DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ 299 — pobjeglica vojničkih, tata i tomu sličnih individua — koji imadu manje više uzroka izbjegavati ljudsko družtvo. Kod izbii´auja bukva za palenje, paze pepeljari, da li drvo natrulo, prhlo vrhosuho, žutkastoga lista, ima li trud i gljiva po njem, da li šuplja i t. d. a tad ju tek obori, oklaštri joj grane, te ju ostavi ležeć, dok se pouješto osušim što cesto i na mjesece traje, tako oborena debla, onda soba kraja, kao i u sredini podpali: Okoliš zapaljenih đebala se pročisti, za da se u velikoj suši, vatra neuhvati i okolišne šume. Zapaljeno drvo nebukti plamenom, već samo tinja, a izgori često već i preko noći. Pepeljar zapali tako po više klada najedanput, a čim koja dogori ono skupi pepeo u hrpu, dok ga neoduese prije spomenutim načinom do pepeljare. Gdje jednom pepeljari u šumi pališe, tuj se od godine na godinu množi broj Sušaka, jer su bukve na vatru jako osjetljive, i tako ne samo da usljed toga palenja, vrućine i dima brzo ginu, no već i tim što se takove šume sve redje, što i opet bukvici nepodnašaju, i tako i opet propadaju. U prenavedenoj šumi proizvelo se rećene godine ukupno do 180 centih pepeljike, uz šumsku taksu po centu gotove robe od 7 for., tako da se uz potrošbu od prodanih u tu svrhu 1800 kub. hvatih leževine, pokazuje unovčivost po kuk hvat drva na panju sa 70 nove. Ciena, koja se za onaj šumski kompleks u ono doba dosta povoljnom označiti može. Ukupna proizvodnja 1 cente pepeljike stojaše sveukupno t. j . zajedno sa dovozom do Siska oko 15 for,, plaćaše se pako centa pepeljike u Pešti, za onda sa 16—19 for. Danas je ciena pepeljiki u Beču — za ilirsku robu (po 100 klgm.) 33—36 for. za bielu ugarsku u komadih 28—30 fon Ma sve da se i dan danas još u Hrvatskoj i Slavoniji oko 500 centi pepeljike sveukupno i poprečno na godinu proizvadja, ono ipak sada već neima šuma u nas, u kojih bi to izključiva vrst unovčenja drva bila, kako to u istinu još do nedavna u gdje kojih stranah domovine naše bijaše, tako se n. p. još u prvih decenijah ovoga stoljeća mogaše slavonske šume upotrebiti skoro jedino za proizvadjanje pepeljike, a proizvadjalo se ove robe tamo do 15.000 bečkih centi na godinu. Osobito pako bijaše u trgovini poznata dvostruko kalćinirana slavonska pepeljika. U istoj mjeri, kako se razvijala industrija drva, tako je naravno propadalo i proizvadjanje pepeljike. G-odirie 1860. proizvedeno je u Slavoniji samo još 1500 bečkih centi. Gori opisani način proizvadjanja pepeljike´najprimitivniji je način, a samo se sobom razumjeva, da danas već i kud i kamo savršenijih načina proizvadjanje poznatO; dapače imade već i posebnih tvornica bavećih se proizvodnjom pepeljike a isto tako proizvadjaju i naše tvornice stakla za vlastitu porabu potrebnu pepeljiku, od koje medjutim vrlo malo dolazi u trgovinu. — Od kada je potrošak drva ponarasao, padalo je proizvadjanje pepeljike u obće, te ima slabe nade, da će se ta obrt ikad opet podići do prijašnjega stepeni. — Za nas Hrvate ipak ostaje gori rečenOj bar s historičnoga stanovišta spomena vriedno. |