračun za više od 15^/o premašuju. Odobrenje svijnh zakupuih ugovora i nagoda u pogledu nuz-užitaka, regalnih i drugih prava: a) ako zakupni ugovor tri godine traje ili kad godišnji prihod 6000 for. premašuje; b) oni ugovori, koji su sklopljeni izključenjem dražbe, ako godišnji prihod svotu od lOOO for. premašuje; e) unovčenje proredjivanjem dobivene drvne gromade i nuzproizvoda, ako njihova količina dvogodišnji etat odnosno dvogodišnji užitak premašuje. Dozvoljavanje odpisa neutjerivih erarskih tražbina, ako svota, koja se brisati iujade iznos od 500 for. premašuje. Dozvoljavanje odpisa usljed elementarnih nepogoda nastavših računarskih manjka, ako li vriednost manjka svotu od 4000 for. premašuje, ter ako se pri tom poslujućemu činovniku nikoja krivnja pripisati uemože. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 254 — Sklapanje nagođa u poslovih proti eraru podignutih parba, obustavljanje od strane erara kao tužitelja podignutih parnica, ili odobrenje takovih nagoda, koje imadu svrhu izbjeći parnicam, ako li predmet nagode sačinjavajući iznos, svohi od 4<)i»0 fon premašuje. . Dozvoljavanje obro5-noga odplaćivanja, te u duljem roku namirit se imajućih izpiata, uz normalne zatezne kamate, ma kojih ei^arskih tražbina, ako li se ta prolongacija računajuć od dana zakonite iii ugovorene obveze izplaćenja, proteže ua vrieme od jedne godine, ili kad svota, od 4000 for. premašuje. Dozvoljavanje vjeresija kod svijuh prodajah i unovčenjah : a) ako svota vjeresije promašuje iznos od 15.000 for. a doba izplate tri mjeseca ; b) ako svota vjeresije iznos od 10.000 for., a vrieme izplate dobu od šest n)jeseci premašuje; e) ako svota vjeresije iznos od 5000 for., a vrieme izplate dobu od devet mjesecu premašuje. Popunjivanja svijuh ćinovnićkib i vježbenickih mjesta, kod kojih se šumarsko- strukovna naobrazba predmnjeva, kao i na patronatskom pravu osnivajuće se imenovanje svećenstva. Odpuštanje činovnika putem disciplinarnim, iU njihovo premještenje kazni radi u drugo koje okružje, ili takove disciplinarne osude, kojom se obtuženi osudjuje na globu veću od 150 for. Substitucija izvjestitelja centrale, zatim predstojnika šumarskih oblasti, šumarskih nadzornictva i šumarskih računarskih ureda, na dulje vrieme od set^t mjeseci. Svi premještaji, u koliko se takovi neogranićuju na podrućje jedne te iste šumarske oblasti. Umirovljenje prije izmaka ciele službovne dobe, te odpravljanje iz službe izstupljujućih činovnika. Dozvoljavanje dopusta izvjestiteljem centrale i predsjedniku centralnoga raamarskoga ureda, te dozvoljavanje predujmova na plaću svim činovnikom bez iznimke, ako povratak predujma nesliedi u roku od godinu dana. I>caslanje činovnika u inozemstvo. Dozvoljavanje remuneracija i pripomoćih izvjestiteljem centrale i predstojniku centralnoga šumarskoga računovodstva, nadalje dozvoljavanje svijuh onih remuneracija i pripomoćih, koje se na teret centralne uprave doznačuju, ili koje svotu od 150 for. premašuju; napokon dozvoljavanje podpora i pripomoći, ako se isti činovnik u roku od jedne godine po drugi puta njom obdaruje. Dozvoljavanje ođpisa, manipulacionalno činovničtvo obterećujućih ili po r^omii povr^ititi se imajućiii računarskih grieška, ako li vriednost istih svotu od 150 i´or. premašuje. Oni poslovi hrvatsko-slavonske investicionalne zaklade, u pogledu kojih pre(ihudno odobrenje nije uzsliedilo. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 15 <-- 15 --> PDF |
; — 255 — ´ ; ITstanovijeTije zaštitnih sin:na, te ])risanje istih k kategorije takuve vrsti´ hima.. Preuzeee žnpairijskih, i obćiiiskih Sum;i pod erarskn upravti. Izdanje dozvoh:i, :^a sphivljanje i tocihiiije, na onih potor.ih i riekali, k(jje čine zeauiljsku granicu. Dozvoljavanje onakih Siunskih užitaka, koji neodgovaraju u sisteiriij^iraooj" Run^^kO" gospodarske.)) osnovi sadržanim sistanovani, već ib zahtievaju vanredni odnošaji, u koliko njihovo uživanje zahtieva napuštanje prvobitne osnove, aa dulje doba od trijali godina. Podupiranje šarnarskih i lovačkih družtva. Izricanje kazna sbog neprovadjanja šumsko-gospcsdarskih osnova, ako iznos istih svotu od 500 for. premašuje, Potvrdjivanje u poslovili šumsko-redarstvenih prekršaja, i^^rećenih osuda u drugoj molbi, ako kod izricanja ka^ni, u šumskom ;^akonu m. to izi-ecena ciena jedinice, svotu od 100 for. premašuje ili ako se osuda prve molbe ne~ potvrdjuje, te ako u tom slučaju izrečena globa svotu od 5O0 for. premašuje. Rai^prave odnoseće se proti upravnim činovnikom i upravnim odborom i njihovim članovom, usljed neprovadjanja ustanova zakona švuuskoga ili posebninii dekreti ustanovljenih poslovanja ili usljed inih propusta, kao ikažnjenje istih. Pitanja nadležnosti nastavša izniedju redovitih sudova i sudova postavljenih za raspravljanje šumskih šteta. Dozvoljavanje ustrojstva udruga za pošumljivanje. Odhike u pogledu povratjioga odkupa pošumljenih goljetina. Naredbe u pogledu podupiranja radnja oko pošumljenja, ako dozvoljena podpora za jednu osobu svotu od 200 for., uzajmljeni iznos pako svotu od lOOO for. premašuje. Imovanie i disciplinarni postupak šumarskih činovnika, kao što i predmeti šumarsko-redarstvenih prekršaja, raspravljaju se u savjetničkih sjednica pod predsjedničtvom zemaljskoga nadšumarnika, članovi tih sjednica pako jesu: tri šumarska nadsavjetnika i pranadzornik, ili ravnatelj šumarskoga računovodstva, odnosno njihovi zamjenici. Neposredni a^jestni državni šumarski nadzor nad šumami rukovodi ministarstvo putem šumarskih nadzorničtva: kontrola šumarskih nadzoruičtva kao i erarske šumarske uprave sliedi time, da se često izašalju činovnici centrale na pregledavanje, koji si organi tom prilikom prisvajaju takodjer i za vodjenje i upravljanje šumarstva nnžduo spoznanje ngestnih odnosaja. Šumarski poslovi u prvoj molbi spadaju u djelokrug kod municipijah postojećih šuniarskih odl)ora, koji se odboi´i sastoje iz trijuh članova, koje županijski upravni odbor iz svoje sredine, a prema potrebi takodjer i izvana bira, izmedju muževa vještih šumarstvu. 0\´aj šumski odbor odlučuje u s^aniostalnoni djelokrugu o svih u smislu šumskoga zakona u pretres dolazećih pitanja, nu dužan je, za razprave ili prije takove, saslušati mnienje kr. šumarskoga nad |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 16 <-- 16 --> PDF |
™ 256 ™ zornika; u onih slućajevih ipak, gdje se radi o neodgodivih mjera, slobodno je šumarskomu odboru, odrediti shodna, i bez pređliodnoga saslušanja mnienja ^umarskoii´a nadzornika, iiu svakako se isti ob učinjenom mora obaviestitk Toli šumarskomu nadzorniku koli i stvankam pripada u smislu § 68. šumskoga zakona pravo utoka na ministarstvo za poljodjelstvo, obrt i trgovinu proti zaključkom upravnoga šumskoga odbora, u roku od 15 dana iza uručenja odluke. Zaključci šumarskoga odbora mogu se u upravnom odboru, (prilikom predloženja izvještaja šumarskoga odbora o njegovoj djelatnosti), u onom slučaju u razpravu uzeti, ako isti nestoje u nikojem savezu sa osobnimi pitanji, već ako su samo obćenite naravi. Ti se pako zaključci mogu samo u onom slučaju mienjati, ako na to pristane većina šumarskoga odbora sa šumarskim nad´ zornikom: u protivnom slučaju t. j . ako na takovu nepristaje niti većina šumarskoga odbora niti šumarski nadzornik, pripada odluka ministarstvu za poljodjelstvo, obrt i trgovinu. Šumarskomu odboru uuždne mjestne podatke imadu upravni organi sabrati, odnosno kotarski sudci. gradski i obćinski načelnici; izvjestitelj jest onaj član odbora, ki)jemu predsjednik izvjestiteljstvo povjeri, perovodja jedan od bilježnika odnosnoga municipija. Kad se radi o prekršajih šumskih, odnosno o slučajevili prekršaja od strane šumoposjednika, protiva zakonitoj upravi šuma, zatim u predmetih prometa šumskih proizvoda, izvješćuje kr. šumarski nadzornik. šumarski odbor izdaje svoje odluke i osude uz podpis vlastitoga odborskoga predsjednika, sam i u ime, te ih upravlja provedenja radi na političku u]travu municipija vodećega podžupana ili načelnika. Or^-ani municipalne uprave, odnosno šumski odbori odgovorni su, da se ustano\e šumskoga zakona kao i na istom osnivajude se ministarske naredbe provadjaju, ui odgovaraju i za sve pogrieške i propuštaje. Ako li koji šumskih oilbora nebi zadovoljavao šumskim zakonom propisanim mu dužnostim, ili kad nobi na uzdržanje i racionalno gospodarenje šuma se odnOvSeće propise valjano provadjao. to imade ministar za poljodjelstvo, obrt i trgovinu pravo, da u dotičnoj županiji rukovodjenje šumarskih poslova po svojoj volji na vrieme povjeri posebnom vladinom povjereniku, kojemu onda pripada isti onaj djelokrug, koga šumarski odbori kao šumarske oblasti prve molbe imadu. Takov se slučaj niedjuHu) do sada samo jedanput sbio i to u županiji Besztercze-Naszodskoj, gdje poćum od 1. travnja 1885. godine, takov jedan kr. povjerenik šumarske poslove rukovodi. Mjestao nadziranje provedba ustanova šumskoga zakona, imadu nadzirati, — na predlog ministra za poljodjelstvo, obrt i trgovinu, po Njegovu Veličanstvu imenovani šumarski nadzornici. Zemlja podieljena je u tu svrhu u 20 nadzorničtvah. Na čelu svakoga nadzorničtva stoji jedan kr. šumarski nadzornik, kojemu su prema potrebi jedan ili dva podnadzornika dodieljena. Broj šumai´skih nadzornika jest 20, a isto toliko imade i podnadzornika. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Kralj. Aunmrski nail/.ariilk >;asta]K^ na tem -Iju :i^akonom utanureuoma darenja po Nuinaii, te [»oduusa n tu svrhfi ntuuskoniu odborti sve svojo predioge glede kažujenja oiuiko\ ihrtuiuovlastuika. koji usvojih sumab luvakoDiio ^o^^podaiv, tofc)ji vse toga radi urinise krhd ^^umart^ko-retUrtoiveuo^´a prekr^^aja. Nebi !i Miiunki odbor njegov piv.dlog u\a/Jo^ to mu pripnda }u-avo priziva protiva zaključku, odoosiio odluci. Tamo niedjuh´ui. ^i,dje l)i bio opa/.io takovu pogibelj po suBiarsivo, koja iiedozvoljava odvlnk(^, .slobodno nm j(^ na Hobshonn odgovornost odrediti bliodna, a isto tako imade prav(t da i sasuta u/ivauje šume zabrani, a upravni i obćin.sko-redartsh´eiii organi du;^ni m sudjelovati kod provadjanja njegovili odredaba. Nemože ise tajiti, da odnosni interesenti, a naročito obćine nisu u j)0četku, kako to i u drugili zemljah bivalo, zakoniti uticaj a poslove šumskoga gospodarstva radošću pozdravile; pošto se ipak već više slučajeva sbilo, gdje su pojedini všumovlastnici i obćine prigodom prodaje drva, usijed dobrih savjeta dobivenih po šumarskih nadzornicih, kao i usljed po ministarstvu kod izdanja^ dozvole projektirane prodaje, sa gledišta šumsko-policajnoga, utanačenih uvjeta, postigli veće prodajne ciene u iznosu od više hiljada for., to se danas već vidno mnaža broj onih šumoposjednika, koji uvidjaju potrebu racijonalnoga šuutarenja i provadjanja zakonitoga nadzora, ter koje se u obćem intex^esu ležeće ograničenje nemiii samo onim posjednikom, koji sobstvenu korist iU na račun budućnosti si prisvajajući prihod više ciene. U predmetu raspravljanja šumskih prekršaja, ustanovljuje zakon, mimoilazeć često dugotrajni civilni postupak ~ vi´lo sgođno, da se onakove kradje i oštećenja, kojih vriednost — neuračunavajući posebno naknaditi imajuću štetu, pojedince nepremašuje 30 for. upravnim putem razpravljati imaju, i to: u prvoj molbi po kotarskomu sudcu, u kr. slobodnih gradovih i onih sa uređjenim magistratom po kotarskomu predstojnictvu -— odnosno po gradskomu kapetanu. Šumoposjednikom medjutim pristoji pravo, do svote od 10 for. poslužiti se i osudom obćinskoga sudca. Oblast druge molbe bira upravni odbor, isti se sastoji iz 4 člana i 4 zamjenika, od kojih dvojica izmjenice pod predsjednictvom velikoga župana odnosno načelnika ureduju; proti odluci ovoga suda ne.mo/-e se prizvati, te se k odnosnim- sjednicam imade takodjer i državni .odvjetnik pozvati, koji imade nad tim bditi, da li razpravni predmet možda nespada u djelokrug redovitoga suda. Šumski kvarovi, kojih vriednost premašuje iznos od 30 for., te koji se prema tome imaju smatrati zločinom, ili kvarovi stojeći u savezu sa koji])i zločinskim djelom, riešavaju se običnim civilno-pravnim putem, nu i u pogledu ovih slučajeva pristoji šumoviastniku pravo, ako vriednost ukradjeuoga predmeta nepremašuje ii>:nos od 50 for-, te ako slučaj nije podjeduo i zločinom skopčan, tu vriednost do odluke suda prve molbe sniziti ua vriednost od 10 ili 30 for., te odštetu tražiti administrativnim putem. 17 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 18 <-- 18 --> PDF |
^ 258 — Manje dozvola za splavljauje i tocilanje, te za tiainjestf-Mija tornu potrebnih vodogracljevina, pri]vi(la dogovoriK) sa ministi´oin /a proiuef,, juinistru /a poljodjelstvo; odnosne rasprave spadaju u prvoj inolbi u djelokrug iiiunicijdja ; nii sann se podnesci ipak iiioraju u svrhu nadzora ]?ri(>ritetskih prava, u pogleda zatraženih dozvola, upraviti iia ministarstvo za })oljodjelstvo. obrt i trgovinu. Šumski i^akon doduše obćenito odredjuje, da pod neposrednim nadzorom države stojeći šumovlastriici ima(U.i držati nuždnibroj šumarskih činovnika, da se maloposjedaici mogu složiti glede držanja /ujedničkoga šumarskoga činovnika ili da u svojih šumah jednoj i te istoj osobi povjere upravu i rovanje šuma; nu usprkos svega toga bijaše osobita briga ministarstva poljodjelstva, iiredjenja odnošaja šumarskoga osoblja stojećega u službi občinskoj, kako to već i sama činjenica tih razprostranjenih i cesto iz neznatnih parcela se sastojećih obćinskih šunia, sa stanovišta obćenitih interesa zen^lje zahtievase. Pri čemu se uzimao obzir osobito na tu okolnost, da se obćine čim moguće manje obterete troškovi, a da se pri tom ipak postigne nuždni uspjeh u pogledu osjeguranja gospodarstva, tih po život obćiiui toli potrebnih šuma. Pošto se upravni poslovi obćina tiču u prvom redu municipija, to budu ista u gori rečenom smislu od strane ministarstva pozvana shodna odrediti, a podjedno se pričekalo na uspjeh naloga. Tamo gdje su municipija u predmetu oi´ganizacije i popunjenja šumarsko-činovničkih mjesta sama učinila potrebno, izbjegavao se svaki neposredni uticaj; nasuprot se pako tamo, gdje je to potrebno bilo, odredila organizacija odnosnih siužbovnih mjesta ureda radi i to u oba slučaja tim načinom, da su se šume posjedujuće obćine, prema tome kako to odnošaji manipulacije i prometa dopuštahu, grupirale u šumsl^e kotare, tako da danas već u svih županijah, uz riedke iznimke kofarski šumari poslove šumskoga gospodarstva rukovode; kr. nadzorničtva ih u i:adnji nadziru, a šumarski im nadzornici prigodom službenih proputovanja davaju nuždne upute. Pošto je nadalje država voljna valjanu upravnobćinskih šuma i osjeguranje njihove budućnosti u podpunoj mjeri provesti, to se ista podjedno izjavila pripravnom, u onih županijah, koje bi to zatražile, povjeriti upravu tih šuma/ (naravno uz podpuno očuvanja prava vlastnosti posjednika), kr. šumarskim činovnikom, koji takodjer i odnosne gospodarske osnove sastaviti hnadu, samo što su obćine dužne eraru povratiti´ odnosne troškove. Mnogi se municipiji poslužiše tim pravom, te je tako erar na temelju posebnih ugovora preuzeo šumsku upivavu obćinskiji šuma u županijah Csik, jVl.aros-Torda i Arva, kao i´ u gradu Eperjesu. a isto tako se vode u tom pogledu priegovori i u županijah Szaros, Zemplin, Soniogv, IMcs Bodrogb, Szilagj i´ Haroinzik, kao i u gradu Szegedinu. , Erar tim preuzirnanjenj obćinskih šuma pod svoju upravu vanredno ko-" risti obćinam, kao što neima dvojbe, da je isti kud i kamo prije u stanju pospješiti svrsi shodno uredjenje gospodarstva pod nadzorom sposobnoga činovGičtva. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 19 <-- 19 --> PDF |
~ 259 -~ , ´ _ Ukupni broj (ibćiuskoga šumarskoga ogoblja izna:^a daiias do 48C Humatskih činovnika, (*fl kojih je 13 državnih, a 181 po državi ureda radi naiBJešteuih.´^ Kotarski šumari iiobće su stahio namješteni, te se tnoga samo na. temelju redovitoga disciplinarnoga postupka iz službe ođpustiti, hoće li pako sami služba ostaviti, ono su dužni službu tri mjeseca unapred odkai^ati. U pogledu službovanja izdani su posebni službeni naputci, a na šumsku upravu odnoseće naputke, dobivaju ti činovnici od municipija, šumskoga odbora i kr. Šumskoga nadzornika. U šumah pod ustanove § 17. zakona šumskoga pođpadajućih posjednika, t. j . u šumah: državnih, municipalnih i obćinskih, šumah crkvenih korporacija i osoba, šumah javnih kao i privatnih zakkda, šumah fideikomisahiih, šumah komposesoratskih, kao i u šumah. dioničarskih družtva, mogu samo takova individua čast šumarskoga činovnika ili žumara obnašati, koja su svršila nauke na kojoj višjoj realci ili gimnaziji -~ položila izpit zrielosti, te onda položila izpite iz svijuh onih predmeta, koji su propisani za redovite slušatelje šumarske akademije u Štavnici, te zatim u Budapešti položili šumarski državni izjnt, e koji uz to još i ugarsko državljanstvo imadu. Svakomu šumoposjeđniku pristoji pravo, da šumarsko osoblje po svojo volji upotriebi, ako isto imade zakonitu stručnu naobrazbu; kod onih privatnih šun)oposjednikah pako, koji nepodpađaju gori rečenim ustanovam šumskoga zakona, zahtieva država, od osoba za šumarske Činovnike upotriebijenib, doka?, da su neporočnoga života, te da imadu onaj stepen naobrazbe, koji ib osposobljuje za intelektualno rukovodjenje šumarske uprave. Gdje obćine same potrebne šumarske činovnike nenamjeste, tamo obavi to namještenje bud kompetentni šumski odbor, a u slučaju potrebe ih imenuje i samo ministarstvo poljodjelstva. [J pogledu plaća šiimarsko-upravnoga osoblja — valja spomenuti, da je plaća obćinskih šumara popriecno ravna onoj kr. šumara, plaća šumarskoga osoblja kod većih šumoposjeđnikah pako popriecno za 25~-50"/o bolja, od one kod države — uobće se pako o tom radi, da se plaće šumarskoga osoblja čim skorije primjereno šumarskim i narodno-gospodarstvenim interesom urede odnosno povise. Šumarski činovnici kao i iugarsko osoblje, fungira kod izvadjauja službe, odnosno preti-agah kod počinjene štete i štetočinaca, u svojstvu redas´stvenib organa, a njihovo izkazivanje jest podpun dokaz, ako su jednom po šumskom zakonu propisanu zakletvu položih. Osoblje dužno je nositi u službi propisano odjele i znakove. , Oni šumarski činovnici, koji se prigodom provadjanja organizacije nemogose izkazati gore rečenim propisanim osposobljenim, pridržani su doduše i nadalje u^službi, nu bez prava na promakimće, žiko nepolože šumarski državni izpit. Ukupno površje obćimskth i otuiitcJpalnib pod )>eposredui.o,i uad7.<)rom vlade stojećih šuma, iznaša 8,114.904 rali„ |
| ŠUMARSKI LIST 6/1886 str. 20 <-- 20 --> PDF |
^ 260 — Time smo u cieiosti izcrpili članak g. A. Bedo-a, ob oi´gani^aciji šumarske uprave u susjednoj Magjarskoj. Prispodobimo li pako, tuj rečeno sa u aašoj doBioviiii vlad:\jiićimi obstojnostrni iia polja zemaljske šumarske uprave, to , moramo žalibože konstatovati, da su naši susjedi´ i ´ u ´ tom pogleda kud i kamo napredniji od luis. Njihova je vrhovna šumarska uprava sustavno uredjena i centralizirana,, oni imadu šumski zakon, odgovarajući i naroduim. odtiošajem i dubu vremena, njihovo je sun}arsko redarstvo ui´edjeno, obiMnska šumarska uprava u rukuh je države, a pod neposrednim nadzorom državnih organa i t. d. Kod nas pako, izuzmemo li državnu šumarsku upravu, a nješto malo i upravu krajiških imovnih obćina, vidimo podpun kaos, uprava bez sustava i uspjeha, protimba današnjemu stanju šumarske znanosti i šumskoga gospodarstva u naprednih narodah. ´ ,Na čemu napokon, da o tom ovdje još i dalje spominjemo, kad je to svakomu misaonomu šumaru ovako i onako jur odavno zuano, i dok si iz prije rečenoga svaki nas i onako sam odnosne zaključke stvoriti kadar. U ostalom valjda če i nam Hrvatom jednom i na polju šumarskogospodarstvenom sinuti sunce bolje budućnosti, jer ma sve da smo i do danas jur premnogo našim nemarom na tom polju narodno-gospodarstvene djelatnosti sagriešili na račun budućnosti, ono ipak još nije prekasno, da bar većemu zlu nepredusretnemo, koje liepu našu zemlju, potraje li današnje šumarsko gazđovanje ma bilo baš još i sauio koj decenij, bezuvjetno na najžalostniji način stići mora. Uzgoj eucalyptu8a. Piše D, Stiasiijj vlast= šumarski pristav. U brošuri „Culture de L´Eucaljptus a St. Paul-Trois Fontaines" čitamo izvrstno opisani članak ob uzgoju eucaljptusa, na posjedu Trapistah u Sv. Paulu, Trois Foutaines u močvarnih predjelih Eima. U toj knjižici opisuju nam g. 6. M. A. Vallee i E. Meaume, sam postupak uzgajanja na sliedeći način: , Za uzgoj eucaljptusa rabe se posebno zato priredjeni lonci ili sandučići, koji se naptme i opet posebnom zato priredjenom zemljom, sastojećom se iz smjese obične poljske i vrtljarske zemlje., kojoj se primjesa još u trulež prelazeći gnoj. Na površini tako umjetno pripravljene zemlje, povuku se jedva vidljivi potezi (koji moraju 6 centimetara udaljeni biti), u kojih se sjeme zasadi, koje se, buduć da je vrlo maleno, samo sa tankons, naslagom zemlje pokriti ima. Sijanje sjemena može se u veljači, ožujku ili u jeseni obaviti. Da se tomu uzgoju uznujgne potrebito izparivanje i vlažnost uzdržati, moraju ti lonci ili sandučići pokriveni biti slamnatim pokrovom ili daskom, dok sjeme nikne, što medjutim već posije njekoliko dana sliedi. Isto se tako biljke |