DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1886 str. 13 <-- 13 --> PDF |
cu]u, po kojib se sada ostale dvie strane spomenutim načinom odtešu. Odtesana roba iznaša 40-~50Vo upotriebljenoga komada drva. Jedno družtvo radnika broji obično dva „nasikavača" i jednog „brađvi- Ijaša", nu nije podnipošto riedko, da družtvo i od 2 ili 4 momka sastoji, tada jest polovina bradviljaša i polovina nasikavača. Kod družtva većeg od 4 momka, razdieli se družtvo na čopore, koji svaki svoje stabljo ođteše, jer bi kod zajedničkoga rada jedan drugomu smetao. Popriečno može jedan radnik na dan otesati 0´7 — lm . bukovine, ili 1 — 2 m. jelovine. . Za tesanje plaća se ovdje kod bukovine za 1 ra. 1´9—2´4 for., uz dužnost radnika stablo oboriti. 6. Bukovi sveleri (šliperi). Pošto je bukovina samo pod vodom uporabljena trajna, uporabljuju se do sada bukovi šveleri samo za privremene željeznice ili pako impregnirani; nu žalibože ni impregnirani neuztraju osobito dugo, jer tekućina, kojom se impregnira, obično nepronikne podpunoma drvo. Dzprkos rečenom, očekujemo, da će se naša bukovina ipak jednom za švelere više trošiti; jer hrastovih šuma sve to više nestaje, željeznice se množe, pa ovimi množi se i uporaba švelera, i tako se je nadati, da će i mnogobrojnim pokusom za rukom poći, bukovinu na jeftini način tako impregnirati, da bude trajnija. Moramo želiti, da se ta nada što skorije obistini, jer je za švelere do 707o naših bukvika sposobno. Izradjuju se pako za švelere doznačena debla tako, da ostatak neporabljenog komada drva jedva 30 — 407o iznaša, — svakako izradba, koja nam je kod bukovine željenim idealom, i s toga se nemože dosta preporučiti mjerodavnim krugovom, da tu uporabu bukovine svakim mogućim načinom pospješuju. Bukovi šveleri izradjuju se u istoj mjeri i jednakim načinom kao i hrastovi. 7. Bukov ugljen. Da neodgojimo za buduću obhodnju čiste bukove šume, ili takove sastojine, gdje bi mjesto jelovine bukovina znatno prevladala, moramo smatrati unovčenje odnosno izsječenje cielog bukovog etata neobliodno nuždnom šumsko gojitbenom mjerom. Da pako bude upravitelj sbilja kadar bukovinu tamo izsjeći, gdje je to u interesu pomladka crnogorice, te kod preostalih stabala četinjače — prozračenjem plodnost pospješiti, a gdje crnogoriea manjka, bukovinu tako izsjeći, da se umjetnim načinom crnogoriea pomladiti uzmogne, nesmiju mu biti ruke vezane sposobnošću pojedinog stabla za stanovitu uporabu, nego on mora imati kod sječnje slobodu, da ovu doista kao šumsko gojitbenu mjeru obaviti može; to je pako samo onda podpunoma moguće provesti, ako se bukovina uporabljuje takodjer i za palenje ugljena ili ogrievno drvo, jerbo za tu svrhu odgovara svako stablo. U gornjoj Krajini i gorskom kotaru pali se bukov ugljen samo ljeti, pošto u zimi uslied visokoga položaja tih šuma — ogromne količine sniega i žestoki vjetrovi redovito palenje i vožnju ugljena onemogućuju. |