DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 13 <-- 13 --> PDF |
~ 301 i počinje treće iii Četvrte godine roditi. Prva vrst rodi knipniin plodom, boje otvoreno niabagonske sa prilično crnimi prugami, koje idu od temelja k vrhu. I po Ušću se razlikuje od europejskoga kestena; lišće je bliedo, žuto-zeleno. Kesten nije tako sladak. Druga japanska vrst, o kojoj Fuler govori, da je do sada vidio samo njekoliko eksemplara, ima 4 do 8 kestena u jednoj ljuski; obično ib ima po 6 komada. Plodovi u jednoj ljuski su stisnuti i nisu jednake veličine i oblika. Drvo ove osobite vrsti vrlo je tvrdo i neobično rodno. Lučbeni sastav pitomoga kestena jednak je onomu žita, osim toga ima mnogo šećera. Kako Dr. G-uerazzi veli, pošlo mu je za rukom, da iz kestena izvadi šećer. Tamo, gdje kestenja mnogo ima, upotrebljavaju se za pečenje alkohola. Zato se najprije suše, usljed čega postaje više Šećera, pa se onda vrlo dugo mogu očuvati. Zatim se prosto oljušte i u vodi kuhaju. Voda, u kojoj se kuhaju, izvuče šečer iz kestenja i postane boje prljave. Posije se sok izazove na vrijenje, i zatim destilira, peće. Alkohol od kestena zove se „Tanadin". Komina je vrlo dobra brzina za stoku, koja se goji. Gdje se kestenjem narod hrani, tamo se oni još na više načina upotrebljavaju. Pošto se oberu, odnesu se u sobe, gdje se na daske pomeću u sloju od 15 cm. debljine, a izpod njih se podržava vatra, dok se kesteni osuše i otvrdnu. Pošto se oljušte, melju se na mlinu poput žita. Ovo se kestenovo brašno raznoliko upotrebljava; za kolače, palentu i drugo, pa i za mesenje jedne vrsti hljeba, koji se različno zove, takon.p. Necci, Pattoni, Oastagnaci itd. Hljeb je vrlo ugodnog ukusa i zdrav. Seljaci u Toskani kuhaju kestenje u vodi, a sok piju protiva kašlju i prsobolji, s dobrim uspjehom. Najrađje se od kestenovog brašna prave žganci, koji se kuhanjem u vodi za 10 do 15 minuta sgotove i maslom, pavlakom, šunkami itd. jedu. Kestenovo brašno može se održati i dvie godine, a čuva se isto onako kao i pšenično. Sastoji se pako po izpitivanju profesora Hirscha iz: 14^´ "^^^e, 2"/o masti, 8-57o proteina, 29´27o škroba, 22´97o dekstrina, 17-57o šećera, 3"37o celuloze i 2"67<> pepela. Velika količina dekstrina dolazi odtuda, što se kesteni na velikoj toplini suše. Profesor Hirscb misli, da se kestenovo brašno vrlo lahko vari, te da bi osobito dobro bilo za odhranu djece, jer imade više od 407o sastojina, koje se raztvaraju. Svuda i neznaju kestene gotoviti. Kad se liepo izprži s mašćo, izvrstan je dodatak pečenoj divljači, tako da ih Francezi zovu j,Truffe du petit rentier". Ukuhani kesteni (kompot), tako zvani glaziram kesteni, pa onda pire od kestena, pečeni i kuhani u crnom vinu, jesu izvrstna jestvina. Na kraju da dodamo još jedan sud o pitomom kestenu, koji je nedavno donio „Centralblatt fiir das ges. Forstwesen", te koji glasi: „Pitomomu kestenu je zadatak, da zamjeni proredjene hrastove šume. Ovo zaslužuje kesten ne samo sbog njegovoga ploda, koji se mnogo traži, kao i sbog drva, nego i sbog toga, što vrlo dobro napreduje na živom pjesku. U ovom pogledu su naročito učinjeni pokušaji u Magjarskoj. Drvo kestenovo može dugo |