DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1886 str. 32     <-- 32 -->        PDF

320


razmjer snijevsi sa 0´4 hrasta, 0.3 bnkve, 0*3 kestena t. j . mi oznafiujemo razmjer
smjesi vazda brojevno-


Nu kad bi n. pr. u njekom hrastiku na 200 hrastovih stabala došlo samo
5 bukovih stabala, onda već nebi bila mješovita sastojiiia, već hrastova šuma,
u kojoj se nalazi pojedinih umetnutih ih podređjenih bukovih stabala.


Za onu sastojinu, koja je tako gusto obrasla đrvećera, da se krošnja
krošnje tiče t. j , da iduć ljeti takovom šumom gledajući praraa vrhu stabalja,
nevidimo nigdje ovećih praznina, velimo da je u podpunom ili gustom sklopu
uzrasla.


. Stupanj gustoće sklopa označujemo riečju obrast, ako li n. pr. jedna bukova
sastojina pod naravnim! odnošaji u 60. godini starosti mora imati po hektar
površine 1600 — 1520 stabala, a mi nadjemo, brojeći stabala, da imade
samo 1000 stabala, onda označujemo sklop takove šume oznakom 0*7. t. j , ovoj
sastojini manjka do pođpunoga sklopa još 500 stabala.


Tim bismo bili razturaačili znamenovanja njekih najobičnijih šumarskih
nazivlja, sada da konačno raztumačimo još i znamenovanje rieči šumarstva.


Pod šumarstvom razumjevamo vaskoliki posao, koji na šumarsko osoblje
spada ili se tiče njihove službe — dakle na kratko posao sadnje i pomlađjivanja,
obrane, očuvanja, gojenja i uzdržavanja, upoi^abe kao i unovčenja šuma.


Sumarsko-trgovaČka razmatranja.


IX.
Godine 1880. izdalo je kr. financijalno ravnateljstvo u Zagrebu, naredbu,
odnoseću se na oporezivanje šumskih trgovaca i poslova, kojom naredbom bi
predmnjevanoj da se za takovo poduzeće, a naročito i za izradbu i izvoz drva
potrebuje glavnica, koja je dvaputa tako velika, kao glavnica izdana za nabavu
same kupljene šume, ocienjujuć tako glavničnu investiciju trostrukim iznosom
svote izdane za nabavu šume. Od takovim načinom proračunane glavnice uzeo
se onda l07o i2Bos na ime čiste dobiti. Time se pako naši drvotržci u dvostrukom
pogledu prikraćivahu; prvo što se je glavnica potrebna za izradbu i
izvoz uzimala u račun u takovoj količini, koja ni najmanje neođgovara zbiljnim
obstojnostim, a drugo, što se za ta poduzeća predmnjevaše bezuvjetno i pod svakimi
odnošaji, bez obzira na stanje trgovine, 10 postotni čisti prihod od sveukupne
prometne glavnice, ^stvarajuć tako za šumska poduzeća njeko iznimno stanje,
usljed kojega bi šumska trgovina pod svimi uvjeti morala pružati znameniti
čisti prihod.


Nepravedni taj način preračunavanja čistoga prihoda, bijaše jur često
predmetom pritužba kod opotražnih povjerenstvah, kojima se samim računskim
primjerom nepravednost samoga postupka nastojaše dokazati. Poznato je bo na
pr. da glasom prošlogodišnjih predaja u području bivše Krajine surovine za