DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— M8 —


niladja bukovina neznatuih dimenzija , koja raalo ili ništa srca neimacle, svoj
potrošak nemože dakle ova tvornica pokrivati napose u državnih šumah uživanih
sa prebornom sječom i 150 godišnjom obhodnjom, te gdje su samo bukve
preko 35 cm. promjera u prsnoj visini za uporabu odredjene.


Umjestnim nalazimo unovčenje bukovine za ovu tvornicu na taj način,
kako to gospoština Thurn - Taxis u Lokvah čini; bieli dio trupca se razpili
za tvornicu Fužinsku, a ostatak sastojeći iz strži, razpili se na vlastitoj paropili
na tavolette. Samo na takav način, ili kod golosječnje sa nizkom obhodnjom
moglo bi takovo unovčenje bukovine biti racionalno.


Ovdje imademo spomenuti još i to, da tvornica u Vrbovskom tavolette
hoblanjem (kao što se fourniri proizvadjaju) priređjuje, nu pošto ova tvornica
svoj postupak đoniekle tajnom drži ~ to nemožemo ni ovdje obširniji opis istoga
prlobćiti.


5. Bukovina tesana. Izuzam one male potrebštine za domaću uporabu,
proizvadja se tesana bukovina ili ;,bordonali% koji se rabe kod gradnje brodova.
Pošto mora za svaki brod gradja svrsi shodno zgotovljena biti, to se i za
svaki slučaj posebno naručuje, odnosno ta se roba za zalihu neproizvadja, pa
zato nemožemo ovdje ni mjere tih bordonala potanko opisati. Obično se zahtjevaju
ipak bordonali od najmanje 8 m. i 27*27 cm. u debljini. Za jedan brod
naručenu gradju zovu trgovci „bukovom jarboladom", a svaka takva jarbolada
imade 2^0 bordonala, 14—16 m. dugih 42-4:2 cm. dbh, koji se „kolombe" zovu,
ovo su podjedno najdeblji komadi.


Kako vidimo zahtjevaju se od bukovih bordonala prilične mjere, i s toga
se nije nadati, da bismo tim načinom naš etat bukovoga tehničkoga drvlja
unovčili, a to tim više žaliti moramo, štono se doznačena stabla pri tom na 50"/o
izrađjuju, te što se bukovi bordonali i valjano plaćaju (oko 15 for. za m^), a
pošto se uz to danas kod brodogradnje sve to više mjesto drva željezo troši,
to i naši drvotržci sve manje naručba za bukove jarbolade dobivaju.


Kod izradbe bordonala posječe radnik stablo tako, da mu čim vodoravnije
padne, jer ga u takvom položaju može najlakše otesati i okretati. Kada je
stablo oboreno razmjeri se isto glede debljine, koja se ima iztesati pomoćju
dvajuh užeta, koja su na oba kraja, dakle četiri željezne motke, koje dletu naliče,
pričvršćene, i koje se u drvo zabiju. Pravac, koji tako napeto uže pokazuje,
označi si radnik na drvu sjekirom odstraniv koru, po ovih pravcih zasječe
radnik, koji se, „nasikavač" zove sjekirom (Fallaxt) zasjeke, u odaljenosti
0-5 — lm. , prema tomu, da li je drvo zavito ili cjepko. Dubljina tih zasjeka
imade dosegnuti bUzu pravca, koji označuje debljinu otesanog bordonala; medju
zasjeki nalazeće se drvo odstranjuje se ciepanjem, i ti komadi zovu se „iveri",
a zatim odteše bradvilom drugi radnik „bradviljaš" nazvan, na čisto obje
strane.


Tako otesani komad okrene se na jednu od otesanih strana, i pomoću jur
spomenutih užeta, koja se sada u vođi rastopljenom žesu omoče , dobiju se
pruženjem svakog užeta crveno obojadisani pravci, koji širinu bordonala ozna